Evo kako su reagirale neke od najvećih ekonomija svijeta, prema podacima koje je prikupio Reuters.
SJEDINJENE DRŽAVE
Predsjednik Donald Trump je potpisao zakon o hitnoj potrošnji vrijedan 8,3 milijardi dolara, za borbu protiv širenja virusa i razvoj cjepiva za tu veoma zaraznu bolest. Američka Središnja banka je snizila kamatne stope za pola postotka u svojoj prvoj hitnoj financijskoj intervenciji od vrhunca financijske krize 2008. Investitori očekuju daljnja sniženja kamatnih stopa u dolazećim tjednima.
KINA
Kina je objavila da odvaja 110,5 milijardi yuana (oko 15,9 milijardi dolara) za borbu protiv epidemije.
Peking je pojačao financijsku pomoć regijama pogođenim korona virusom, a središnja banka je snizila nekoliko svojih ključnih stopa, uključujući i stopu na posudbu, te pozvala banke da daju jeftine zajmove i olakšanje otplate kompanijama pogođenim epidemijom.
Kina će također modificirati ekološki nadzor nad kompanijama da im pomogne u obnavljanju proizvodnje prekinute epidemijom, pružajući im više vremena da isprave svoje ekološke probleme.
JAPAN
Japan je objavio drugi po redu paket mjera, vrijedan oko 4 milijarde dolara, za pomoć u posljedicama izbijanja epidemije korona virusom, fokusirajući se na firme male i srednje veličine dok raste zabrinutost o rizicima za krhku ekonomiju zemlje.
Odvojeno od toga, guverner Banke Japana Haruhiko Kuroda je obećao ubacivanje više tekućih sredstava u tržišta i pojačanje otkupa imovine.
Japanska središnja banka bi također mogla poduzeti korake da osigura da kompanije pogođene epidemijom ne budu suočene sa financijskom stiskom prije kraja tekuće fiskalne godine, u martu, kažu izvori upoznati sa diskusijama u centralnoj banci.
EVROPSKA CENTRALNA BANKA
Centralna banka euro zone, ECB, za sada nije snizila kamatne stope. Zvaničnici su održali izvanredni sastanak 3. marta, ali su tada raspravljali samo o operativnom odgovoru na epidemiju korone, u smislu održavanja skupova i manjka osoblja, a ne o politici odgovora na krizu, kažu izvori bliski raspravama.
ECB je zatražio od banaka u euro zoni da razmotre svoje planove rada u otežanim uvjetima, te potezima za pripremu i minimaliziranje potencijalnih negativnih posljedica korona virusa, kako je izneseno u pismu koje su vidjeli reporteri agencije Reuters.
EVROPSKA UNIJA
Lideri Unije se za sada nisu uspjeli složiti oko radikalnih mjera odgovora na krizu. Liderka izvršnih tijela Unije Ursula von der Leyen je rekla da će Evropska Komisija uspostaviti zajednički investicijski fond, vrijedan 25 milijardi eura iz postojećih sredstava, da bi se ublažili udarci osjetljivim sektorima ekonomija Unije.
NJEMAČKA
Lijevo-od-centra koalicija Njemačke se složila da poveća javne investicije za 12,4 milijardi eura do 2024. i da olakša kompanijama da traže subvencije za podršku radnicima na smanjenom radnom vremenu zbog epidemije korona virusa.
Konzervativna stranka kancelarke Angele Merkel je podijeljena oko toga treba li Njemačka požuriti sa paketom fiskalnih stimulacija da se spriječe negativne posljedice epidemije po njemačku ekonomiju.
Eksperti za budžet procjenjuju da vlada ima fiskalnog prostora za dodatne mjere vrijedne najmanje 17 milijardi eura. Neki zvaničnici kažu da bi Berlin mogao složiti stimulacijski paket vrijedan i do 50 milijardi eura bez da to utječe na vladinu politiku nikakvih novih zaduživanja.
