Linkovi

Vijesti

Iran smanjuje obaveze prema nuklearnom sporazumu, Rusija zabrinuta

FILE - A handout picture released by the official website of the Iranian President Hassan Rouhani shows him visiting the control room of the Bushehr nuclear power plant in the Gulf port city of Bushehr, Jan. 13, 2015.

Iran će preduzeti novi korak u smanjenju svojih obaveza prema nuklearnom sporazumu postignutom 2015. godine sa svjetskim silama i počet će sa ubrizgavanjem gasa u centrifuge u postrojenju Fordov, rekao je iranski predsjednik Hassan Rouhani, prenosi Reuters.

Rouhani je naglasio da se svi koraci koje je Iran preduzeo za smanjenje svojih obaveza prema dogovoru mogu opozvati.

On je naglasio da će se Teheran pridržavati svojih obaveza iz sporazuma kada to budu učinile i ostale potpisnice.

Kremlj je izrazio zabrinutost zbog ove namjere Irana. U saopštenju iz Kremlja izražena je želja da na snazi ostane sporazum koji je Iran 2015. godine postigao sa svjetskim silama.

Iran je ranije prekinuo da izvršava neke svoje obaveze iz dogovora kao odgovor na sankcije koje je SAD ponovo uveo kada se prošle godine povukao iz sporazuma.

Američki predsjednik Donald Trump povukao je SAD iz nuklearnog sporazuma postignutog između Teherana i svjetskih sila 2015. godine.

SAD je obnovio sankcije protiv Irana, navodeći da time želi primorati Teheran da se vrati pregovorima radi postizanja obimnijeg sporazuma.

See all News Updates of the Day

U BiH 12 novooboljelih od COVID-19

U posljednja 24 sata korona virus je potvrđen kod 12 osoba u Bosni i Hercegovini, podaci su zvaničnih entitetskih institucija.

Kako je saopšteno iz Instituta za javno zdravstvo, u Republici Srpskoj je 10 novooboljelih.

Prеmа mјеstu prеbivаlištа čеtiri оsоbе su iz Mоdričе, grada na sjeveroistoku BiH, tri iz Bаnjаlukе, i pо јеdnа iz Biјеljinе (sjevernoistok BiH), Vukоsаvljа (sjever BiH) i Kоtоr Vаrоši (centralna BiH).

Iz bolnice “Sveti Vračevi” iz Bijeljine saošteno je da je zaražena osoba vaspitačica u privatnom vrtiću.

U Federaciji BiH, kako je navedeno na zvaničnoj stranici Zavoda za javno zdravstvo tog entiteta, korona virus je potvrđen kod dvije osobe iz Živinica (Tuzlanski kanton).

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, u BiH je od korona virusa oboljelo 2.606 osoba, a 159 ih je umrlo.

U Brazilu broj umrlih viši nego u Italiji

Relatives are seen during a mass burial of people who passed away due to the coronavirus disease, at the Parque Taruma cemetery in Manaus, Brazil.

Broj umrlih od virusa korona u Brazilu premašio je broj žrtava u Italiji, a u Meksiku je registrovan rekordan broj zaraženih u jednom danu u vrijeme kada lideri u Latinskoj Americi ublažavaju mjere blokade i ponovo pokreću ekonomiju, javlja agencija Reuters, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Ovaj dio svijeta postao je novo žarište pandemije virusa korona, a zdravstveni zvaničnici upozoravaju da privrede ne treba otvarati suviše brzo da bi se izbjegla veća okupljanja ljudi.

U Brazilu je tokom prethodna 24 časa zabilježeno 1.437 smrtnih slučajeva, što je novi rekordni broj treći dan uzastopno. Zaraženo je još 30.925 ljudi, navodi se u podacima Ministarstva zdravlja.

Ukupan broj žrtava u ovoj zemlji sada je 34.021, a više umrlih od virusa korona imaju samo SAD i Velika Britanija.​

Meksiko je registrovao 816 novih smrtnih slučajeva, a ukupan broj je premašio 12.000.

