Linkovi

Vijesti

Iran: Oduzeta akreditacija dopisniku New York Timesa

Arhiv - dopisnik New York Timesa iz Irana Thomas Erdbrink

Vlasti Irana oduzele su bez objašnjenja akreditaciju dopisniku New York Timesa u Teheranu Thomasu Erdbrinku, javio je američki list.

List ističe da se nada da će Erdbrinku uskoro biti dozvoljeno da ponovo radi svoj posao.

Oduzimanje akreditacije novinaru izvršeno je usljed pojačanih tenzija između SAD i Irana, koje su proizvod istupanja Amerike iz Sporazuma o nuklearnom programu Irana prije godinu dana.

Iz New York Timesa kažu da je dozvola Erdbrinku oduzeta prije četiri mjeseca i da on od februara ne može da radi svoj posao, te je list odlučio da situaciju iznese u javnost, nakon nedavnih spekulacija i komentara na društvenim mrežama.

"Zvaničnici iranskog Ministarstva spoljnih poslova u više navrata su ubjeđivali New York Times da će gospodinu Erdbrinku uskoro biti vraćena akreditacija, ali nisu objasnili zbog čega se to odgađa niti zašto mu je ona oduzeta", izjavio je urednik rubrike vijesti iz svijeta Michael Slackman.

Iranska misija pri UN nije komentarisala situaciju, kao ni državni mediji u Iranu, prenio je AP.

Erdbrink je državljanin Holandije i ranije je radio za list Washington Post, a oženjen je iranskim fotografom Newshom Tavakolian.

See all News Updates of the Day

Kosovski premijer podnio ostavku zbog poziva suda za ratne zločine

Ramuš Haradinaj

On je to saopštio na zasijedanju Vlade Kosova.

Premijer Kosova Ramuš Haradinaj dao je ostavku sa pozicije premijera Kosova budući da je dobio poziv od Specijalnog suda za ratne zločine na Kosovu u svojstvu osumnjičenog.

"Podnosim neopozivu ostavku sa pozicije premijera Republike Kosova. Želim da vam se zahvalim na ukazanom povjerenju i podršci. Razlog je taj što sam dobio poziv od Specijalizovanih vijeća u Hagu kao osumnjičeni", kazao je emotivnim tonom na zasjedanju Vlade Haradinaj.

On je dodao da se čast premijera i države treba čuvati, da u Hag ide kao Ramuš Haradinaj i da borbu Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) ne može ukaljati niko i nikada.

"Moja država je Kosovo, nedodirljivo multietničko i višejezično Kosovo sa svojom teritorijom i granicom. Na Kosovo se vrši nepravedni pritisak po cijeni priznanja od Srbije. Podjela i 'Dodik republika' su neprihvatljivi za Kosovo i stabilnost u regionu. Cijena za priznanje je tržište, i taksa treba da bude cijena priznanja. Međunarodna zajednica griješi što insistira na nečemu što ne može da se priušti, kosovsko vođstvo griješi što ne ojačava legitimitet odluke o taksi. Prije ili kasnije shvatiće se kolika se šteta nanosi zemlji zbog nedostatka jedinstva", kazao je Haradinaj i dodao da je Kosovo zainteresovano za recipročno priznanje unutar postojećih granica.

Istakao je da taksa ostaje, da će mandat Vojske da se razvija dalje, da je Trepča spremna za investicije. Dodao je da se nakon ostavke mandat vraća narodu, da će narod da odluči o budućem rukovodstvu na slobodnim izborima.

"Vlada treba da nastavi sa radom do nove vlade koja će proizaći iz novih izbora. Odmah ću zvanično da obavijestim sve relevantne institucije o ovome", dodao je.

Specijalizovano tužilaštvo za ratne zločine na Kosovu sa sjedištem u Hagu počelo je u januaru ove godine da poziva bivše visoko rangirane pripadnike Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) na razgovore. Na osnovu zakona, oni su dužni da se odazovu.