BRITANIJA
Britanija je pokrenula plan ekonomskih stimulacija vrijedan 30 milijardi funti samo nekoliko sati nakon što je centralna banka, Bank of England, snizila kamatne stope. Takav dvostruki potez bi trebao spriječiti rizik od recesije izazvane korona virusom.
Bank of England je snizila kamatne stope za pola postotka i ponudila bankama jeftinije financiranje i smanjenje njihove obavezne financijske rezerve u hitnom potezu osnaživanja britanske ekonomije pred smetnjama izazvanim epidemijom korone.
FRANCUSKA
Francuski ministar financija Bruno Le Marie je rekao da Evropa treba biti spremna da koristi fiskalne stimulacije da bi se nosila s posljedicama korona virusa.
Vlada kompanijama dozvoljava da obustave plaćanja nekim socijalnim fondovima, kao i poreze, te aktivira državne subvencije za kratkoročne programe vezane za rad. Državnoj investicijskoj banci Bpifrance je naređeno da garantira zajmove za prevladavanje kratkoročnih problema s likvidnošću.
Pariz je također kompanijama dozvolio da proglase stanje više sile zbog epidemije ako ne mogu ispoštovati ugovor sa javnim sektorom, a i vrši pritisak na velike kompanije da pokažu jednaku tolerantnost prema svojim ugovornim partnerima.
INDIJA
Centralna banka Indije, RBI, planira infuziju gotovine u sistem kroz drugi krug dugoročnih repo-operacija zbog strahovanja da bi epidemija korona virusa mogla poništiti oživljavanje ekonomskog rasta, izjavili su Reutersu zvaničnici. Kako je precizirao jedan zvaničnik, radilo bi se o ubacivanju i do jednog biliona rupija (13,6 milijardi dolara), koje bi počelo već u aprilu.
U međuvremenu, vlada vrši pritisak na državne banke da odobre nove zajmove u vrijednosti do 600 milijardi rupija do kraja marta, rečeno je iz vladinih izvora.
ITALIJA
Italija je udvostručila svotu koju namjerava potrošiti u borbi protiv korona virusa na 7 i pol milijardi eura, te povisuje svoj ovogodišnji planirani deficit sa 2,2 na 2,5 posto nacionalnog proizvoda.
Otplate stambenih kredita će biti zaustavljene u cijeloj zemlji, a talijanski bankarski lobi ABI je rekao da će banke ponuditi moratorij na dugovanja malim firmama i kućanstvima koje je ekonomski pogodila epidemija korone.
KANADA
Ministar financija Bill Morneau je 9. marta rekao da vlada ‘razmatra poduzimanje nekih inicijativa ovaj tjedan’, dok je istodobno u zemlji zabilježen prvi smrtni slučaj, a strmoglavi pad cijena nafte će teško pogoditi četvrtog najvećeg proizvođača nafte u svijetu.
Centralna banka Kanade je snizila svoju ključnu kamatnu stopu na 1,25% sa 1,75%, što je tržišta novca navelo da ukalkulira najveću šansu za još jedno sniženje sljedeći mjesec. Posljednji put kad je stopa snižena za pola posto bilo je 2009. tokom financijske krize.
JUŽNA KOREJA
Vlada je najavila stimulacijski paket vrijedan 11,7 biliona wona (9,8 milijardi dolara) za ublažavanje najvećeg epidemijskog udara izvan Kine.
Ministar financija Hong Nam-ki je rekao da bi dodatni budžet, još uvijek ovisan o odluci parlamenta, otišao u sistem zdravstvene skrbi, brige za djecu, te zelene tržnice. Dodatnih 10,3 triliona wona u državnim obveznicama biti će izdano ove godine da bi se financirao dodatni budžet.
Seul je također drastično zategnuo pravila o kratkoročnom trgovanju dionicama na tri mjeseca. Počevši od 11. marta, dionice koje će naglo i nenormalno skočiti u kratkoročnim transakcijama biti će suspendirane iz daljnjeg trgovanja na 10 dana.
