Linkovi

Kakve bi ovlasti trebali imati mirovne snage UN-a u zonama sukoba?


Kakve bi ovlasti trebali imati mirovne snage UN-a u zonama sukoba?
Kakve bi ovlasti trebali imati mirovne snage UN-a u zonama sukoba?

Mark Lagon: "Problem je često činjenica da su rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kojima se postavljaju parametri djelovanja mirovnih misija - što smiju, a što ne smiju napraviti - nejasne ili ograničavajuće, pa misija ne može obaviti svoj posao"

Kad su nedavno u Kongu naoružani militanti pljačkali jedno zabačeno selo, ubijali muškarce i silovali žene, postrojbe Ujedinjenih naroda nalazile su se nedaleko od mjesta zločina. To nije prvi put da su se mirovne snage Ujedinjenih naroda našle u zemlji u kojoj se ubijaju civili. To se već dogodilo 1994. godine, tijekom genocida u Ruandi, potom 1995.-e, za masakra muslimana u Srebrenici, te za ubijanja nevinih koja još uvijek traju u sudanskoj regiji Darfur. Kad su se našle u tim zemljama za vrijeme takvih strahota, zbog čega jedinice UN-a nisu reagirale?

Mark Lagon, profesor na Sveučilištu Georgetown u Washingtonu, pokušao je pojasniti uzrok problemu učinkovitijeg djelovanja mirovne misije Ujedinjenih naroda:

"Problem je često taj da su rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kojima se postavljaju parametri djelovanja mirovnih misija - što smiju, a što ne smiju napraviti - nejasne ili ograničavajuće, pa misija ne može obaviti svoj posao."

Mark Lagon pritom dodaje da su mirovnjaci Ujedinjenih naroda u Ruandi i Srebrenici imali krajnje ograničene ovlasti glede uporabe sile. Bilo im je naređeno da mogu pucati jedino u slučaju da netko puca na njih, kaže on. Zapovjednik UN-ovih mirovnih snaga u Ruandi 1994. godine bio je jedan frustrirani kanadski general, Romeo Dalliere. Frustriran – jer je očajnički molio, a nije dobio dozvolu da pokuša zaustaviti krvoproliće koje je završilo pogibijom 800 tisuća ljudi, kaže Lagon.

A Srebrenica je bila kategorizirana kao ‘sigurna zona’ kad je vojska bosanskih Srba pobila tisuće nevinih muslimanskih muškaraca i dječaka 1995. godine. UN-ove mirovne snage slane su na nemirna područja još od doba Hladnog rata, često s priličnim uspjehom, kao u regijama poput Kašmira, Libanona, Kambodže, Istočnog Timora i Nepala. John Norris radi za Centar za američki napredak:

"Kroz povijest smo vidjeli da Ujedinjeni narodi zaista igraju ključnu ulogu u pomoći zemljama koje prolaze kroz tranziciju, koja je bez njih mogla biti puno bolnija i krvavija."

No, u tim su tranzicijskim područjima borbe bile skoro okončane prije angažiranja i dolaska UN-ovih snaga. Međutim, to nije bio slučaj i sa Somalijom 1993. godine. Borbe u zemlji nisu bile prestale, a UN-ova vojna misija pod vodstvom Sjedinjenih Država doživjela je neuspjeh. 18 američkih vojnika ubijeno je tada u glavnom somalijskom gradu Mogadishuu. Brett Schaefer analitičar je Zaklade Heritage:

"Tada je postojalo opće shvaćanje da misija Ujedinjenih naroda nije vođenje rata niti uspostavljanje mira – ona zapravo ne može obavljati niti jedan od tih zadataka."

Mark Lagon sa Sveučilišta Georgetown kaže da je lekcija koju je tada naučio UN bila neuključivanje u takve vrste operacija. To je na koncu proizvelo još lošiji rezultat. Dozvolilo je masakre u Bosni i Ruandi, tvrdi on. Mnogi analitičari kažu da rezultat misije u Somaliji još uvijek utječe na UN-ovo Vijeće sigurnosti – primjerice, glede šansi za slanje dovoljno mirovnjaka u nemirne regije poput Konga i Darfura. Brett Schaefer to komentira na sljedeći način:

"Pogledajte Darfur. To je ogromno područje. Tamo se nalazi oko 15 tisuća mirovnjaka. Oni zapravo nisu u mogućnosti zaštititi tamošnje civile. Ako pogledate Kongo, UN-ova misija tamo broji oko 20 tisuća pripadnika. Ogromno područje, vrlo težak teren. Niti oni tamo ne mogu štititi civile."

UN jednostavno ne može funkcionirati kad države članice (na prilično ciničan način) izglasuju da uvedu mirovnu misiju u neku zemlju, a ne pruža im resurse da budu učinkoviti – kaže John Norris iz Centra za američki napredak. Uspjeh ili neuspjeh mirovnih misija Ujedinjenih naroda ovisi o tome da li se od trupa s plavim šljemovima očekuje da održavaju mir, ili da uspostave mir, kaže Mark Lagon.

On tvrdi da bi najbolji scenarij za uspjeh UN-ove mirovne misije bio određena stopa stabilnosti u zemlji, no tu postoji još veliki broj drugih kompliciranih akcija vezanih uz gospodarski razvoj, humanitarnu pomoć te osnivanje vladinih institucija. “Kad želite da rezultat prisutnosti vojnih snaga bude postizanje mira, najbolje bi bilo da se obratite NATO savezu,” kaže Lagon. No, analitičari kažu da uspjeh ili neuspjeh mirovnih misija UN-a često ovisi o tome što se događa u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, puno prije nego što se mirovnjaci pošalju na teren.

XS
SM
MD
LG