Linkovi

Ko su južnoafrički i izraelski suci koji odlučuju o mjerama protiv Izraela za genocid?


Palestinci se okupljaju oko tijela ubijenih u izraelskoj kopnenoj ofanzivi i bombardovanju Khan Younisa, ispred mrtvačnice u Rafahu, južna Gaza, 24. januara 2024.
Palestinci se okupljaju oko tijela ubijenih u izraelskoj kopnenoj ofanzivi i bombardovanju Khan Younisa, ispred mrtvačnice u Rafahu, južna Gaza, 24. januara 2024.

Najviši sud Ujedinjenih nacija (UN) donijet će odluku 26. januara o tome da li će odobriti hitne mjere protiv Izraela, nakon optužbi Južnoafričke Republike da je njena vojna operacija u Gazi genocid koji predvodi ta država nad Palestincima.

Jedan sudija kojeg imenuje Južnoafrička Republika i jedan kojeg imenuje Izrael, pridružit će se petnaestočlanom panelu sudija Međunarodnog suda pravde (ICJ), poznatog i kao Svjetski sud. Obojica izabranih sudija su istaknute ličnosti u svojim zemljama sa izvanrednim ličnim historijama.

Pravno obavezujuće odluke suda donose se prostom većinom, ali sud nema načina da osigura njihovo izvršenje, prenosi Radio Slobodna Evropa izvještaj Reutersa.

Dikgnag Moseneke

Moseneke, 76, jedan je od najstarijih penzionisanih sudija u Južnoafričkoj Republici koji se borio protiv aparthejda i igrao ključnu ulogu u tranziciji zemlje u demokratiju.

Zatvoren je sa 15 godina zbog protesta protiv aparthejda i proveo je 10 godina u ozloglašenom južnoafričkom zatvoru na ostrvu Roben, gdje se sprijateljio sa Nelsonom Mandelom.

Moseneke je studirao za fakultetsku diplomu dok je bio iza rešetaka i radio je kao advokat nakon izlaska na slobodu. Kasnije ga je Mandela zamolio da pomogne u izradi privremenog ustava Južnoafričke Republike i nadgleda njene prve demokratske izbore.

U Ustavni sud Južnoafričke Republike imenovan je 2002. godine. 2005. je imenovan za zamjenika glavnog sudije, a na toj funkciji je bio do penzionisanja 2016. godine.

U intervjuu sa Oksfordskim univerzitetom 2021. prisjetio se da je kao dijete imao veoma dubok osjećaj za dobro i loše. "Aparthejd je već bio veliki učitelj... učio je ljude nejednakosti."

On ima reputaciju "pravednog i temeljnog sudije koji prati činjenice slučaja", smatra Frans Viljoen, profesor ljudskih prava na Univerzitetu u Pretoriji.

Aharon Barak

Barak, 87, je preživio Holokaust. Rođen je u Litvaniji 1936. godine a postao je glavni sudija izraelskog Vrhovnog suda.

On je jedno od malobrojne djece koja su preživela jevrejski geto u centralnom litvanskom gradu Kovno (Kaunas) tokom Drugog svjetskog rata. Svoj opstanak je nazvao čudom. "Od te epizode nikada se nisam plašio smrti", rekao je.

Baraka je iz geta prokrijumčarila njegova majka koja ga je sakrila u vreću uniformi koje su se tamo proizvodile. Emigrirao je na teritoriju Palestine koja je tada bila pod britanskim mandatom 1947, godinu dana prije nego što je Izrael tu proglasio nezavisnost.

Između 1975. i 1978. Barak je bio izraelski državni tužilac. Godine 1978. imenovan je u Vrhovni sud i bio njegov predsjednik od 1995. do 2006. godine kada je otišao u penziju.

Barak je poznat kao pobornik aktivizma u Vrhovnom sudu i bio je glasan kritičar premijera Izraela Benjamina Netanyahua, čiji je pokušaj reforme pravosuđa prošle godine duboko podijelio javnost.

U intervjuu prošlog novembra za kanadski dnevnik Globe and Mail, Barak je izrazio podršku vojnim akcijama Izraela u Gazi. "U potpunosti se slažem sa onim što vlada radi", rekao je. Upitan o optužbama da Izrael vodi genocidni rat u Gazi, Barak je rekao da taj izraz treba koristiti za opisivanje napada Hamasa na Izrael 7. oktobra.

"Ono što radimo jeste da ih spriječimo od toga da to ponovo učine", rekao je.

XS
SM
MD
LG