Od početka pandemije brazilski predsjednik Jair Bolsonaro umanjuje opasnost od pandemije, kritikuje mjere socijalnog distanciranja i apeluje na regionalne vlasti da ukinu restrikcije zbog ekonomije.

Meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador pozvao je svoje sunarodnike da ne preuveličavaju stvari i upozorio na stanje "psihoze" uz napomenu da je, u odnosu na ukupan broj stanovnika od 130 miliona ljudi, broj umrlih u Meksiku daleko manji nego u mnogim drugim zemljama.

Mnogi u Latinskoj Americi žive od zarade koju ostvaruju iz dana u dan u neformalnom privrednom sektoru, pa su mnogi regionalni lideri spremni da otvore lokalne ekonomije pošto postoje naznake rasta gladi i krize javnih finansija, javlja Reuters.

Twitter skinuo Trumpov video posvećen Floydu

Kompanija Twitter Inc onemogućila je videozapis kampanje predsjednika Donalda Trumpa posvećen Afroamerikancu Georgeu Floydu, čija je smrt izazvala proteste širom SAD, na svojoj platformi, pozivajući se na žalbu zbog kršenja autorskih prava, javlja agencija Reuters, prenosi Radio Slobdna Evropa.

Na snimku, koji je kombinacija fotografija i videa protestnih marševa i nasilja nakon Floydove smrti, čuje se Trumpov govor u pozadini.

Twitter je objavio da videozapis na nalogu predsjedničke kampanje krši politiku autorskih prava.

"Odgovaramo na valjane žalbe zbog kršenja autorskih prava koje nam je poslao vlasnik autorskih prava ili njihovi ovlašteni predstavnici", izjavio je predstavnik Twittera.

Trominutni videozapis koji je prenesen na Trumpov kanal na YouTubeu, na nalog njegove kampanje na Twitteru je prebačen 3. juna,

Klip, koji je i dalje na YouTubeu, prikupio je više od 60.000 pregleda i 13.000 lajkova. Nadređeni Google, platforma za streaming videozapisa, nije odgovorio na zahtjev za komentar, navodi Reuters.

Platforma društvenih medija Twitter pod žestokim je nadzorom Trumpove administracije otkad je počela da obilježava Trumpove tweetove u kojima se navodno nalaze nepotvrđene tvrdnje. Također je označila Trumpov tweet o protestima u Minneapolisu kao "veličanje nasilja".

Trump se založio za promjenu zakona koji štiti društvene medijske kompanije od odgovornosti za sadržaj koji objavljuju njihovi korisnici.

George Floyd je preminuo nakon što mu je, sada otpušteni i za ubistvo drugog stepena optuženi policajac Derek Chauvin klečao na vratu skoro devet minuta 25. maja.

Mektić i drugi: Tužilaštvo će ispitati 31 svjedoka i prezentovati 140 materijalnih dokaza

Arhiv - Ministar Dragan Mektić

Suđenje je počelo čitanjem optužnice koja Dragana Mektića, Igora Golijanina, Samira Agića i Edina Garapliju tereti za zloupotrebu položaja pri realizaciji projekta prekogranične saradnje u oblasti vatrogastva, koji je Evropska unija (EU) finansirala sa 198.454 eura u periodu 2015–2017. godine.

Odbrane nisu iznosile uvodne riječi, ali su navele da optužnica obiluje netačnim podacima i manjkavostima, prije svega u pogledu nedostatka vještačenja.

Mektić, koji je poslanik u Parlamentu BiH, optužen je kao bivši ministar bezbjednosti BiH, Golijanin kao njegov šef kabineta, Agić kao pomoćnik ministra u Sektoru za zaštitu i spašavanje, a Garaplija kao odgovorna osoba i vlasnik Instituta za zaštitu od požara i eksplozija INZA u Sarajevu.

