Najnovije
Republikanski senator tražiće preispitivanje rezultata predsjedničkih izbora u Kongresu
Josh Hawley, republikanski senator iz američke države Missouri, najavio je da će iznijeti primjedbe tokom zasjedanja američkog Kongresa 6. januara povodom glasanja o ishodu američkih predsjedničkih izbora.
Elektorski koledž je 14. decembra potvrdio pobjedu izabranog predsjednika Joe Bidena, koji je osvojio 306 glasova elektora naspram 232 – koliko je pripalo odlazećem predsjedniku i republikanskom kandidatu Donaldu Trumpu.
Ne prezentujući detalje ili dokaze Hawley je najavio da će se se usprotiviti potvrdi mandata izabranog predsjednika Bidena jer, kako je ustvrdio, neke države – uključujući Pennsylvaniju nisu poštovale sopstvene izborne zakone.
„Kongres bi u najmanju ruku trebalo da istraži navode o izbornim neregularnostima i usvoji mjere kojima će obezbjediti integritet glasanja”, saopštio je Josh Hawley. Takođe, republikanski senator kritikovao je način na koji su društvene mjere Facebook i Twittwer postupale sa sadržajima u vezi sa izborima - tvrdeći da se radilo o pokušajima da se pomogne Bidenu.
Agencija AP procjenjuje da bi primedbe Hawleyja mogle odložiti proglašavanje rezultata glasanja u Predstavničkom domu i Senatu američkog Kongresa, ali ni na koji način ne bi mogle da promijene predviđene rezultate izbora, prema kojima je demokratski kandidat odnio pobjedu.
Inače, republikanski članovi Predstavničkog doma - tijela Kongresa u kome demokrate čine većinu, najavili su da će se u Trumpovo ime protiviti prebrojavanju izbornih rezultata. Nedostajao im je glas jednog senatora koji bi omogućio da se ista inicijativa sprovede u oba doma Kongresa.
Aktuelni predsjednik Trump odbija da se saglasi sa ishodom izbora i dovodi u pitanje rezultate glasanja tvrdeći, bez prezentovanja validnih dokaza, da su izborni proces obilježile neregularnosti koje su doprinijele Bidenovoj pobjedi.
Trumpova kampanja i njegovi advokati podneli su brojne tužbe i prigovore u državama koje su bile ključne za ishod predsjedničkih izbora, kao i dvije tužbe pred Vrhovnim sudom, ali nijedan od tih poteza do sada nije urodio plodom. U najvećem broju slučajeva tužbe i prigovori odbacivani su kao neosnovani.
Jen Psaki, portparolka Tranzicionog tima Bidena, označila je Hawleyevu kao, kako se izrazila, besmislenost koja neće uticati na ishod američkih predsjedničkih izbora i Bienovo preuzimanje predsjedničke dužnosti 20. januara.
„Američki građani su na izborima poslali jasnu poruku - njih 81 miliona glasalo je za Joe Bidena i Kamalu Harris. Kongres će potvrditi rezultate glasanja kao i svake izborne godine”, rekla je Psaki.
Svaki član Kongresa ima pravo da se po bilo kom osnovu usprotivi glasanju o potvrdi rezultata Elektorskog koledža. Po prigovoru se, međutim, ne postupa ukoliko nije uložen u pisanoj formi i ako ga nisu potpisali po jedan član Predstavničkog doma i Senata.
U slučaju kada postoji takav zahtjev – zajednička sjednica dva doma Kongresa se prekida i njihovi članovi počinju odvojena zasjedanja kako bi prigovori bili razmotreni. Da bi postao održiv – potrebno je da se oba doma saglase o prigovoru dvotrećinskom većinom glasova. Ukoliko se to ne dogodi - prelazi se ponovo na brojanje Elektorskih glasova.
Takav slučaj posljednji put se desio 2005. kada su članica Predstavničkog doma Stephanie Tubbs Jones iz države Ohio i članica Senata Barbara Boxser iz Californije, obje iz redova demokrata, uložile prigovore na rezultate glasanja iz države Ohio – tvrdeći da je tokom glasanja bilo izbornih nepravilnosti. Oba doma Kongresa su razmatrala prigovor i odbacila ga.
