Upozorenje dolazi nakon burnih nekoliko sedmica u američkoj politici koje su navele Rusiju, Iran i Kinu da brzo revidiraju svoj propagandni priručnik. Ono što se nije promijenilo, kažu obavještajni zvaničnici, je njihova odlučnost da zasijaju internet lažnim i zapaljivim tvrdnjama o američkoj demokratiji kako bi potkopali vjeru u izbore.
"Američka javnost treba da zna da sadržaj koji čita na internetu - posebno na društvenim mrežama - može biti strana propaganda, čak i ako se čini da dolazi od sugrađana ili potiče iz Sjedinjenih Država", rekao je zvaničnik iz Ureda direktora Nacionalne obavještajne službe koji je informirao novinare pod uvjetom anonimnosti prema pravilima koja je odredila kancelarija direktora.
Rusija i dalje predstavlja najveću prijetnju kada su u pitanju izborne dezinformacije, kažu vlasti, dok postoje naznake da Iran proširuje svoje napore, a Kina postupa oprezno kada je u pitanju 2024.
Grupe povezane sa Kremljom sve više angažuju marketinške i komunikacijske firme koje se nalaze u Rusiji i kao način da angažuju poslove kreiranja kampanja i kao način da sakriju svoje tragove, rekli su zvaničnici tokom brifinga sa novinarima.
Dvije takve firme bile su predmet novih američkih sankcija objavljenih u martu. Vlasti kažu da su dvije ruske kompanije kreirale lažne web stranice i profile na društvenim mrežama kako bi širile dezinformacije Kremlja.
Dezinformacije se mogu fokusirati na kandidate ili glasanje, ili na pitanja koja su već predmet debata u SAD-u, kao što su imigracija, kriminal ili rat u Gazi.
Krajnji cilj je, međutim, navesti Amerikance da šire ruske dezinformacije ne dovodeći u pitanje njihovo porijeklo. Vjerovatnije je da će ljudi vjerovati i ponovo objavljivati informacije za koje vjeruju da dolaze iz domaćih izvora, kažu zvaničnici. Lažne web stranice dizajnirane da oponašaju američke novinske kuće i profili društvenih medija generirani umjetnom inteligencijom samo su dvije metode.
U nekim slučajevima, Amerikanci i američke tehnološke kompanije i mediji voljno su pojačavali i ponavljali poruke Kremlja.
"Strani uticajni akteri postaju sve bolji u navođenju Amerikanaca da to učine", rekao je zvaničnik, koji je govorio zajedno sa zvaničnicima FBI-a i Ministarstva za unutrašnju sigurnost.
Senator Mark Warner, predsjedavajući obavještajnog odbora Senata, rekao je prošlog mjeseca da brine da bi SAD ove godine mogle biti ranjivije na strane dezinformacije nego prije izbora 2020. godine. U ponedjeljak je rekao da upozorenje obavještajnih zvaničnika pokazuje da su izbori u SAD "u fokusu loših aktera širom svijeta".
"Također, uznemirujuće, naglašava u kojoj mjeri se strani akteri - a posebno Rusija - oslanjaju i na nesvjesne i na svjesne Amerikance da promoviraju narative usklađene sa strancima u Sjedinjenim Državama", rekao je Warner, demokrat iz Virdžinije, u izjavi.
U jednoj mjeri prijetnje, zvaničnici koji prate strane dezinformacije kažu da su do sada u izbornom ciklusu 2024. izdali dvostruko veći broj upozorenja političkim kandidatima, vladinim liderima, izbornim uredima i drugima na meti stranih grupa nego u ciklusu 2022. godine.
Zvaničnici neće otkriti koliko je upozorenja izdato niti ko ih je primio, ali kažu da značajan porast odražava povećano interesovanje američkih protivnika za predsjedničku utrku, kao i poboljšane napore vlade da identificira i upozori na takve prijetnje.
Upozorenja se daju kako bi mete mogle poduzeti korake da se zaštite.
Rusija i druge zemlje se također brzo okreću kako bi iskoristile neke od nedavnih događaja u predsjedničkoj utrci, uključujući pokušaj atentata na bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, kao i odluku predsjednika Joea Bidena da odustane od utrke u korist potpredsjednice Kamale Harris.
Nakon napada na Trumpa, na primjer, ruske dezinformacijske agencije brzo su pojačale tvrdnje da je demokratska retorika dovela do pucnjave, ili čak neosnovane teorije zavjere koje sugeriraju da su Biden ili ukrajinska vlada orkestrirali pokušaj.
"Ovi proruski glasovi pokušali su povezati pokušaj atentata s ratom Rusije protiv Ukrajine", zaključila je Istraživačka laboratorija za digitalnu forenziku Atlantic Councila, koja prati ruske dezinformacije.
Obavještajni zvaničnici su u prošlosti utvrdili da je ruska propaganda izgledala osmišljena da podrži Trumpa, a zvaničnici su u ponedjeljak rekli da nisu promijenili tu procjenu.
Smanjenje podrške Ukrajini ostaje glavni cilj ruskih dezinformacija, a Trump je u prošlosti hvalio ruskog predsjednika Vladimira Putina i smatra se da manje podržava NATO.
Dok je Kina pokrenula opsežnu kampanju dezinformacija prije nedavnih izbora na Tajvanu, nacija je pokazala mnogo više opreza kada je riječ o SAD. Peking može koristiti dezinformacije da cilja na izbore u Kongresu ili druga nadmetanja u kojima je kandidat izrazio snažno mišljenje o Kini. Ali ne očekuje se da će Kina pokušati utjecati na predsjedničku utrku, rekli su zvaničnici u ponedjeljak.
Xie Feng, kineski ambasador u SAD-u, rekao je u ponedjeljak da njegova vlada nema namjeru da se miješa u američku politiku.
Iran je, međutim, zauzeo agresivniji stav. Direktor Nacionalne obavještajne službe Avril Haines rekla je ranije ovog mjeseca da je iranska vlada tajno podržala američke proteste zbog izraelskog rata protiv Hamasa u Gazi. Grupe povezane s Iranom predstavljale su se kao online aktivisti, podsticale proteste i pružale finansijsku podršku nekim protestnim grupama, rekla je Haines.
Iran se protivi kandidatima koji će vjerovatno povećati tenzije s Teheranom, rekli su zvaničnici. Taj opis odgovara Trumpu, čija je administracija okončala nuklearni sporazum s Iranom, ponovo uvela sankcije i naredila ubistvo visokog iranskog generala.
Na poruke ostavljene predstavnicima ruske i iranske vlade nije odmah odgovoreno u ponedjeljak.