Dva oslobađajuća procesa u Hagu

Ovo je drugi put da Haradinaj podnosi ostavku na mjesto premijera, na koje je izabran septembra 2017. godine, uz podršku partije kosovskih Srba Srpske liste.

Ostavku je iz istih razloga podnio i 2005. godine. Tada se dobrovoljno predao Haškom tribunalu gdje je bio optužen za ratne zločine. Sedam godina kasnije, 2012. je oslobođen svih optužbi. Bilo je to ponovljeno suđenje, nakon što je isti sud 2008. godine donio oslobađajuću presudu po optužbama za kršenja ratnih zakona.

Haradinaja, bivšeg komandanta OVK-a u zoni pod nazivom Dugađini (koja je obuhvatala dijelove opština Dečani, Đakovica, Peć, Istok i Klina koje je naseljavao mahom albanski živalj) prva optužnica je teretila za okrutno postupanje, torturu i ubistva ljudi zatočenih u improvizovanim logorima.

"Sudsko vijeće nije utvrdilo tačan broj ljudi koji su bili u ovim kampovima. Međutim, utvrđeno je da je 21 osoba, koja je bila u tim kampovima, podvrgnuta zlostavljanju. Za 18 osoba je utvrđeno da su ubijene", izjavio je Bekim Bljakaj iz Fonda za humanitarno pravo Kosova u martu prošle godine, na javnom času u u okviru interaktivne izložbe "Slučaj Kosovo 1998-1999."

Uz Haradinaja na optuženičkoj klupi našli su se Idriz Baljaj i Lahi Ibrahimaj, a šest godina zatvora, koje je odslužio, dobio je Ibrahimaj. Nakon žalbe Haškog tužilaštva Apelacionom vijeću, suđenje vraćeno na početak po manjem broju tačaka optužnice. Međutim, nedostajalo je svjedoka.

I u ponovljenom suđenju optuženi Haradinaj, Baljaj i Ibrahimaj su oslobođeni zbog nedostatka dokaza, iako su sudska vijeća su utvrdila da su zločini počinjeni, da su žrtve stvarne".

"Ali u nedostatku dokaza, nisu mogli da naprave tu vezu između prvooptuženih i zločina koji su počinjeni", naveo je istraživač Fonda za humanitarno pravo Bekim Bljakaj.

SAD čeka dug i užaren vikend

Ras Vilson se pljuska vodom iz fontane u Njujorku 17, jula 2019.

Vrući talas koji peče veliki dio SAD tokom posljednjih dana samo je zagrijavanje, pošto se očekuje da temperature porastu na opasne nivoe tokom narednog vikenda.

Zajednice se pripremaju nudeći zgrade kao centre za rashlađivanje i pozivajući stanovnike da obilaze rođake i susjede. Zvaničnici su takođe zabrinuti zbog smoga, pošto se očekuje da će vrućina pogoršati situaciju sa smogom i dodatno iskomplikovati disanje određenim ljudima, uključujući i malu djecu, stare i ljude sa astmom ili drugim bolestima pluća.

Očekuje se da će u subotu biti zablježeno više od 100 toplotnih rekorda na lokalnoj razini, saopštila je Nacionalna služba za vrijeme. Većinom to neće biti dnevni rekordi, već rekodi visoke najniže temperature tokom noći, što će nedostatak rashlađivanja učiniti opasnim, tvrde meteorolozi. Temperature u nekim dijelovima istoka neće padati ispod 27 stepeni tokom noći, rekao je on.

Toplotni talas biće "kratak i usijan", rekao je Greg Karbin, šef prognostičara u meteorološkoj službi Centra za prognoziranje vremenskih prilika.

Sistem visokog vazdušnog pritiska prostire se od obale do obale i održava vrelinu na nivou. Toplota se osjeća dodatno teško zbog velike količine vlage u vazduhu koja je stigla iz Meksičkog zaliva, velikim dijelom zbog uragana Beri.

