Bosanskohercegovačko pravosuđe je okončalo ove godine krivične postupke protiv gotovo polovine svojih državljana koji su se borili na strani Islamske države u Siriji ili onih koji su to namjeravali postati.
Jedni su mahom priznali krivicu, dok su drugi nastojali da se odbrane od takvih optužbi. Neki od njih su svjedočili da su razočarani onim što su vidjeli u ratom zahvaćenoj Siriji i postali su protivnici Islamske države.
Sa porastom presuda u 2016. godini gotovo je obustavljen odlazak u Siriju državljana Bosne i Hercegovine (BiH) koji su članovi selefijske zajednice, ali i povratak.
Na globalnom indeksu, koji objavljuje Institut za mir i ekonomiju, BiH zauzima 62 mjesto od 163 zemlje svijeta po prijetnjama terorizmom.
Napuštanje uvjerenja
Tužilaštvo BiH je podiglo optužnice protiv 22 muškarca zbog propagiranja priključena Islamskoj državi, te pridruživanja ili pokušaja, kao i finansiranja bosanskohercegovačkih boraca u Siriji.Trenutno je samo jednom optuženiku traje suđenje, dok su ostali osuđeni u ovoj godini.
Sud BiH je izrekao za 21 osuđenika 35 godina i dva mjeseca zatvora. Najmanja propisana kazna zatvora je tri godine, a većina je kažnjena ispod minimuma zbog priznanja krivice ili olakšavajućih okolnosti.
Bilalu Bosniću je izrečena najveća kazna. Ove godine je pravosnažno osuđen na sedam godina zatvora zbog javnog podsticanja na pridruživanje Islamskoj državi.
„Ovo je priprema za uspostavljanje islamskog zakona na čitavom dunjaluku, a počet će upravo iz Šama. Tamo će se sakupiti najbolje vojske. Tamo će pasti najbolji šehidi”, govorio je Bosnić.
Prema podacima Tužilašva BiH, od 2012. godine, kada su registrovani prvi odlasci, pa do kraja prošle godine, iz BiH u Siriju je otputovalo oko 260 muškaraca, žena i djece.
Procjenjuje se da se u BiH vratilo oko 50 osoba koje se dovode u vezu sa učešćem u oružanim sukobima, ali nisu svi procesuirani. Neki su dobili status svjedoka u procesima.
Oni, koji su govorili o odlasku u Siriju, naveli su da je motiv bio pomoć narodu u borbi protiv režima predsjednika Bashara al-Asada. Razloge povratka su obrazložili drugačijem stanju na terenu od onog što su očekivali. Neki su govorili da su vidjeli međusobna ubistva muslimana unutar opozicije, kao i da nije riječ o šerijatskoj državi.
Nakon njihovog povratka, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) pokreće akcije po nalogu Tužilaštva BiH, koje je zatim podizalo optužnice. Od 21 osuđenika, jedna trećina je priznala krivicu.
Među njima i Almir Džinić, koji je sa roditeljima otputovao u Siriju krajem 2013. godine kada je napunio 16 godina. Ovog ljeta se vratio, te je priveden i osuđen na godinu zatvora nakon priznanja krivnje.
„Sud je stekao uvjerenje da je optuženi iskazao iskreno kajanje i donio čvrstu odluku da napusti uvjerenja koja su ga odvele na ratište i priključenje terorističkim grupama, zbog čega je zaključio da će se i sa ublaženom kaznom zatvora postići svrha kažnjavanja”, obrazložio je Branko Perić, sudija Suda BiH.
Promjena stava
Masovni odlasci bili su 2013. godine, a Muhamed Jusić i Vlado Azinović, koji istražuju ovaj fenomen, navode da se radi o blizu 170 muškaraca i žena.
U to vrijeme odlazak na sirijsko ratište nije bio zakonom kažnjiv.
U odnosu na 2013. godinu danas je gotovo pa prestao odlazak u Siriju, navode Jusić i Azinović u svom istraživanju „Novi zov rata u Siriji i bosanskohercegovački kontingent stranih boraca“.
„Naš zaključak je bio da to ima prvenstveno veze sa dešavanjima na terenu, odnosno ISIL je počeo gubiti teritoriju. U posljednje vrijeme izgubili su granicu sa Turskom. Zemlje, koje se nalaze na ruti puta do Sirije, promijenile su stav prema tim ljudima. Pooštrili su mjere ulaska, izlaska, provjere...“, kazao je Jusić ranije za Glas Amerike.
On pojašnjava da su mnogi danas razočarani u sve ono što se dešavalo oko uspostave Islamske države: „To je itekako bitan faktor u odvraćanju“.
Početkom ove godine, registrovano je nekoliko državljana BiH koji su namjeravali da priključe formacijama Islamske države, ali su hapšenjem spriječeni u tom pokušaju.
Evropske procjene
Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić kaže za Glas Amerike da je terorizam ključni sigurnosni izazov za BiH. Podsjeća da je sredinom 2014. godine u zakon uvedeno krivično djelo koje odnosi na nezakonito pridruživanje stranim paravojnim ili paravojnim jedinica, kao i da su agencije identifikovale one koji se tamo nalaze, kao i povratnike i one koji su namjeravali otići.
„Pokazali smo jednu odlučnost i pokazali nepostojanje tolerancije na nasilni radikalizam i terorizam”, kaže on.
Evropski stručnjaci za sigurnost procjenjuju da će se iz Sirije u zemlje Evropske unije vratiti između 2.000 i 2.500 boraca, ali Mektić kaže ne očekuje da značajne povratke u BiH. Procjene govore da se oko 60 muškaraca iz BiH trenutno nalazi u Siriji.
„Upravo zbog toga da i sami oni znaju da su se puno ogriješili da kažem tako svojim ponašanjem, porukama koje su slali ovdje u Bosni i Hercegovini sa stanovišta te terorističke prijetnje i da će biti ozbiljno tretirani”, smatra ministar.
Prema njemu, prevencija i resocijalizacija ključna je stvar u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma. Kaže da je po tom pitanju neophodno uspostaviti nove institucije i osposobiti kadrove.
Institut za mir i ekonomiju prijetnju terorizmom u zemljama svijeta mjeri od jedan do deset, BiH je dobila ocjenu 2,67.