Tužiteljica Vedrana Mijović pročitala je optužnicu od devet tačaka. Mektić je optužen da je nakon iskazanih potreba entitetskih civilnih zaštita pokrenuo javnu nabavku opreme za vatrogasce i zaključio ugovor sa dobavljačem iz Rijeke, firmom “Teh-Projekt inžinjering” u vrijednosti od 124.000 KM.

Kako se navodi u optužnici, firma “Teh-Projekt inžinjering” je 28. juna 2017. obavijestila da nije u mogućnosti izvršiti ugovorene obaveze, nakon čega je Mektić, iako je ugovor bio ništavan zbog nedostavljenih bankarskih garancija, zaključio aneks kojim je rok isporuke produžen, te se saglasio za izmjenu specifikacije za veličinu vatrogasnih rukavica.

Prema optužnici, Mektić je pogodovao dobavljaču, kojem je uplaćeno 124.940 KM – iznos protivpravne imovinske koristi koji je ostvarila firma.

“Koristeći poziciju ministra, nabavio je opremu suprotnu potrebama, pa su umjesto čizama isporučeni opasači i metlice koje se ne koriste 30 godina. Umjesto vatrogasnih, isporučene su industrijske kacige”, kazala je Mijović.

Agiću i Garapliji na teret je stavljeno da su iskoristili položaj članova odbora projektnog tima i angažovali spoljne saradnike, inače zaposlene u INZA-i, kojima su u 2015. i 2016. isplaćivane mjesečne naknade od 1.200 do 2.060 KM.

Kako se navodi, iako je bilo predviđeno da poslove obavljaju u Ministarstvu, oni su nastavili raditi u INZA-i. Prema optužnici, angažovani saradnici su isplaćene naknade predavali u INZA-u, a sebi su zadržali deset procenata.

“Ovi ugovori su bili fiktivni, a neki su napravljeni retroaktivno… Novac su podizali i sebi zadržali deset procenata, a ostalo predavali u Garaplijinu firmu. Na taj način Garaplija i Agić izvukli su 35.341 KM”, kazala je Mijović.

U optužnici stoji da je kasnije jedna saradnica, koju je poznavao Golijanin, na njegov prijedlog angažovana u ovom projektu, a da je poslije favorizovanjem dobila i stalno zaposlenje.

Ministarstvo je, prema optužnici, angažovalo firme Golijanove supruge i njihovog kuma, sa kojima je sklopljeno više ugovora za štampanje brošura, letaka, kalendara i drugog materijala. Kako se navodi, Golijanin je od službenika Ministarstva tražio da od firmi zatraži ponude za obavljanje tih poslova.

Agić i Garaplija se terete i da su favorizovali firmu “Revizor” koja je obavila reviziju poslovanja u okviru projekta, kao i za procedure prilikom izbora trenera i edukatora, prilikom čega su povrijeđena prava drugih ponuđača.

Ugovore o angažovanju saradnika i dodjeli poslova, prema optužnici, potpisivao je Mektić. On se tereti i za još neka angažovanja direktnim sporazumom.

Agiću je na teret stavljeno i da je izvršio diskriminaciju na osnovu spolova, jer je od jedne zaposlenice Ministarstva bezbjednosti, koja je radila na ugovor o djelu, tražio seksualni odnos dok su u maju 2015. bili na službenom putu u Crnoj Gori. Prema optužnici, ona je to odbila, a on joj je sutradan rekao da razmisli, spominjući njen radni angažman.

Mijović je kazala da za dokazivanje navoda optužnice planira uložiti 140 materijalnih dokaza i saslušati 31 svjedoka.

Ona je navela da su sporne nabavke i ugovori finansirani iz sredstava “projekta odnosno budžeta”.

Optuženi Mektić je kazao da je razumio optužnicu, ali da smatra je puna neistina, manipulacija i neznanja.

Za razliku od njega, njegova braniteljica Senka Nožica je rekla da nije razumjela optužnicu. Ukazala je da ne postoji finansijsko vještačenje i da ne vidi u kojem je iznosu pribavljena protivpravna imovinska korist.

