Linkovi

Izvještaj: Pesimistični scenario predviđa 200 miliona "klimatskih migranata" do 2050.


Arhiv - Plodno zemljište uništeno je zbog visoke koncentracije soli zbog rasta nivoa mora u delti Salum u Senegalu.

Klimatske promjene mogle bi da primoraju više od 200 miliona ljudi da napuste svoje domove u naredne tri decenije, i stvore žarišta migracije, ako se ne preduzme hitna akcija da se smanji globalno otpuštanje štetnih gasova i prebrodi jaz u razvoju, upozorava se u izvještaju Svjetske banke. 

U drugom dijelu izvještaja, koji je objavljen u ponedjeljak, istražuje se kako posljedice klimatskih promjena kao što su nedostatak vode, smanjenje usjeva i rast nivoa mora mogli da dovedu do miliona "klimatskih migranata" do 2050. godine, na osnovu tri različita scenarija, sa različitim nivoima klimatske akcije i razvoja.

Prema najpesimističnijem scenariju, koji predviđa visoki nivo emisije štetnih gasova i neravnomjerni razvoj, izvještaj predviđa da će do 216 miliona ljudi morati da se preseli u neko drugo mjesto unutar svoje zemlje, u šest analiziranih regiona. To su: Latinska Amerika, Sjeverna Afrika, Subsaharska Afrika, Istočna Evropa i Centralna Azija, Južna Azija i Istočna Azija i Pacifik.

Prema najpovoljnijem scenariju, koji podrazumeva niži nivo emisije gasova i inkluzivni, održivi razvoj, svijet bi i dalje mogao da vidi 44 miliona ljudi prinuđenih da se isele iz svojih kuća.

Otkrića izvještaja "ponovo potvrđuju da klima ima moć da pokrene migraciju unutar zemalja", izjavila je Viviane Wei Chen Clement​, specijalistkinja Svjetske banke za klimatske promjene i jedan od autora izvještaja.

U izvještaju nije razmotren kratkoročni uticaj klimatskih promjena, kao što je efekat ekstremnih vremenskih događaja, i nije analizirana klimatska migracija preko granica.

U najgorem scenariju, subsaharska Afrika - najugroženiji region svijeta zbog širenja pustinja, specifične obale i zavisnosti populacije od poljoprivrede - mogla bi da vidi najviše migranata. I do 86 miliona ljudi bi moglo da se preseli unutar nacionalnih granica.

Visoka komesarka UN za ljudska prava Michele Bachelet prisustvuje sjednici Savjeta za ljudska prava u Ženevi, 13. septembra 2021.
Visoka komesarka UN za ljudska prava Michele Bachelet prisustvuje sjednici Savjeta za ljudska prava u Ženevi, 13. septembra 2021.

UN: Ekološke krize ugrožavaju ljudska prava širom svijeta

Savjet UN za ljudska prava počeo je godišnje zasjedanje u Ženevi, a u svom govoru na otvaranju, visoka komesarka UN za ljudska prava, Michele Bachelet, upozorila je da klimatske promjene i zagađenje predstavljaju ozbiljnu prijetnju ljudskim pravima i čovječanstvu.

Šefica UN za ljudska prava navodi da izostanak akcije ljudi suočenih sa katastrofama na planeti ima ozbiljne posljedice na niz ljudskih prava, uključujući pravo na adekvatnu hranu, vodu, obrazovanje, zdravlje pa čak i sam život.

Bachelet kaže da su ekstremni i ubilački klimatski događaji zadesile stanovnike svih regiona proteklih mjeseci.

"Veliki požari u Sibiru i Kaliforniji, snažne, iznenadne poplave u Kini, Njemačkoj i Turskoj, vreli talasi na Arktiku koji su doveli do do sada neviđenog otpuštanja metana, i uporne suše od Maroka, preko Senegala do Sibira, potencijalno donose patnje i glad milionima ljudi i primoravaju ih da se isele", rekla je šefica UN.

Ona je upozorila da intenziviranje ekoloških prijetnji predstavlja najveći izazov za ljudska prava. Izjavila je da ekološke katastrofe pojačavaju konflikte i tenzije i nejednakost širom svijeta.

Komentari

XS
SM
MD
LG