Georgeu Bushu mlađem, tada aktuelnom predshedniku i republikanskom kandidatu, Kongres je potvrdio drugi predsjednički mandat.
See all News Updates of the Day
Ratovi, regionalne tenzije povećavaju prodaju za glavne dobavljače oružja
Prodaja velikih dobavljača oružja povećana je prošle godine ratovima u Ukrajini i Gazi i tenzijama u Aziji, uz značajan porast za proizvođače sa sjedištem u Rusiji i na Bliskom istoku, navodi se u izvještaju objavljenom u ponedjeljak.
Prodaja oružja i vojnih usluga 100 najvećih svjetskih kompanija za proizvodnju oružja iznosila je 632 milijarde dolara prošle godine, što predstavlja rast od 4,2%, saopštio je Stokholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI).
Opali su 2022. godine zbog nemogućnosti ovih globalnih giganata da zadovolje povećanu potražnju, ali su mnogi od njih uspjeli ponovo pokrenuti svoju proizvodnju 2023., navodi se u izvještaju.
Kao znak ovog snažnog porasta potražnje, po prvi put su svih 100 kompanija pojedinačno, prošle godine ostvarile promet veći od milijardu dolara.
"Došlo je do značajnog povećanja prodaje oružja u 2023., a očekuje se da će se ovaj trend nastaviti i 2024.", rekao je Lorenzo Scarazzato, istraživač u SIPRI-jevom programu o vojnim izdacima i proizvodnji oružja, citiran je u saopćenju.
Prodaja 100 najvećih svjetskih grupa "još ne odražava u potpunosti obim potražnje i mnoge kompanije su pokrenule kampanje za zapošljavanje, pokazujući svoj optimizam za budućnost", dodaje on.
Manji proizvođači bili su efikasniji u zadovoljavanju ove nove potražnje povezane s ratovima u Gazi i Ukrajini, rastućim tenzijama u istočnoj Aziji i programima ponovnog naoružavanja u drugim regijama, ističe SIPRI.
"Mnogi od njih su specijalizovani za jednu komponentu ili grade sisteme koji zahtijevaju jedan lanac snabdijevanja", što im omogućava da brže reaguju, rekao je za AFP Nan Tian, direktor programa vojnih troškova.
Kao vodeći svjetski proizvođači, američke grupe su u 2023. zabilježile rast prodaje od 2,5 posto i još uvijek predstavljaju polovinu globalnih prihoda od oružja, s 41 američkom kompanijom među 100 najboljih u svijetu.
Lockheed Martin i RTX (ranije Raytheon Technologies), dvije najveće grupe naoružanja na svijetu, zabilježile su pad prodaje.
“Oni se često oslanjaju na složene, višeslojne lance snabdijevanja, što ih čini ranjivim na izazove lanca snabdijevanja koji su trajali do 2023. godine”, kaže Nan Tian.
Veza ruskog Rosteca
Evropa je, sa 27 grupa, prošle godine zabilježila samo povećanje prodaje od 0,2%, što prikriva dvostruku stvarnost.
Evropske grupe koje proizvode složene sisteme oružja prošle godine su još radile na starim ugovorima, što ne odražava priliv narudžbi zabilježen od tada.
Druge grupe, s druge strane, "vidjele su da se njihov promet značajno povećao, vođen potražnjom povezanom s ratom u Ukrajini", posebno za municijom, artiljerijom i sistemima protivvazdušne odbrane i kopnenih sistema, piše SIPRI.
Brojke za Rusiju, iako nepotpune, pokazuju efekte ekonomije koja je uglavnom usmjerena na rat.
Prodaja dvije ruske grupe na ljestvici pokazala je rast od 40 posto, uglavnom zbog povećanja prodaje državnog konglomerata Rostec od 49 posto, navodi SIPRI.