Indeks toplote, koji predstavlja subjektivni osećaj temperature, u Vašingtonu bi u subotu mogao da bude veći od 43 stepena Celzijusovih, a pola stepena niže u Čikagu i Detroitu u petak, kaže Džef Masters, direktor meteorologije u Weather Undergroundu. Srijeda je bila sedmi dan u nizu sa temperaturama preko 32 stepena, a očekuje se da će se takvo stanje nastaviti i narednih pet dana.

Eksperimentalna prognoza vremena predviđa da će biti zabilježeno gotovo 100 toplotnih rekorda u Teksasu, Oklahomi, dijelovima Srednjeg zapada sa velikim dijelom istočne obale. U subotu, 101 rekord bi mogao da bude oboren u oblastima koje se protežu od Teksasa do Ajove i istočno do Mejna i Floride, kaže se u prognozama.

Takva vrućina može biti smrtonosna. Tokom tri dana u julu 1995. više od 700 ljudi umrlo je tokom toplotnog udara u Čikagu, kada su temperature prešle 36. podiok. Većina umrlih bili su siromašni, stari i oni koji su živjeli sami.

Turska odbacuje sankcije EU, dok tenzije oko Kipra rastu

Na ovoj fotografiji od 9. jula 2019, helikopter leti iznad turskog broda za bušenje "Fejt", raspoređenog u istočnom Sredozemnom moru, u blizini Kipra.

Tursko odbacivanje nedavno uvedenih snakcija Evropske unije kao "bezvrijednih", stavilo je tu zemlju na kurs sukoba sa EU. Ankara vjeruje da ima bolju poziciju od Brisela u eskalaciji spora u vezi sa energetskim pravima na Kipru.

Turska i EU ostaju u zavadi zbog eksploatacije ugljovodonika u vodama u blizini podijeljenog ostrva Kipar. Grčki dio ostrva ima jedinu međunarodno priznatu vladu, u Nikoziji, i članica je Evropske unije.

Nikozija insistira na tome da ima suvereno pravo da kontroliše eksploataciju potencijalno bogatog izvora energije, kreiravši ekonomsku eksluzivnu zonu. Ali Ankara tvrdi da administracija turskih Kiprana, koju samo ona priznaje, mora da ima riječ u eksploataciji resursa na ostrvu. Turska je poslala dva istraživačka broda u potragu za energijom u spornim kiparskim vodama.

U ponedjeljak, Brisel je uveo sankcije Ankari zbog "ilegalnog bušenja" u teritorijalnim vodama zemlje članice. Mjere uključuju okončanje sastanaka na visokom nivou, poziv na preispitivanje kreditiranja Evropske investicione banke u Turskoj i suspenziju razgovora o međunarodnom sporazumu o transportu.

Ankara odbacuje sankcije. "(EU) mora da preduzme ove bezvrijedne odluke samo da bi zadovoljila grčke Kiprane", rekao je novinarima turski ministar inostranih poslova Mevlut Čavašoglu na pres konferenciji.

Arhiva - Turski ministar inostranih poslova Melvut Čovašoglu prisustvuje Samitu Organizacije za islamsku saradnju u Meki, Saudijska Arabija, 1. juna 2019.
Arhiva - Turski ministar inostranih poslova Melvut Čovašoglu prisustvuje Samitu Organizacije za islamsku saradnju u Meki, Saudijska Arabija, 1. juna 2019.

Neki analitičari vide nedostatak ozbiljnosti u EU mjerama kao slabost Brisela. "Evropske sankcije - to je nonsens, to je pogrešno i besmisleno", rekao je profesor za međunarodne odnose Husein Bagci sa Bliskoističnog tehničkog univerziteta u Ankari. "Nemaju sve evropske zemlje isto gledište (po pitanju Kipra). Ne očekujem da EU može učiniti više po pitanju embarga i sankcija".

Ankara vjeruje da ima bolju poziciju od EU. "Šta god da je tema, migracije ili nešto drugo, oni (EU) moraju da dođu kod nas. Ne postoji drugi način", rekao je Čavašoglu u ponedeljak.

