Ovo ispitivanje je pokazalo i da građani zemalja u okruženju većinom podržavaju ulazak u EU, invaziju Rusije na Ukrajinu smatraju neopravdanom, ali i da se građani Srbije sve više okreću Rusiji i Kini i imaju negativan odnos prema Zapadu.
Velika većina – 68 posto – građana BiH glasala bi za ulazak u Evropsku uniju da se referendum održava danas, ali se taj procenat smanjio u odnosu na ispitivanje od prije dvije godine, kada je iznosio 76 posto. U isto vrijeme, ispitivanje IRI-ja je pokazalo da se s 11 na 15 posto povećao procenat građana koji bi glasali protiv pridruživanja Uniji, kao i da se povećao procenat onih koji uopšte ne bi glasali.
U svim drugim zemljama okruženja, osim u Srbiji, taj procenat podrške ulasku u Uniju se povećao i trenutno je najveći u Albaniji – gdje bi devet od deset građana glasalo za pridruživanje EU. U Srbiji bi tek svaki četvrti od deset građana glasao za ulazak.
Najviše prozapadnih stavova pokazali su građani Albanije i Kosova, znatno manje Sjeverne Makedonije i Crne Gore, a najmanje građani Srbije. BiH se nalazi u sredini tabele s 39 posto građana koji smatraju da bi trebalo voditi samo prozapadnu i pro-EU politiku. Po 12 posto smatra da treba imati prozapadnu politiku ali zadržati odnose s Rusijom, odnosno jednako postupati prema Zapadu i Rusiji. Gotovo 20 posto građana nije odgovorilo na ovo pitanje.
Najveći procenat okrenutosti prema EU je u Albaniji – s minimalnim ili nikakvim afinitetima prema Rusiji. Slično je na Kosovu, dok najveći procenat okrenutosti prema Rusiji dolazi od ispitanika iz Srbije, iako je više od 70 posto ispitanika reklo da treba balansirati između zapadnih i ruskih politika.
“Postoji snažna želja širom Balkana za jačanjem zapadnih ekonomskih veza i pridruživanjem EU. Ova široka podrška pokazuje da ljudi širom regiona vjeruju da dalja integracija s Evropskom unijom može pomoći u postizanju održivog prosperiteta”, rekao je Paul McCarthy, direktor IRI-ja za Evropu.
Na pitanje da li misle je li EU ozbiljna kada kaže da želi članstvo BiH, gotovo identičan broj građana je odgovorio sa da i ne.
Podaci su prikupljani od 2. februara do 5. marta 2024. iz intervjua obavljenih uživo s učesnicima na uzorku od 1.225 odraslih iz BiH iz različitih regija.
Ispitanici iz BiH su prije dvije godine imali više povjerenja u pridruživanje NATO-u i njih polovina i sada smatra da BiH ipak treba u potpunosti biti članica. Više od 24 posto ispitanih smatra da BiH ne treba ni članstvo niti saradnju s NATO-om i taj se broj povećao u posljednje dvije godine. Četvrtina ispitanih nije odgovorila na ovo pitanje. Ispitivanje nije odvajalo odgovore u Republici Srpskoj gdje, prema različitim istraživanjima, postoji znatno manja podrška pridruživanju NATO-u nego u Federaciji. Također se razlikuju odnosi prema drugim zemjlama.
Stanovnici Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore većinski su odgovorili da je članstvo u NATO-u bilo pozitivno za njihovu zemlju.
Stanovnici Kosova i Albanije su u potpunosti okrenuti ka NATO paktu i procenat je porastao u odnosu na 2022., dok više od 70 posto ispitanika iz Srbije ne želi ni članstvo ni saradnju.
Ukupno za građane BiH najveći saveznici su Turska, što smatra 22 posto ispitanih, te Srbija i Rusija za 29 posto njih. Stanovnici Albanije i Kosova su u potpunosti okrenuti Sjedinjenim Američkim Državama. Ispitanicima iz Srbije su najveći saveznici Rusi, a iz Sjeverne Makedonije i Crne Gore su Srbija i SAD.
Ispitanici BiH, Kosova i Albanije kao najveću prijetnju za sigurnost vide u Srbiji, dok ispitanici iz Crne Gore i Srbije to vide u SAD-u. Građani BiH kao prijetnju za sigurnost, osim Srbije, vide u SAD-u i Rusiji, te Albaniji i Turskoj s minimalnim procentima.
Anketa je također pokazala da većina – u pet od šest anketiranih zemalja – vjeruje da je rat Rusije protiv Ukrajine potpuno ili donekle neopravdan. U Srbiji, međutim, skoro polvoina smatra da je Rusija potpuno ili donekle opravdana.
“Iako su ovi brojevi uglavnom pozitivni, odgovori srbijanskih ispitanika su zabrinjavajući. Ako su mir i bezbjednost dugoročni ciljevi na Balkanu, bolja opcija za Srbiju je da odbaci ruske stavove i izgradi jače veze sa Zapadom“, kaže Paul McCarthy, direktor za Evropu u IRI-ju.
U BiH trećina građana Rusiju smatra odgovornom za početak rata, dok 22 posto smatra da je Zapad odgovoran. Devet posto njih odgovornost vidi u Ukrajini, dok značajan broj građana obje strane smatra odgovornima.
Uzorak za ispitivanje pravljen je na osnovu popisa iz 2013. godine i prati etnički sastav države, kao i dobnu strukturu. Procentualno najveći broj ispitanika u BiH su stanovnici ruralnih krajeva životne dobi između 45 i 59 godina.
