Parada, zakazana za utorak, stvara test za tek formiranu vladu koju predvodi premijer Naftali Benet i koja predstavlja partijsko šarenilo koje uključuje tvrde nacionaliste, kao i prvu arapsku stranku koja sjedi u vladajućoj koaliciji.
Svake godine izraelski ultranacionalisti održavaju bučan marš mašući plavo-bijelim zastavama i skandirajući slogane dok hodaju kroz Damask kapiju Starog grada i kroz središte muslimanske četvrti kako bi proslavili izraelsko zauzimanje Isočnog Jerusalima Šestodnevnom ratu 1967. Palestinci marš smatraju provokacijom.
Parada je prvobitno bila zakazana za 10. maj. U to vrijeme tenzije su već bile visoke nakon nedjelja sukoba između izraelske policije i palestinskih demonstranata oko džamije Al-Aksa, jednog od najsvetijih mjesta u islamu, kao i pokušaja jevrejskih naseljenika da isele desetine Palestinaca iz njihovih domova u obližnjem susjedstvu.
Dok su hiljade jevrejskih aktivista započinjale povorku, policija je naredila promjenu rute kako bi se izbjegla Damask kapija. Militanti Hamasa u Gazi ispalili su salvu raketa prema Jerusalimu, rasplamsavajući rat koji je odnio 250 palestinskih života i ubio 13 ljudi u Izraelu.
Zamjenik portparola UN-a Farhan Hak rekao je da su zvaničnici UN-a jasno stavili do znanja "potrebu da se sve strane uzdrže od jednostranih koraka i provokacija, da budu uzdržani i omoguće preduzimanje potrebnih poslova na učvršćivanju trenutnog prekida vatre".
Omer Bar-Lev, novi ministar kabineta koji nadgleda policiju, rekao je da se sastao sa policijom, vojskom i najvišim zvaničnicima bezbjednosti kako bi razmotrio plan.
"Stekao sam utisak da je policija dobro pripremljena i ulažu se veliki napori da se očuva delikatna struktura života i javne bezbjednosti", rekao je Bar-Lev.
U njegovoj izjavi nisu navedeni detalji o maršuti parade. Ali izraelski mediji rekli su da će gomila proći pored Damaske kapije, ali da neće ući u muslimansku četvrt.
Policijski zvaničnik, koji je insistirao na anonimnosti jer nije ovlašten za davanje izjava medijima, rekao je da će biti raspoređeno oko 2.000 policajaca.
Izrael je anektirao Istočni Jerusalim nakon rata 1967. godine i smatra to područje, u kome se nalaze najosjetljivija vjerska mjesta u gradu, dio svoje prijestolnice. Konkurentske pretenzije Palestinaca i Izraelaca na sveti grad leže u osnovi sukoba i izazvale su mnoge runde nasilja.
Hamas je izdao izjavu u kojoj poziva Palestince da pokažu "hrabar otpor" maršu. Pozvali su ljude da se okupe na ulicama Starog grada i u džamiji Al-Aksa kako bi se "ustali u lice okupatoru i svim mu sredstvima oduprli kako bi zaustavili njegove zločine i aroganciju".
Izraelska televozija Kanal 13 javila je da je izraelska vojska u pojačanoj pripravnosti na okupiranoj Zapadnoj obali i duž linije sa Gazom kako bi se pripremila za moguće nasilje.
Vojska je saopštila da "sprovodi tekuće procjene situacije i da je spremna za razne događaje i scenarije". Rečeno je, međutim, da nije bilo pojačanja trupa.
Izraelski poslanici u nedjelju su tijesno odobrili Benetovu novu vladajuću koaliciju, smjenivši Benjamina Netanjahua nakon 12 godina na vlasti.
U ponedjeljak je Bennet održao kratak sastanak primopredaje vlasti sa svojim prethodnikom, ali bez formalne ceremonije koja tradicionalno prati smjenu vlade, što je znak Netanjahuovog trajnog bijesa i neprijateljstva prema novoj vladi.
Benet predsjedava šarolikom i krhkom koalicijom koju čini osam malih i srednjih stranaka sa dubokim ideološkim razlikama, ali je obećao da će pokušati da izliječi podijeljenu naciju. Netanjahu je sada lider opozicije.
David Bitan, poslanik desnčarskog Likuda, rekao je za javni radio Kan da Netanjahu nije održao formalnu ceremoniju primopredaje sa Benetom, jer se osjeća "prevarenim" formiranjem vlade Benet-Lapid i "ne želi da da ni najmanji legitimitet po ovom pitanju".
Koalicija uključuje tri stranke na čijem su čelu političari koji su nekada bili saveznici Netanjahua, uključujući Beneta. Iako po mnogim pitanjima dijele Netanjahuovu čvrstu ideologiju, trojica lidera sukobila su se sa bivšim premijerom zbog njegove ličnosti i stila vodstva.
Prema koalicionom sporazumu, Benet će obavljati premijersku funkciju prve dvije godine mandata, a zatim će ministar spoljnih poslova Jair Lapid, arhitekta koalicije, postati premijer.
Benet, 49, postao je premijer u nedjelju nakon glasanja 60-59 u Knesetu, pokrivajući haotično zasjedanje parlamenta. Prijedlog je usvojen nakon što je pripadnika koalicije hitna pomoć iz bolnice odvela u zgradu parlamenta da glasa, uprkos uzdržavanju člana koalicije iz islamističke stranke Ram.
Benet se suočava s izazovom održavanja slabe koalicije i rekao je da daje prednost popravljanju mnogih pukotina koje dijele izraelsko društvo.
