Naučnici su proučavali više od hiljadu ljudi u Kaliforniji koji su bili pozitivni na SARS-CoV-2 između februara i septembra 2021. kako bi utvrdili efikasnost nefarmaceutskih intervencija kao mjere kontrole širenja COVID-19.
Svaki od sudionika koji su bili pozitivni na COVID-19 bio je „uparen“ s barem jednim kontrolnim sudionikom: osobom s istim faktorima, poput dobi i spola, ali koja je u tom vremenskom razdoblju bila negativan.
Sudionici koji su bili imali kontakt za koji se pokazalo da je COVID-19 pozitivan, dali su pojedinosti o susretu, poput toga da li su nosili maske, da li su bili vakcinisani i koliko je otprilike susret trajao.
Studija, koja doduše još nije recenzirana i dostupna je na preprint platformi medRxiv, pokazala je da su sudionici koji nisu bili potpuno vakcinisani imali najveći rizik od infekcije kada su prijavili izloženost nekome s COVID-19 ako se susret dogodio u zatvorenom prostoru ili ako je trajao duže. Sudionici koji su bili izloženi kontaktu s COVID-19 imali su manju vjerovatnost za infekciju ako su na susretu nosili maske nego oni koji nisu.
Nošenje maski nije donosilo veliku korist u slučajevima kada su sudionici bili u bliskom fizičkom kontaktu s inficiranom osobom. Također, prema ovom istraživanju, susreti duži od tri sata su se pokazali rizičnijim.
Korištenje maski smanjilo je rizik da osoba bude testirana pozitivno na COVID-19 za 48%. No, vjerovatnost je bila još niža kod djelomično vakcinisanih i potpuno vakcinisanih osoba. Ogromna studija, provedena nedavno u Bangladešu, također je pokazala korist od nošenja maski.
Prema riječima direktora za Evropu u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) Hansa Klugea, uvođenje univerzalnog nošenja maski u Evropi bi moglo spasiti 188 000 života.
