Zapadni okružni sud u Seulu izdao je nalog u utorak, što je prvi put da se aktuelni južnokorejski predsjednik suočio s hapšenjem, javljaju lokalni mediji.
Yoon je smijenjen sredinom decembra, suspendujući njegove predsjedničke ovlasti dok Ustavni sud razmatra slučaj.
Pored opoziva, protiv Yoona se vodi istraga zbog pobune i zloupotrebe moći od strane zajedničkog vladinog istražnog tima. Vlasti su tražile nalog za hapšenje nakon što je Yoon ignorisao tri poziva za ispitivanje.
Yoonov pravni tim odbio je da sarađuje sa istragom, tvrdeći da bi suđenje za opoziv trebalo da ima prioritet nad bilo kojim krivičnim postupkom.
Nije jasno kada će biti izvršen bilo kakav pokušaj hapšenja niti koliko će vlasti biti agresivne u pokušaju izvršenja naloga.
Predsjednička služba sigurnosti do sada je sprječavala istražitelje da uđu u predsjedničku kancelariju ili u Yoonovu službenu rezidenciju radi pretresa koje je odobrio sud, pozivajući se na sigurnosne i vojne razloge.
Predsjednici Južne Koreje općenito su imuni od krivičnog gonjenja dok su na funkciji, osim u slučajevima koji uključuju pobunu ili izdaju.
Yoon je proglasio vanredno stanje 3. decembra – prvi takav dekret otkako je Južna Koreja postala demokratska 1980-ih – ali su zakonodavci poništili naredbu za nekoliko sati.
Yoon je rekao da je proglašenje vanrednog stanja bilo neophodno kako bi se poslala "snažna poruka" njegovim suparnicima, koje je optužio da su simpatizeri Sjeverne Koreje i opstruiraju njegov plan.
Proces opoziva je također ispunjen neizvjesnošću. Ustavni sud ima 180 dana da donese odluku o Yoonovoj smjeni, ali s tri upražnjena sudijska mjesta, svih šest preostalih sudija moraju jednoglasno da se slože da podrže opoziv.
Napori za imenovanje novih sudija su zaustavljeni, a opozicija prijeti opozivom uzastopnih vršilaca dužnosti predsjednika koji odbijaju da ih odobre, podstičući strah od dugotrajnog političkog zastoja koji je već naštetio ekonomiji Južne Koreje.
Prošle sedmice je vrijednost južnokorejskog vona dosegla najniži nivo u 16 godina u odnosu na američki dolar, što je izazvalo zabrinutost zbog viših troškova uvoza energije i povećanja potrošačkih cijena.