Prema njenim riječima, nelogično je da se kaže da je neko, ko je isporučio robu, stekao protivpravnu imovinsku korist.

“Branit ćemo se kako možemo, a čini mi se da ćemo lako… Voljela bih da učestvujem u nekom pravom procesu korupcije na kojem insistira EU”, kazala je Nožica.

Golijaninova Odbrana istakla je da ništa od navoda iz optužnice ne stoji, dok je Agićeva braniteljica Nina Karačić navela da je njen branjenik naročito uznemiren tačkom u vezi sa seksualnim uznemiravanjem.

Ona je rekla da se taj događaj nije desio i da je Agić bio samo jedan dan u Crnoj Gori, te da uopšte nije boravio u hotelu.

I Garaplijina Odbrana je najavila da će pobijati sve navode i da postoji niz nezakonito prikupljenih dokaza.

Saslušanje prvog svjedoka najavljeno je za 18. juni.

Hong Kong usvojio sporni Zakon o himni na godišnjicu Tjenanmena

Vatrogasci vrše dekontaminaciju glavne sale skupštine Hong Konga nakon što je prodemokratski poslanik prosuo smrdljivu tečnost tokom rasprave o zakonu o himni, 4. juna 2020.

Zakonodavno tijelo Hong Konga usvojilo je u četvrtak sporni zakon o himni, koji zabranjuje vrijeđanje kineske nacionalne himne.

Zakon je usvojen nakon što su prodemokratski poslanici pokušali da ometu glasanje. ZA je glasao 41 poslanik, dok je samo jedan glas bio protiv. Većina prodemokratskih poslanika bojkotovala je glasanje u znak protesta.

Prodemokratski tabor vidi zakon o himni kao kršenje slobode izražavanja i većih prava koje stanovnici poluautonomnog grada imaju u poređenju sa ostatkom Kine.

Propekinška većina u skupštini saopštila je da je zakon neophodan kako bi stanovnici Hong Konga pokazali prikladno poštovanje prema himni.

Oni koji budu osuđeni zbog nepoštovanja "Marša dobrovoljaca", suočiće se sa kaznom do tri godine zatvora i 50.000 honkoških dolara (oko 6.450 američkih dolara).

Glasanje u četvrtak koincidira sa 31. godišnjicom krvavog kineskog slamanja porodemokratskih protesta na pekinškom trgu Tjenanmen.

Prije početka rasprave, prodemokratski poslanici održali su minut ćutanja kako bi obilježili godišnjicu. Podigli su i transparent "Ne zaboravite 4. juni, srce naroda neće umrijeti".

Rasprava o zakonu je kasnije prekinuta, nakon što su prodemokratski poslanici izveli protest, dok je jedan od njih bacio prosuo prljavu vodu neprijatnog mirisa u salu.

Podigavši transparent "Ubilački režim smrti deset hiljada godina", zakonodavac Rej Čan ušetao je sa posudom sakrivenom unutar kineskog papirnatog fenjera.

Kada su pripadnici službe obezbjeđenja pokušali da ga zaustave, on je bacio fenjer i posudu na pod, nakon čega je izbačen iz sale. Drugi poslanik, koji je bio uz njega, takođe je izbačen.

Sala je evakuisana, a policija i vatrogasci su pozvani da istraže incident.

Kada je zasjesdanje nastavljeno, prodemokratski poslanik Ted Hjui ponovo je prosuo neku tečnost ispred sale za sjednice, nakon čega je sproveden napolje.

Predsjednik skupštine Hong Koga, Endrju Leung, nazvao je takvo ponašanje neodgovornim i djetinjastim. On je skratio raspravu zbog suspenzija i pozvao na glasanje.

Kritičari kažu da je skraćivanje debate omogućilo da zakon prođe.

"Nisam skratio sastanak, nisam progurao zakon", rekao je naposljetku Leung. "Rekao sam članovima da sam odredio 30 sati (za raspravu o zakonu), tako da smo samo radili prema rasporedu".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG