Murphy i njena delegacija, u kojoj su demokrtski kongresmen Kai Kahele kao i republikanski članovi Predstavničkog doma Scott Franklin, Joe Wilson, Andy Barr, Darrell Issa, Claudia Tenney i Kat Cammack, sastali su se u četvrtak sa visokim tajvanskim liderima, uključujući predsjednicu Tsai Ing-wen, kada su obje strane izrazile opredijeljenje za produbljivanje političkih i ekonomskih veza.
Tokom sastanka, Tsai se zahvalila Sjedinjenim Državama što su pokazale „čvrstu podršku Tajvanu”, nešto više od mjesec dana nakon što je Kina izvela velike vojne vježbe u Tajvanskom moreuzu u znak protesta zbog posjete predsjedavajuće Predstavničkog doma, Nancy Pelosi.
„Želim da iskoristim ovu priliku da kažem našim prijateljima da Tajvan neće pokleknuti pred pritiscima ili prinudom. Branićemo naše demokratske institucije i način života. Tajvan neće odustati”, rekla je Tsai, prema zvaničnom transkriptu sa sastanka.
U svom obraćanju, Murphy je rekla u četvrtak da Kongres može da produbi ekonomske odnose sa Tajvanom tako što će slijediti ono što je nazvala "visokokvalitetnim sporazumom o slobodnoj trgovini" sa Tajpejem. U junu su dvije strane pokrenule američko-tajvansku inicijativu o trgovini 21. vijeka, čiji je cilj produbljivanje ekonomskih i trgovinskih odnosa i unaprjeđenje međusobnih trgovinskih prioriteta.
Murphy je također pozvala Kongres SAD da se založi za veće učešće Tajvana u međunarodnim organizacijama jer se „pokazao kao odgovoran član međunarodne zajednice”.
Uprkos svom statusu jedne od najuspješnijih demokratija u Aziji, Tajvan je postepeno izbacivan iz međunarodnih organizacija, od Svjetske zdravstvene skupštine – tijela za donošenje odluka Svjetske zdravstvene organizacije – do Međunarodne organizacije civilnog vazduhoplovstva po nalogu Kine, koja tvrdi da je samoupravni Tajvan njena pokrajina.
Murphy, potpredsjednica Podkomiteta za obavještajne poslove i specijalne operacije Predstavničkog doma Predstavničkog doma, takođre je značajna pristalica zakona o odbrani demokratije Tajvana, koji je uveden u julu da bi se ubrzala vojna pomoć Tajvanu.
Posjete američkih delegacija se vide kao pokazivanje podrške Tajpeju i važan signal Kini, koja se dugo obavezivala da će preuzeti kontrolu nad Tajvanom i njegovim perifernim ostrvima u sukobu koji datira iz 1949. godine.
„Moj osjećaj je da su se ljudi osjećali utešeno. Posjete (predstavnika) američkog Kongresa, zajedno sa posetama drugih prijatelja iz različitih zemalja, uvjerile su ih da Kina ne dominira u međunarodnom angažmanu oko Tajvana", napisala je u mailu Nora Huang, direktorica za međunarodne studije i saradnica Prospect fondacije, istraživačke firme sa sjedištem na Tajvanu. „Dok je očigledno Kina predstavljala sliku da Tajvan može napredovati na međunarodnoj sceni samo uz dozvolu Kine, u međuvremenu, ljudi su zabrinuti zbog rizika i izazova koje nameće ratoborna reakcija Kine.”
Nedavna putovanja su također praćena velikim dešavanjima u odbrambenoj politici Tajvana. U nedjeljama nakon posjete Pelosijeve, Tsai je najavila da će Tajvan povećati svoj budžet za odbranu za skoro 14 posto na godišnjem nivou, dok je administracija američkog predsjednika Joea Bidena nedavno odobrila prodaju oružja od 1,1 milijarde dolara.
Peking je decenijama pozivao na ujedinjenje silom ili mirnim putem, ali analitičari strahuju da bi invazija ili blokada mogla da bude u pripremi za naredne godine, dok Kina završava masivnu kampanju modernizacije kako bi podmladila svoju vojsku.
Neki na Tajvanu se brinu da bi u tako napetom okruženju posjete SAD mogle da se isprovociraju Peking, a ne da služe kao odvraćanje od dalje vojne akcije signalizirajući da Tajvan ne stoji sam uprkos nedostatku formalnih diplomatskih saveznika.
„Narod Tajvana pozdravlja i cijeni podršku članova američkog Kongresa; međutim, takođe smo zabrinuti zbog eskalacije agresije i sukoba koje je Kina izazvala da bi uzvratila, što može dovesti do bezbjednosnih rizika širom Tajvanskog moreuza", rekao je u odgovoru na pisana pitanja Jason Hsu, viši naučni saradnik u Ash centru za demokratsko upravljanje i inovacije u Harvard Kennedy školi.
Uprkos tome što izaziva bijes u Pekingu, pet grupa američkih zvaničnika posetilo je Tajvan u augustu, uključujući Pelosi.
Putovanje Pelosijeve je naišlo na širok entuzijazam Tajvana i privuklo je veliku publiku na aerodromu da posmatra njen dolazak, ali druga nedavna putovanja iz SAD privukla su manje pažnje.
Lev Nachman, politikolog sa Nacionalnog univerziteta Chengchi na Tajvanu, rekao je da bi tako veliki broj putovanja u kratkom vremenu mogao da počne da ima sve manje efekta dok troši resurse tajvanske vlade.
„Mislim da ljudi ne stoje u redu sa istim entuzijazmom kao prilikom posjete Pelosi”, rekao je on za Glas Amerike. „Mislim da su posjete svakako dobrodošle, ali ne mislim da privlače toliko pažnje u zemlji.”
