Linkovi

Vijesti

Iran smanjuje obaveze prema nuklearnom sporazumu, Rusija zabrinuta

FILE - A handout picture released by the official website of the Iranian President Hassan Rouhani shows him visiting the control room of the Bushehr nuclear power plant in the Gulf port city of Bushehr, Jan. 13, 2015.

Iran će preduzeti novi korak u smanjenju svojih obaveza prema nuklearnom sporazumu postignutom 2015. godine sa svjetskim silama i počet će sa ubrizgavanjem gasa u centrifuge u postrojenju Fordov, rekao je iranski predsjednik Hassan Rouhani, prenosi Reuters.

Rouhani je naglasio da se svi koraci koje je Iran preduzeo za smanjenje svojih obaveza prema dogovoru mogu opozvati.

On je naglasio da će se Teheran pridržavati svojih obaveza iz sporazuma kada to budu učinile i ostale potpisnice.

Kremlj je izrazio zabrinutost zbog ove namjere Irana. U saopštenju iz Kremlja izražena je želja da na snazi ostane sporazum koji je Iran 2015. godine postigao sa svjetskim silama.

Iran je ranije prekinuo da izvršava neke svoje obaveze iz dogovora kao odgovor na sankcije koje je SAD ponovo uveo kada se prošle godine povukao iz sporazuma.

Američki predsjednik Donald Trump povukao je SAD iz nuklearnog sporazuma postignutog između Teherana i svjetskih sila 2015. godine.

SAD je obnovio sankcije protiv Irana, navodeći da time želi primorati Teheran da se vrati pregovorima radi postizanja obimnijeg sporazuma.

See all News Updates of the Day

Rusija i Turska rade na novoj nabavci raketa S-400

Baterija novog raketnog zemlja-vazduh sistema S-400 "Trijumf", u blizini vojne baze Gvardejsk, nedaleko od Kaljingrada, Rusija, 11. marta 2019.

Rusija i Turska rade na ugovoru o nabavci novog kontingenta ruskog raketnog sistema S-400, javila je u petak ruska novinska agencija Interfaks prenoseći riječi višeg zvaničnika ruske agencije za vojnu saradanju.

Moskva se nada da će zaokružiti dogovor o isporuci Turskoj još više sistema S-400 u prvoj polovini naredne godine, saopštio je prošlog mjeseca ruski državni trgovac oružjem Rosobornoeksport.

Usred već zategnutih bilateralnih odnosa, Washington je suspendovao Ankaru iz programa proizvodnje američkog za radar nevidljivog borbenog aviona F-35, u sklopu kog je Turska bila i proizvođač, i kupac. Time je Washington želio da kazni Ankaru zbog kupovine baterija S-400.

Štrajk zbog penzione reforme u Francuskoj ulazi u drugi dan

Putnici na željezničkoj stanici u Parizu čekaju prevoz dok traje štrajk željezničkih i transportnih radnika, 6. decembra 2019.

Štrajk zbog planiranih reformi penzionog sistema, koji je paralisao veći dio Francuske, u petak je ušao u drugi dan.

Zabrinutost da bi predložena rješenja za penzionisanje mogla da natjeraju milione ljudi da rade duže ili da uživaju manje benefita, izazvala je štrajk koji je zaustavio veći dio zemlje.

Desetine hiljada radnika u Francuskoj napustilo je svoja radna mjesta u četvrtak nakon što su sindikati proglasili štrajk na nacionalnom nivou protiv plana predsjednika Emmanuela Macrona o reformi penzionog sistema u Francuskoj.

Štrajk je usporio prevoz, izazvao zatvaranje većine škola, ostavio bolnice bez dovoljno osoblja, kao i ostale vladine službe.

Većim dijelom mirne demonstracije održane su u Parizu i u preko 20 gradova širom zemlje.

Međutim, do nasilja je došlo u blizini Palate Republike u istočnom Parizu, gdje su se okupile hiljade demonstranata. Neki demonstranti zapalili su jednu prikolicu na građevini, a policija je odgovorila bacanjem suzavca, rekli su svjedoci.

Policija je takođe upotrijebila suzavac protiv demonstranata u sjeveroistočnom gradu Nantesu i u Lionu, gradu na jugoistoku.

Sindikalni lideri obećali su da će nastaviti protest dok Macron ne bude odustao od predloženih promjena penzionog sistema, a za koje zvaničnici priznaju da će prisiliti zaposlene da rade značajno duže.

Zvaničnici su dali tek nekoliko detalja u vezi sa svojim planom, ali Macronov kabinet saopštio je u četvrtak da će premijer Edouard Philippe​ okvir predloženih promjena predočiti naredne nedjelje, nakon pregovora sa sindikatima.

Štrajk je test za političku vještinu Macrona, bivšeg investicionog bankara koji je pobijedio na predsjedničkim izborima na osnovu obećanja da će promijeniti Francusku.

Mijatović: Ono što sam vidjela na Vučjaku, nisam nikad ranije

Prizor u Vučjaku, 2. decembar 2019.

Povjerenica za ljudska prava Vijeća Evrope Dunja Mijatović danas je još jednom ponovila da je šokirana prizorima na Vučjaku pored Bihaća, gdje živi nekoliko stotinama migranata.

Ovih dana Mijatović je obišla migrantske centre u BiH, a danas je na konferenciji za novinare iznijela viđenje cjelokupne situacije.

„Nije prvi put da idem u kampove, da idem u mjesta gdje postoje konflikti, gdje postoje situacije koje su vrlo problematične za društvo, za države. (…) Ali ono što sam vidjela na Vučjaku, dodatno uz to još u mojoj zemlji BiH, bilo je nešto što zaista nikada prije nisam vidjela”, kaže Mijatović.

Opisujući uslove života na Vučjaku, nekadašnjem smetljištu, kao stravične, Mijatović navodi da su migranti, uključujući nekoliko maloljetnika, zgurani u blato, gdje nema tekuće vode, dok su sanitarni higijenski uslovi strašni.

„Mnogi su bez odgovarajuće odjeće i obuće”, kaže Mijatović.

Povjerenica Vijeća Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović govori na konferenciji za medije o migrantskoj krizi u BiH, Sarajevo, 6. decembar 2019.
Povjerenica Vijeća Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović govori na konferenciji za medije o migrantskoj krizi u BiH, Sarajevo, 6. decembar 2019.

Povjerenica za ljudska prava kaže da je držanje ljudi u takvim uslovima nečovječan i neprihvatljiv čin, dodajući da kamp na Vučjaku nikada nije trebalo ni otvoriti.

„Trebalo ga je zatvoriti prije nekoliko mjeseci”, kaže ona.

Kako je rekla, od ministra sigurnosti Dragana Mektića dobila je uvjerenje da će migranti sa Vučjaka biti premješteni na neka bolja mjesta.

Mijatović je zabrinuta i za migrante koji spavaju na otvorenom ili u napuštenim građevinama u Bihaću i u drugim dijelovima zemlje.

Vlasti, kaže ona, moraju odmah početi rješavati ove probleme.

Mijatović je dala sliku i drugih prihvatnih centara, gdje su, uslovi, poredeći ih sa Vučjakom, evidentno bolji.

„Međutim, uslovi su u nekoliko slučajeva ispod bilo kakvog standarda, naročito u Biri, gdje nekih 1.800 ljudi boravi u bivšoj tvornici rashladnih uređaja”, navodi ona.

Dunja Mijatović: Vučjak je sramota za BiH; Migranti: Želimo samo preći granicu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:11 0:00

Odnos vlasti

Prema njenim riječima, u BiH se trenutno nalazi oko 8.000 migranata.

Ona kaže da se država uopšte ne uključuje da pomogne Unskom-sanskom kantonu. U tom kantonu se nalazi i najveći broj migranata. Navodi da su međunarodne i druge nevladine organizacije, kao i građani preuzeli su posao koji država treba raditi.

Migranti spavaju na hladnim tuzlanskim ulicama
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:02 0:00

Prema Mijatović, trenutni nefunkcionalni sistem otežava identifikaciju migranata i njhovih potreba za zaštitom, osiguranje pristupa azilu, zaštitu žrtava od trgovine, naročito djece…

Kaže da nije primjetila da se vlasti kreću u pravcu rješavanja problema, sugerišući da Federacija BiH i Republika Srpska podjednako moraju podijeliti odgovornost za prihvat migranata.

Osvrnula se i na neke političare koji o migrantima šire potpune laži, pozivajući ih da se sudzrže od takve stigmatizirajuće propagande.

„Neke od od izjava koje sam pročitala i čula od zvaničnika u BiH su zaista šokatne”, rekla je Mijatović.

O hrvatskoj praksi vraćanja migranata

Migrant kojeg je navodno pretukla hrvatska policija
Migrant kojeg je navodno pretukla hrvatska policija

Mijatović se osvrnula i na vraćanje migranata iz Hrvatske u BiH, rekavši da je od brojnih sagovornika dobila informacije o nasilnom vraćanju koje vrše hrvatski službenici za provođenje zakona.

„Naročito uznemiravajuće smatram priče o migrantima, koji bivaju premlaćeni i kojima se oduzima ono što imaju kod sebe, uključujući i obuću, te nakon toga su prisiljeni da pješice idu kroz nepristupačan teren da bi se vratili u BiH”, rekla je Mijatović.

Ovako nečovječno postupanje, kaže ona, potpuno je suprotno međunarodnim i evropskim ljudskim pravima.

„Ovo pitanje sam još u oktobru 2018. postavila premijeru Hrvatske. Situacija se od tada samo pogoršala”, kaže Mijatović.

Poruka povjerenice za ljudska prava Vijeća Evrope je da Hrvatska mora okončati praksu vraćanja migranata u BiH.

Mektić: Zatvaranje Vučjaka iduće sedmice

Migranti u kampu Vučjak, novembar 2019.

Zatvaranje migrantskog kampa Vučjak pored Bihaća kreće u ponedjeljak, 9. decembra, rekao je danas ministar sigurnosti Dragan Mektić.

U nehumanom kampu Vučjak nalazi se oko 500 migranata, a izjava Mektića o zatvaranju dolazi poslije današnjeg sastanka sa premijerom Unsko-sanskog kantona Mustafom Ružnićem.

Na sastanku je dogovoreno, kako je prenosi Radio Slobodna Evropa, da se migranti privremeno premjeste na druge lokacije u Unsko-sanskom kantonu.

Dodao je da se radi na ospobljavanju kasarne kod Blažuja, a što će biti novi migrantski centar u BiH.

Za vrijeme migranti već četvrti dan odbijaju hranu u Vučjaku. Oni kažu da ne žele u migrantske centre u BiH već u zemlje Evropske unije, izvještava Slobodna Evropa.

Huawei tužio SAD

Huawei tužio SAD
please wait
Embed

No media source currently available

0:00 0:00:25 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG