Iranci proživljavaju najveći i najduži prekid interneta koji ima za cilj zaustaviti protok informacija usred rasprostranjenih nasilnih protesta zbog povećanja cijena goriva, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
"To je kao da ste u mraku", ljutito kaže iranski biznismen u glavnom gradu Teheranu. "Sada znamo kako je Sjevernokoreancima."
Preduzetnik, koji se predstavio kao Reza, referisao se na to što je iranska vlada 16. novembra isključila Internet zbog čega oko 57 miliona ljudi – što je oko 69 odsto populacije – nisu na mreži u posljednjih nekoliko dana.
Taj korak uslijedio je usred nasilnih protesta zbog povećanja cijena goriva koji su se proširili na više od 100 gradova širom zemlje, a u kojima je najmanje šest ljudi smrtno stradalo. Pojedini izvještaji organizacija za ljudska prava i videozapisi na društvenim medijima sugerišu da je ubijeno na desetine ljudi. Privedeno je više od 1.000 osoba.
Protesti su brzo dobili oštar politički karakter - mnogi demonstranti skandirali su protiv iranskog islamskog establišmenta i njegovih vođa.
Čini se da je skoro totalno gašenje interneta, koje je naložilo Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost usmjereno na kontrolu informacija, ućutkivanja demonstranata i sprječavanje ljudi da komuniciraju i međusobno se organizuju.
No, mnogi su građani novinari svojim mobitelima dokumentovali proteste u noći 15. novembra, kada je objavljeno da je cijena goriva porasla za najmanje 33 odsto, a u nekim slučajevima čak i za 300 odsto.
Mnogi videozapisi objavljeni na društvenim mrežama pokazuju da su snage sigurnosti snažno odgovorile demonstrantima.
Grupa Netbloks (NetBlocks), koja prati pristup internetu širom svijeta, saopštila je kako je do noći 16. novembra povezanost na internetu od normalnog nivoa pala na samo sedam odsto.
"Ovo je najteži prekid u Iranu otkad je na vlasti predsjednik [Hasan Rohani], i najoštrije isključenje koje je Netbloks zabilježio u bilo kojoj zemlji u smislu njegove tehničke složenosti i dužine", navela je grupa 16. novembra.
Internet kompanija Orakl (Oracle) opisala je isključenje kao "najveće gašenje interneta ikad primijećeno u Iranu".
Amir Rašidi, istraživač sigurnosti na internetu s njujorškog Centra za ljudska prava u Iranu, izjavio je za RSE da su obim i intenzitet gašenja do sada neviđeni.
"Tokom protesta [zbog ekonomije u decembru 2017. i početkom 2018.], [vlasti] su to radile postepeno, usporavale su internet, pojačale su filtriranje web sadržaja, blokirale alate protiv filtriranja i potom konačno napola ugasile internet na sat vremena", kaže on. "Ali ovaj put je bilo mnogo nasilnije."
Odsječeni od svijeta
Mnoge vlade širom svijeta koriste isključenje interneta kao oruđe represije i cenzure u kritičnim trenucima, poput masovnih protesta.
Organizacija Akses nau (Access Now), koja promoviše digitalnu sigurnost i ljudska prava dokumentovala je 196 slučajeva obustave interneta u 25 zemalja u 2018. godini.
U oktobru je Irak uveo skoro totalno gašenje interneta usred masovnih antivladinih protesta zbog loših javnih usluga, korupcije i nezaposlenosti.
Mahsa Alimardani, istraživačica digitalnih prava pri organizaciji za ljudska prava Artikl 19 (ARTICLE 19), kaže da su prošlogodišnji "sumnjivi" incidenti u iranskim intrnetskim vezama zabrinuli aktiviste da Islamska republika vježba kako da odvoji zemlju od interneta.
"Prošlog juna, na primjer, cijela je nacija doživjela nekoliko sati poremećaja širom zemlje što je vlada obrazložila kao tehnički kvar nastao zbog međunarodnih kablova", kaže ona.
Analitičari smatraju da su se iranske vlasti pripremale za takav trenutak gotovo deceniju, gradeći nacionalni intranet u zemlji, koji djeluje nezavisno od svjetskog interneta.
"Bez sumnje ovo je najznačajnije korištenje iranske 'Nacionalne informacione mreže' (poznate i kao SHOMA) koju smo vidjeli do sada", kaže Kaveh Azaruš, viši istraživač u 'Smol medija' (Small Media) koji se fokusira na digitalna prava i internetsku politiku u Iranu.
"Iako je krajnja težnja Irana ograničiti pristup globalnom internetu uz održavanje funkcionalnosti ključnih nacionalnih financijskih, e-vlade i informacionih platformi, postoje sumnje da je isključenje negativno uticalo i na neke ključne lokalne službe", dodaje on ističući da bi potpuno isključenje moglo znatno uticati na iransku ekonomiju.
Reza, teheranski biznismen, kaže da nije mogao pristupiti aplikacijama za društvene medije poput popularnog Instagrama i Votsapa (Whatsapp), koje je koristio da bi ostao u kontaktu s porodicom i prijateljima nakon početka protesta.
"Dostupne su samo iranske aplikacije, poput Snappa [iranske aplikacije za prijevoz]," kaže on.
Reza dodaje da je prilikom pokušaja pristupa internetu putem mobilnog telefona, u snimljenoj poruci pisalo da je odlukom Vijeća za nacionalnu sigurnost pristup internetu bio "ograničen".
Kvarovi na internetu su, navode tehnološki stručnjaci, bili ozbiljni 18. novembra, ali su se nastavili i 19. novembra.
No neki su se korisnici uspjeli nakratko konektovati, uključujući novinara Amira Tušeha koji je kritikovao gašenje. "Samo sam htio reći da je uskraćivanje slobodnog protoka informacija kršenje ljudskih prava. Kao da smo svi zatvoreni", napisao jeTušeh na Tviteru (Twitter), dodajući da su zbog toga životi ljudi bili ozbiljno narušeni.
Odsječen i ajatolah Hamenei?
Gotovo totalno gašenje interneta dovelo je do pojačanih poziva upućenih društvenim mrežama, uključujući Tviter, da blokiraju naloge iranskim zvaničnicima, uključujući vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hameneija.
Dok je 17. novembra većina korisnika interneta u Iranu bila van mreže, Hameneijev medijski tim je na Tviteru objavio komentare o protestima, nazivajući one koji napadaju javnu imovinu "razbojnicima".
"Pozivam sve aktiviste da pozovu @Twitter da stavi zabranu vrhovnom vođi Islamske republike @khamenei_ir dok se ne obnovi pristup internetu [u Iranu]", napisala je 17. novembra na Tviteru iranska aktivistkinja Masih Alinedžad, koja živi u Njujorku i koja se zalaže protiv obaveznog hidžaba.
Ostali, uključujući Alimardanijevu, ukazali su na Hameneijevo "licemjerstvo", sugerišući da gašenje Tviter naloga vrhovnom vladaru zemlje vjerovatno neće pomoći Irancima. "Ne mislim da će blokiranje [Hameneija] poboljšati situaciju za Irance, osim što će pružiti neku trenutnu katarzu dajući diktatorima da osjete svoj vlastiti lijek", kaže Alimardanijeva, doktorantica na Univerzitetu Oksford (Oxford).
"Da nismo dobijali njegove smiješne izjave koje su na njegovom Tviter nalogu karakterisale proteste kao lažne, dobili bismo taj snimak njegova govora na Telegramu, putem ISNA ili drugih iranskih medija", kaže ona. "Ne vidim smisao osim ako ne cenzurišete sve njegove izjave i govore koji dopiru do publike van Irana."
U međuvremenu, Azaruš sugeriše da će Iran, vjerovatno u budućnosti, ponovno pribjeći gašenju interneta.
"Iako zastoj u radu donosi velike troškove, u potpunosti očekujemo da će u narednim godinama doći do većih poremećaja povezanosti Irana s globalnim internetom."
