Za ovaj najnoviji nasilni incident Sjedinjene Države i njihovi saveznici okrivljuju Teheran. Iran, kao i ranije, opovrgava optužbe te naglašava da je na Teheranu da garantira sigurnost u Hormuškom tjesnacu, glavnom morskom putu za prijevoz nafte koji povezuje Perzijski i Omanski zaljev.
U videozapisu američke komande se vidi kako pripadnici Iranske islamske revolucionarne garde uklanjaju, po svemu sudeći, ne eksplodirane naprave sa strane jednog od dva napadnuta tankera.
Pentagon smatra da je to bio pokušaj iranskih snaga da uklone dokaza o njihovoj umiješanosti.
U petak ujutro, dan nakon napada 13. lipnja, iranski državni radio objavio je izjavu glasnogovornika Ministarstva vanjskih poslova Abbasa Mousavija koji kaže da je Iran „odgovoran za sigurnost tjesnaca i da je iranska mornarica spasila mornare u najkraćem mogućem roku“.
Iranska misija pri UN-u u četvrtak kasno uveče je saopćila kako "kategorički odbacuje neutemeljenu tvrdnju SAD-a" da je bila uključena u najnovije napade.
Prethodno je vršilac dužnosti američkog ambasadora pri UN Jonathan Cohen pozvao Vijeće sigurnosti da se suoči s "jasnom prijetnjom" koju Teheran predstavlja u regiji.
Napadi "pokazuju nedvosmislenu prijetnju koju Iran predstavlja po međunarodni mir i sigurnost", kazao je Cohen novinarima nakon sastanka Vijeća sigurnosti iza zatvorenih vrata.
Cohen je izjavio "nijedna militantna grupa u tom području nema sredstava ili vještine da djeluje s tom razinom sofisticiranosti".
"Iran, međutim, ima oružje, stručnost i potrebne obavještajne podatke kako bi to izveo", kazao je dodajući da od Vijeća sigurnosti očekuje da će u idućim danima znati kako odgovoriti na ove prijetnje“.
Cohen je kazao kako će Sjedinjene Države braniti svoje snage i interese u regiji, ali nije davao nikakve pojedinosti o mogućoj odmazdi i nije htio odgovarati na novinarska pitanja.
Pojedini diplomatski izvori su agenciji AFP izjavili da neki članovi Vijeća sigurnosti nisu odmah okrivili Iran, tvrdeći kako nema jasnih dokaza koji bi vezali Teheran uz napade.
Međutim, Saudijska Arabija, glavni iranski rival i bliski saveznik SAD-a u potpunosti se slaže s američkom procjenom o krivnji službenoga Teherana. "Iran ima povijest ovakvog ponašnja", izjavio je za CNN ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije Adel al-Jubeir.
Britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt izjavio je za BBC da je "početna točka vjerovati" američkom stajalištu da je Iran kriv za napade naftne tankere.
Napade je nazvao "duboko zabrinjavajućim" i rekao da će Britanija dati vlastitu procjenu o incidentu u nadolazećim danima.
"Ovo shvaćamo vrlo ozbiljno, a moja poruka Iranu je da, ukoliko su uključeni, trebaju znati da ovakvo nerazumna eskalacija predstavlja stvarnu opasnost za izglede za mir i stabilnost u regiji", kazao je.
U Washingtonu je državni tajnik Mike Pompeo okrivio Teheran navodeći vrstu eksploziva koji je korišten za sofisticirani napad. Prvi čovjeka State Departmenta je istaknuo da je to dio kampanje za eskalaciju napetosti u regiji.
"Procjena je američke vlade da je Islamska Republika Iran odgovorna za napade koji su se dogodili u Omanskom zaljevu. Ova se procjena temelji na obavještajnim podacima, upotrijebljenom oružju, potrebnoj razini stručnosti za obavljanje takve operacije, nedavnim sličnim iranskim napadima na brodove i činjenici da nijedna militantna grupa koja djeluje u tom području nema resurse i znanje da djeluje s tako visokim stupnjem sofisticiranosti."
Pompeo je dodao da je još u „aprilu Iran obećao svijetu da će prekinuti dotok nafte u Hormuški tjesnac. Sada radi na izvršenju tog obećanja".
Posljednji incident dogodio se mjesec dana nakon napada na četiri tankera na obali obližnjih Ujedinjenih Arapskih Emirata (U.A.E.), što je dodatno povećalo napetosti između Teherana s jedne strane, te Washingtona, i američkih saveznika u Perzijskom zaljevu s druge strane. Iran je negirao bilo kakvu uključenost u napade.
Gotovo petina svjetske nafte prolazi kroz Hormuški tjesnac - oko 17,2 milijuna barela dnevno. Potrošnja je u 2017. godini iznosila oko 100 milijuna barela dnevno, prema podacima analitičke tvrtke Vortex.
Cijene sirove nafte porasle su za 0,6% na 61,69 dolara po barelu na azijskim burzma, nakon što su zabilježile porast od 2,2% prethodnog dana, iako su u jednom trenutku porasle za čak 4,5% nakon napada.
Japanski ministar za industriju, Hiroshige Seko, izjavio je da će se o napadu na tankere u Omaskom zaljevu raspravljati i na sjednici ministara za energetiku grupe G20 koja se održava ovoga vikenda u Japanu.