Proizvođači na Bliskom istoku bili su podstaknuti ratom u Ukrajini i prvim mjesecima izraelske ofanzive na Gazu u oktobru 2023.
Tri izraelska proizvođača na ljestvici ostvarila su rekordnu prodaju od 13,6 milijardi dolara, dok su tri grupe sa sjedištem u Turskoj, kao što je proizvođač dronova Baykar, zabilježile skok prodaje za 24%, što je podržano ratom u Ukrajini i željom Turske da razvije svoju odbranu.
Opće prenaoružavanje u Aziji posebno je vidljivo u porastu prodaje četiri južnokorejska proizvođača i pet japanskih proizvođača oružja, pri čemu devet kineskih proizvođača obilježava vrijeme "spore ekonomije" u pozadini.
Srbija odbacuje odgovornost za eksploziju u pogonu za vodosnabdijevanje na Kosovu, dok tenzije rastu
Srbija je u nedelju odbacila bilo kakvu odgovornost za snažnu eksploziju koja je privremeno prekinula snabdijevanje vodom i strujom velikih dijelova susjednog Kosova, a predsjednik Srbije tvrdi da su takve optužbe dio "hibridnog" rata protiv njegove zemlje.
Kosovski zvaničnici rekli su da je policija uhapsila osam osoba nakon što je eksplozija u petak u sjevernom dijelu države naseljenom Srbima pogodila kanal koji šalje vodu u njene dvije glavne elektrane. Priština je to nazvala "terorističkim aktom" koji je izvela Srbija.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odbacio je te optužbe.
"U petak je bio pokušaj velikog hibridnog napada na našu zemlju", rekao je Vučić. „Beograd i Srbija nemaju nikakve veze sa tim događajima.
Populistički srpski lider sugerisao je da Kosovo stoji iza napada, ali je rekao da će se uzdržati od direktnog optuživanja kosovskog premijera Aljbina Kurtija do istrage koju vodi Beograd.
„Neću da kažem da je Kurti direktno naredio napad“, rekao je Vučić. "Istraga će pokazati, imamo određene sumnje. Vjerujemo da imamo određene nalaze ko bi mogao biti počinilac."
"Tokom te takozvane antiterorističke operacije Kurtijevi specijalci su zauzeli nove raskrsnice i ulice, maltretirajući Srbe, a sve je to bila predstava za međunarodnu javnost", rekao je Vučić.
Kosovski premijer Albin Kurti rekao je da su nedavni napadi na Kosovu — na kanal za vodu, zgradu gradske skupštine i policijsku stanicu — u korelaciji sa nedavnim napadima Rusije u Ukrajini.
"Taj napad je u korelaciji s masivnim zračnim napadima Ruske Federacije na Ukrajinu, napadima koji su ciljali energetsku infrastrukturu u Ukrajini", rekao je on na konferenciji za novinare u nedjelju.
Kosovska policija izvršila je raciju na 10 lokacija na sjeveru, zaplijenivši više od 200 vojnih uniformi, šest raketnih bacača, dugo oružje, pištolje i municiju, rekli su oni. Oko 15 do 20 kilograma eksploziva upotrebljeno je za oštećenje kritične infrastrukture, rekao je šef kosovske policije Gazmend Hodža.
Policija je takođe pronašla mnoge ambleme ruskih specijalnih snaga i zastave ruske imperije, rekao je Kurti, dodajući da "Srbija kopira ruske metode da prijeti Kosovu i regionu uopšte".
Eksplozija je dodatno podstakla tenzije između dvije balkanske države. Kosovo je 2008. proglasilo nezavisnost od Srbije, koju Beograd ne priznaje. Većina srpske manjine koja živi na Kosovu još uvijek smatra Beograd svojom prijestonicom.
Evropska unija i Sjedinjene Države oštro su osudile eksploziju i zatražile da se počinioci privedu pravdi.
Policija Gruzije ispalila suzavac kako bi rastjerala demonstrante, prenose ruske agencije
Policija u Gruziji koristila je vodene topove i suzavac u glavnom gradu Tbilisiju, kako bi rastjerala demonstrante koji su se protivili vladinoj odluci da obustavi pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji, dok su neki privedeni, javile su u ponedjeljak ruske agencije.
Hiljade demonstranata izašlo je na ulice prije nekoliko dana, u zemlji od 3,7 miliona, optužujući vladajuću stranku Gruzijski san da vodi sve autoritarniju, antizapadnu i prorusku politiku.
Policija je u ponedjeljak rano prekinula višesatne zastoje tako što je demonstrante udaljila od zgrade parlamenta i niz centralnu aveniju Rustaveli.
U okršaju sa policijom, demonstranti su istjerani sa avenije dok su bacali vatromete na policajce, koji su odgovorili vodenim topovima i suzavcem, javile su ruske agencije.
Nakon mjeseci rastuće napetosti, kriza se pogoršala od objave u četvrtak da će vlada zamrznuti pregovore s EU na četiri godine, a da će se pro-EU demonstranti suočiti s policijom.
Nije odmah bilo jasno koliko je demonstranata privedeno rano u ponedjeljak, kada je ruska novinska agencija Interfax saopštila da je samo mala grupa ostala u blizini stanice metroa.
Navodi se da je 113 policajaca povrijeđeno tokom protesta u Tbilisiju u posljednjih nekoliko dana, pozivajući se na gruzijsko ministarstvo unutrašnjih poslova.
U nedjelju su četiri opozicione grupe pozvale demonstrante da zahtijevaju plaćeno odsustvo sa posla kako bi prisustvovali protestima, kako je predviđeno zakonom o radu, i zamolili poslodavce da dozvole slobodno vrijeme.
Prozapadna predsjednica Gruzije Salome Zourabichvili pozvala je na pritisak na Ustavni sud da poništi izbore prošlog mjeseca na kojima je pobijedio Gruzijski san. I opozicija i Zurabichvili kažu da su izbori namješteni.
Evropska unija i Sjedinjene Države izjavile su da su uznemirene onim što vide kao pomicanje Gruzije s prozapadnog puta nazad ka ruskoj orbiti.
Gruzijski san kaže da djeluje u cilju odbrane suvereniteta zemlje od vanjskog uplitanja.
Ruski i sirijski avioni intenziviraju bombardovanje sjeverozapada Sirije koji drže pobunjenici
Ruski i sirijski avioni napali su u nedjelju grad Idlib koji drže pobunjenici, drugog dana intenzivnog bombardovanja na sjeveru Sirije s ciljem potiskivanja pobunjenika koji su se probili do grada Aleppo, rekli su izvori iz sirijske vojske.
Stanovnici su rekli da je jedan od napada pogodio naseljeno naselje u centru Idliba, najvećeg grada u pobunjeničkoj enklavi u blizini turske granice u kojoj oko četiri miliona ljudi živi u improvizovanim šatorima i stanovima.
Najmanje četiri osobe su poginule, a na desetine je povrijeđeno, saopštili su spasioci.
Sirijska vojska i njen saveznik Rusija kažu da ciljaju na skrovišta pobunjeničkih grupa i poriču da su napali civile.
U subotu su ruski i sirijski avioni bombardovali druge gradove u provinciji Idlib, koji je bio potpuno pod kontrolom pobunjenika u najhrabrijem pobunjeničkom napadu u godinama dugom u građanskom ratu u kojem su linije fronta uglavnom bile zamrznute od 2020. godine.
Pobunjenici su u petak navečer upali u grad Aleppo, istočno od provincije Idlib, prisiljavajući vojsku da se prerasporedi u najvećem izazovu predsjedniku Basharu al-Assadu u posljednjih nekoliko godina.
Sirijska vojska je saopštila da je u napadu ubijeno na desetine njenih vojnika.
U nedjelju je vojska saopćila da je ponovo zauzela nekoliko gradova koje su posljednjih dana zauzeli pobunjenici. Pobunjenici su koalicija oružanih grupa koje podržava Turska zajedno sa Hyat Tahrir al Shamom, islamističkom grupom koja je najstrašnija vojna sila opozicije.
Hyat Tahrir al Sham su SAD, Rusija, Turska i druge države proglasile terorističkom grupom. Assad je blizak saveznik Moskve.
Rat, koji je ubio stotine hiljada ljudi i raselio mnoge milione, traje od 2011. godine bez formalnog kraja.
Ali većina velikih borbi zaustavljena je prije nekoliko godina nakon što su Iran i Rusija pomogli Assadovoj vladi da osvoji većinu zemlje i sve veće gradove.
Unutar grada Aleppo ulice su uglavnom bile prazne, a mnoge su trgovine bile zatvorene u nedjelju jer su uplašeni stanovnici ostali kod kuće. I dalje je bio gust promet civila koji su napuštali grad, rekli su svjedoci i stanovnici.
Sirijske trupe koje su se povukle iz grada sada su se pregrupisale, a pojačanja su također poslana da pomognu u kontranapadu, rekli su vojni izvori.
Aleppo je čvrsto držala vlada od tamošnje pobjede 2016. godine, jedne od glavnih prekretnica u ratu, kada su sirijske snage koje je podržavala Rusija opkolile i opustošile istočne oblasti koje su držali pobunjenici.
Pobunjenici su u nedjelju rekli da su se potisnuli južnije od grada Aleppo i zauzeli grad Khansir u pokušaju da presijeku glavni put opskrbe vojske prema gradu Aleppo.
Pobunjenički izvori rekli su da su također zauzeli imanje Sheikh Najjar, jednu od najvećih industrijskih zona u zemlji.
Iran je poslao hiljade šiitskih milicija u Siriju tokom sirijskog rata i zajedno sa Rusijom sa svojim vazdušnim snagama omogućio je Assadu da slomi pobunu i povrati većinu svoje teritorije.
Nedostatak te ljudstva koje bi pomoglo da se osujeti napad pobunjenika posljednjih dana doprinio je brzom povlačenju snaga sirijske vojske, tvrde dva vojna izvora.
Milicije koje su savezničke Iranu, predvođene Hezbollahom, snažno su prisutne u oblasti Aleppa.
Izrael je također posljednjih mjeseci pojačao svoje napade na iranske baze u Siriji, a istovremeno je vodio ofanzivu u Libanu za koju kaže da je oslabio Hezbollah i njegove vojne sposobnosti.
Trump tražio Orbanov stav o ratu u Ukrajini, kažu izvori RSE
Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Trump vodio je više telefonskih razgovora sa predsjednikom Vlade Mađarske Viktorom Orbanom od pobjede na predsjedničkim izborima 5. novembra, rekli su izvori Mađarskog servisa Radija Slobodna Evropa (RSE).
Izvori iz mađarske vlade rekli su da je Trump tražio Orbanovo mišljenje o okončanju rata u Ukrajini, koji traje od invazije Rusije na njenog susjeda u februaru 2022.
Tokom predsjedničke kampanje Trump je kritikovao milijarde dolara koje su Sjedinjene Države poslale Ukrajini otkako je Rusija počela napad na Ukrajinu.
Više puta je rekao da bi mogao da okonča rat u roku od 24 sata od ponovnog ulaska u Bijelu kuću.
Orban, koji je održavao prijateljske veze sa ruskim predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom i Trumpom, bio je kritičan prema pomoći Evropske unije (EU) Ukrajini i opstruirao je evropske sankcije Moskvi.
Mađarski premijer bi, navodno, u decembru mogao da krene u mirovnu misiju za okončanje rata u Ukrajini, piše Mađarski servis RSE. Izvori su sugerisali da bi mogla da uključuje prenošenje Trumpovih poruka Zelenskom, Putinu i kineskom predsjedniku Xi Jinpingu.
Uprkos kritikama iz Brisela, Orban je u julu putovao u Moskvu da se sastane sa Putinom nakon putovanja u Kijev sa prijedlogom o prekidu vatre za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Zatim je otputovao u Kinu i na kraju u Sjedinjene Američke Države na sastanak sa Trumpom, koji je tada bio u kampanji.