Migranti

Turska je 2016. potpisala međunarodni sporauzm sa EU o kontroli migranata i izbjeglica koji žele da uđu u Evropu.

Sporazum je okončan masovnim egzodusom u Evropi, iz Turske, koja je u vrhuncu imala više od milion izbeglica i migranata koji su prošli kroz tu zemlju 2015.

"Evropska unija je u dilemi. Oni ne znaju koliko daleko mogu da ljute Tursku", kaže Bagci. "Tema migranata je vrlo važan adut za Tursku. Vlada može da otvori granice u bilo kom trenutku i vidjećemo mnogo srećnih ljudi kako se pridružuju Evropskoj uniji".

Sankcije

EU je takođe svjesna da bilo koje značajne finansijske ili ekonomske sankcije turskoj već oslabljenoj ekonomiji, mogu da budu mač sa dvije oštrice.

"Evropske kompanije, italijanske, holandske, njemačke i britanske, investirale su značajno u Tursku; tamo postoje rizici", rekao je profesor političkih nauka Čengiz Aktar sa Univerziteta u Atini. "Zapravo, EU bi voljela da izbjegne bilo kakve mjere protiv Turske. Uradili su minimum".

"Preveliki je ulog", dodao je. "Takođe, baš kao i Sjedinjene Države, EU ne žele da gurnu Tursku u krilo Rusiji; to je strateška briga zajedno EU i njihovih američkih saveznika".

Rusija

Produbljivanje odnosa Ankare sa Moskvom stvara sve veću uzbunu među turskim zapadnim saveznicima. Turska nabavka ruskog raketnog sistema učinila je da Vašington ove nedjelje otkaže svoju prodaju naprednog borbenog aviona F-35 Turskoj.

Portparolka ruskog predsjednika Marija Zaharova kritkovala je EU sankcije protiv Turske, rekavši da ih je oblikovao mentalitet stečen tokom "godina kolonijalizma". To je rječnik za koji analitičari kažu da dobro prolazi u Ankari, koja često optužuje Evropljane da se ponašaju kao imperijalisti.

Ohrabrena svojom čvrstom rukom, Ankara pojačava pritisak na EU preko Kipra. Ove nedjelje, Turska je poslala treći istraživački brod u sporne vode Kipra.

Analitičari upozoravaju da Turska rizikuje da se preigra na svoju ruku. "Turska je u prošlosti viđena kao pretjerano samouvjerena, kao i da precjenjuje svoje sposobnosti", kaže Bagci. "To je pogrešna politika i kao rezultat imamo aktuelno otuđenje od njenih saveznika u Evropi i Americi".

Ranjivost

Analitičari upozoravaju da Ankara, iako vjeruje da je u nadmoćnoj poziciji spram EU po pitanju Kipra, ostaje u ranjivoj poziciji.

"Turska je već iskusila sve ove krize ranije (po pitanju Kipra), ali ovog puta razlika je to što su Saudijska Arabija, Egipat i Izrael kao blok iza grčkog Kipra. To je nova situacija", kaže Bagci. "Turska mora da brani prava turskih Kiprana na ostrvu i Turska neće odstupiti. Ali da, Turska je izolovana".

Nastavak robusnog stava Ankare po pitanju Kipra takođe bi moglo da izdejstvuje rekciju EU.

"Postoji vrsta radne grupe za sankcije u EU, koja svakog dana radi naporno na tome kako reagovati na turske prijetnje i provokacije. Oni ovo nikad nisu radili, osim sa Rusijom", kaže Aktar. "Oni vagaju: šta ćemo dobiti, a šta izgubiti. Ali jedna stvar je sigurna, oni nikad neće ostaviti Republiku Kipar samu; oni u Ankari to ne razumiju".

Vrhovni sud: Holandija djelimično odgovorna za smrt više od 300 Srebreničana, žrtve nezadovoljne presudom

Potocari, Srebrenica;

Vrhovni sud Holandije izrekao je danas pravosnažnu presudu po žalbama na presudu Apelacionog suda iz 2017. godine, kojom je potvrdio presudu tog suda da je Holandija djelimično odgovorna za smrt oko 300 Srebreničana ubijenih u julu 1995. godine.

Žalbe su uložili i predstavnici udruženja žrtava genocida u Srebrenici, ali i država Holandija.

Naime, 2007. godine više od 6.000 članova porodica ubijenih u genocidu u Srebrenici tužilo je Holandiju, a zbog uloge holandskog bataljona UN u zaštićenoj zoni Srebrenica ljeta 1995. godine, kada su snage Vojske Republike Srpske ušle u grad, te nakon toga ubile oko osam hiljada muškaraca i dječaka.

Prema presudi Apelacionog suda Holandija je djelimično odgovorna za smrt oko 300 Srebreničana ubijenih u julu 1995. godine.

Naime, utvrđeno je da snosi odgovornost za smrt više od 300 muškaraca koji su 13. jula 1995. pripadnici holandskog bataljona protjerali iz UN-ove baze znajući da će biti ubijeni.

Ova je presuda predstavlja i značajnu prekretnicu da i vlade mogu biti odgovorne ukoliko mirovne snage koje šalju u sastav misije UN ne uspiju da zaštite civile tokom oružanog sukoba.

Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa, jednog od podnosilaca tužbe protiv Holandije, za Radio Slobodna Evropa kaže kako presudom Vrhovnog suda Holandije o odgovornosti te države za genocid u Srebrenici nisu zadovoljni, te će pravnu bitku nastaviti pred Međunarodnim sudom za ljudska prava.

"Nismo zadovoljni, ali ipak su odgovorni. U Potočarima je bila zastava UN, mi smo bili pod zaštitom i oni su odgovorni koliko god oni smatrali da nisu, ne postoji nijedna gumica kojom mogu izbrisati svoju odgovornost", rekla je Munira Subašić.

Subašić je potvrdila i da pravna bitka za dokazivanje odgovornosti Holandije neće stati na ovoj presudi, već će se žaliti i Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strazburu.

"Samim slučajem Nuhanović i samim slučajem Mustafić prihvatili su 100 posto odgovornost. Moraće i za ovo", navela je.

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, kaže kako detalje presude nisu mogli čuti, jer je izricana na holandskom jeziku, a prevodioci nisu bili obezbijeđeni, što je, smatra, jedan od pokazatelja lošeg odnosa prema žrtvama. I presuda je, kaže, nezadovoljavajuća.

"Pogotovo nisu zadovoljne majke, imajući u vidu da je u prethodnom postupku odgovornost Holandije bila nekih, kako oni to kažu 30 posto za zločine koji su počinjeni,. Odnosno za lica koja su bila u okviru same baze, a sada je taj nivo smanjen na deset posto odgovornosti, što je još i manje i poražavajuće", navodi Tahirović za RSE.

U januaru ove godine Generalni zastupnik Vrhovnog suda izdao je neobavezujuće mišljenje u kojem presudu iz 2017. godine smatra iracionalnom i da ona ne može biti održiva.

Vrhovni sud po tužbi Srebreničanina Hasana Nuhanovića ranije je donio odluku prema kojoj je Holandija odgovorna za smrt tri Bošnjaka iz Srebrenice.

Na godišnjicu genocida u Srebrenici ove godine ukupani su posmrtni ostaci još 33 žrtve genocida, pronađeni u više masovnih grobnica, a porodice su za njima tragale duže od 20 godina.

U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari do sada je ukopano 6.610 žrtava genocida. Još uvijek se traga za više od 1.000 nestalih Srebreničana.

Na komemoraciji žrtvama genocida počinjenog prije 24 godine u "Sigurnoj zoni Ujedinjenih nacija" ove godine čule su se osude genocida, te pozivi na donošenje zakona o zabrani negiranja genocida i pozivi na pomoć u traganju za istinom o sudbini preostalih žrtava čija tijela još nisu pronađena.

Radni kamp u Potočarima povezao mlade iz više zemalja

Radni kamp u Potočarima povezao mlade iz više zemalja
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:18 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG