Hrvatske ceste predale su u ponedjeljak, 30. jula, dokumentaciju kineskoj korporaciji CRBC za gradnju pelješkog mosta koji bi trebalo da bude gotov za 36 mjeseci. Dok u Hrvatskoj najavljuju konačni početak gradnje mosta, iz Bosne i Hercegovine najavljuju tužbu protiv Hrvatske jer se oglušila o pozive za bilateralne pregovore oko ovog pitanja.
Hrvatska je, uprkos protivljenju Bosne i Hercegovine, ozvaničila početak gradnje Pelješkog mosta.
Evropska unija projekat sufinansira sa 357 miliona eura, odnosno sa 85 posto prihvatljivih troškova, kako javljaju hrvatski mediji. Ukupna vrijednost projekta premašuje 526 miliona eura.
Ideja za izgradnju ovog mosta rodila se još '90-ih, a prvi pripremni radovi počeli su prije 15 godina.
Bosna i Hercegovina se protivi izgradnji zbog neriješene granice na moru sa Hrvatskom, ali i što smatra da neće imati pristup otvorenom moru.
Predstavnik uprave hrvatskih cesta Josip Škorić najavio je zvanično u Stonu da počinje izgradnja Pelješkog Mosta:
''Nakon ogromnog administrativnog posla koji je obavljen danas zvanično počinje teći rok kineskim izvođačima. Prema najavama izvođača radova koncem osmog i početkom devetog mjeseca stiže oprema. S obzirom na promijenjeni raster stubova u odnosu na stari projekt izvođačeva je obaveza napraviti istražne radove. Dakle, neke stvari se moraju prilagodit i onda otpočeti gradnja koja bi trebala biti završena za 36 mjeseci", naveo je.
No, dok se u Hrvatskoj raduju što će mostom uspjeti za tri godine spojiti sjeverni i južni dio hrvatske obale, u BiH najavljuju tužbu jer su se susjedi oglušili o pozive da stopiraju radove dok se ne utvrdi morska granica između dvije zemlje.
Iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića stiglo je saopštenje u kojem, između ostalog, podsjećaju da je BiH još 2007. godine zvaničnim aktom zatražila od Hrvatske da zaustavi gradnju Pelješkog mosta dok se ne riješi otvoreno pitanje vezano za identifikaciju morske granične crte i pristupa BiH otvorenom moru. No, Hrvatska se, kako se navodi u saopštenju, više puta oglušila o pozive BiH da se ovo pitanje riješi.
''Iako su institucije Hrvatske sve vrijeme bile upoznate sa nedvosmislenim stavom BiH, Hrvatska je prilikom apliciranja za sredstva potrebna za izgradnju Pelješkog mosta obavijestila Evropsku komisiju da sa BiH nema nikakvog spora, što je notorna neistina", piše u saopštenju.
Iz Izetbegovićevog kabineta podsjećaju da je "generalni direktor Glavne Direkcije za regionalnu i urbanu politiku Evropske komisije Marc Lemaitre 29. septembra 2017. godine je pisao Spomenki Đurić državnom sekretaru Ministarstva za regionalni razvoj i EU fondove u kojem je Hrvatska pozvana da riješi otvorena pitanja sa BiH oko izgradnje mosta Kopno - Pelješac, te da se u međuvremenu suzdrži od preduzimanja bilo kakvih aktivnosti koje bi za posljedicu imale uvlačenje EU u pravne i finansijske obaveze zbog pokrenutih parnica treće strane".
"Hrvatska na ovo pismo nije odgovorila na zadovoljavajući način. Hrvatska je, dakle, unatoč svemu navedenom, ignorisala i oglušila se na sve pokušaje nadležnih institucija BiH da se ovo otvoreno pitanje riješi dijalogom, u duhu dobrosusjedskih odnosa i Konvencijom UN-a. Zbog toga će biti neophodno da BiH zaštitu svojih prava traži pred međunarodnim institucijama,'' navodi se u saopštenju iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u septembru prošle godine usvojio je dekleraciju kojom se usprotivio izgradnji Pelješkog mosta, što je podržala većina parlamentarnih stranaka (osim Hrvatske demokratske zajednice BiH). Tom prilikom upućen je i poziv Hrvatskoj da se hitno uključi u bilateralne razgovore s Bosnom i Hercegovinom radi postizanja rješenja za razgraničenje na moru na načelima uvažavanja suverenih prava Bosne i Hercegovine.
No, ministar prometa i komunikacija BiH Ismir Jusko podsjeća da su na rješavanju ovog pitanja trebali raditi svi zajedno.
"Moramo raditi sinhronizovano, zakonodavna i izvršna vlast. Ovo nije posao samo jednog ministra. Da se to samo pita ministar Jusko Ismir budite uvjereni da bi već bio na brojnim sjednicama sa predstavnicima vlade Hrvatske. Ali bez konkretnog odobrenja i instrukcije, da tako kažem, da to mogu raditi, ja bih sigurno napravio mnogo veću štetu", ističe Ismir Jusko, ministar komunikacija i prometa BiH.
Ševal Kovačević, zamjenik predsjednika Pomorskog društva BiH i sudski vještak prometne struke, izjavio je svojevremeno za Radio Slobodna Evropa da Hrvatska nema pravo graditi most jer tako onemogućuje izlazak Bosne i Hercegovine na otvoreno more. Prema njegovom mišljenju, most koji ne bi ugrožavao međunarodni plovni put i interese BiH morao bi imati plovnu visinu od 60 metara i glavni raspon stubova od 500 metara.
Sa Hrvatske strane uvjeravali su da su projekat promijenili i prilagodili, no danas u BiH niko sa sigurnošću ne može potvrditi o kojim gabaritima mosta je u konačnici riječ.
U međuvremenu, dva parlamentarca iz Parlamenta BiH, Šefik Džaferović i Safet Softić, pisali su evropskim zvaničnicima o tome kako Hrvatska inzistirajući na izgradnji mosta na međunarodnom plovnom putu od BiH do otvorenog mora, krši Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora , te takvim pristupom prijeti grubim narušavanjem geopolitičkog poretka na Jadranskom moru i ugrožava suverenitet i stabilnost Bosne i Hercegovine kao pomorske države.
No, Hrvatska je bila uvjerljivija obrazlažući opavdanost ovog projekta, te je EU odlučila da bude sufinansijer ovog projekta.
Imajući u vidu da u BiH u proteklih godinu dana, osim usvojene deklaracije koja nije obavezujuća i pisma evropskim zvaničnicima nije urađeno ništa konkretno kako bi se sa susjedima sastali ili barem informisali o namjerama, mnogi danas upozoravaju da je kasno za bilo kakve reakcije, te da je u BiH više onih koji brane interese tuđe nego onih koji brane interese svoje države.
