Linkovi

Vijesti

Inspektor SIPA-e zbog zloupotrebe osuđen na godinu zatvora

State Investigation And Protection Agency (SIPA)

Sud BiH osudio je suspendovanog inspektora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Darka Marčetića na godinu zatvora i pet godina zabrane obavljanja policijskih poslova.

Sud je prihvatio sporazum o priznanju krivice kojim je predložena izrečena sankcija zbog zloupotrebe položaja i neovlaštenog odavanja ličnih podataka. Marčetiću je oduzeto i 3.500 eura nezakonito stečene imovinske koristi.

Marčetić je proglašen krivim da je u avgustu prošle godine uzeo 1.000 eura za zataškavanje pošiljke sa efedrinom i 50 grama indijske konopolje, koju je Arif Bilić iz Švajcarske poslao braći.

Marčetiću je, kako se navodi, pomogao Adnan Aličić, koji je braći Bilić rekao da će im pomoći inspektor. Hasan Bilić novac je predao Marčetiću, a on njemu robu.

On je proglašen krivim da je od braće Bilić iznudio još 2.500 eura za stopiranje postupaka koji se protiv trojice braće vode u Švajcarskoj i BiH. Kako se navodi u presudi, Marčetić je pristupio sistemu i pronašao podatke za Biliće, koristeći broj predmeta u kojem nisu osumnjičeni.

Arif Bilić je iz Švajcarske poslao novac, koji je Aličić predao Marčetiću.

Sudija Džemila Begović je kazala da je donesena odluka o oduzimanju novca, ali da nije bilo moguće da ovom presudom bude vraćen oštećenim pošto u spis nije uložen imovinskopravni zahtjev.

Kad je u pitanju visina sankcije, rekla je Begović, radi se o teškom krivičnom djelu i kazna zatvora od godine i petogodišnja zabrana obavljanja policijskih poslova je adekvatna ako se imaju u vidu olakšavajuće okolnosti koje su istakle stranke.

Ona je kazala da se nada da će kazna uticati na Marčetića da više ne čini krivična djela, kao i da će poslužiti kao generalna prevencija svima.

Prije prihvatanja sporazuma, tužiteljica Nives Kanevčev je rekla da Tužilaštvo nije išlo na ublažavanje kazne ili izricanje uslovne presude, pogotovu jer se radi o osobi koja je iskoristila službeni položaj i koja je iskazala upornost jer je u dva navrata tražila novac.

Ona je dodala da su na visinu sankcije uticale olakšavajuće okolnosti, uključujući “spremnost na priznanje krivice odmah nakon potvrđivanja optužnice, raniju neosuđivanost i porodičnost”.

Branilac Dragan Međović je uložio dokaze o materijalnim prilikama optuženog, ističući da se nalazi u nezavidnoj finansijskoj situaciji.

On je kazao da je Marčetić dugo vremena profesionalno obavljao posao istražioca za sprečavanje i otkrivanje kriminala, da nikad nije imao propusta i da je nagrađivan.

S Marčetićem je bio optužen i Aličić, koji je ranije priznao krivicu i osuđen uslovno na godinu zatvora.

See all News Updates of the Day

VSTV: Istražna komisija Parlamenta predstavlja pritisak na pravosuđe

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH

Članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) usvojili su četiri zaključka kojima osuđuju formiranje istražne komisije u Parlamentu BiH, što smatraju miješanjem u rad pravosuđa.

Članovi VSTV-a, sudije i tužioci u BiH neće učestvovati u radu ove istražne komisije, navodi se u jednom od četiri zaključka usvojenih na sjednici vrhovnog pravosudnog tijela.

Predstavnički dom Parlamenta BiH ranije je usvojio zaključak kojim je tražio od svih članova VSTV-a da podnesu ostavke. Taj zaključak “ni na koji način ne obavezuje članove” VSTV-a, navodi se u zaključcima.

Državni parlamentarci su također usvojili zaključak kojim se osniva istražna komisija za istraživanje stanja u pravosuđa “a posebno” VSTV-u.

“Zaključak (…) suštinski predstavlja parlamentarni nadzor nad radom pravosuđa, koji kao takav nije predviđen i dopušten pozitivnim propisima u BiH”, navodi se u zaključcima VSTV-a gdje se dodaje da Predstavnički dom “izlazi izvan nadležnosti Parlamentarne skupštine, te predstavlja grubo miješanje i nedopušten pritisak zakonodavne vlasti na rad pravosuđa, te kao takav narušava demokratski ustavni sistem trodiobne podjele vlasti”.

Članica VSTV-a Monika Mijić kazala je kako “ne može da vjeruje da članovi VSTV-a raspravljaju” o trodiobi vlasti.

“Svi znaju koja je podjela vlasti i kako da raspravljamo o tome da zakonodavna vlast vrši nadzor na pravosuđem. Zakon koji već postoji se odnosi na finansijska poslovanja VSTV-a”, kazala je Mijić koja je zaključke Predstavničkog doma nazvala “direktom kontrolom pravosuđa”.

VSTV je danas usvojio i zaključak u kojem se kaže da članovi Vijeća, sudije i tužioci neće učestvovati u radu istražne komisije ni na koji način.

“To bi bio presedan koji bi uništio pravosuđe”, kazao je predsjedavajući Vijeća Milan Tegeltija.

Potpredsjednica VSTV-a Ružica Jukić kazala je da “Parlament ne može da ima nadzor nad pravosuđem”.

“To nema nigdje na svijetu”, kazala je Jukić.

VSTV je u svom četvrtom zaključkom pozvao Predstavnički dom “da sva pitanja u vezi pravosuđa razmatra kroz partnerski odnos sa Visokim sudskim i tužilačkim vijećem na bazi poštovanja demokratkog principa podjele vlasti”.

Riker: Srbija i Kosovo da se vrate dijalogu, SAD spremne da se uključe

Vršilac dužnosti zamjenika državnog sekretara SAD zadužen za Evropu i Evroaziju Filip Riker (Foto: RFE/RL)

SAD su spremne da se uključe u proces dijaloga Srbije i Kosova, ali to ne mogu da urade dok obje strane same ne odluče da se vrate dijalogu, rekao je vršilac dužnosti zamjenika državnog sekretara SAD zadužen za Evropu i Euroaziju Filip Riker.

Riker je za Glas Amerike rekao da je o potencijalno snažnijoj ulozi SAD u procesu dijaloga nedavno razgovarao sa prvim čovekom State Departmenta.

Vršilac dužnosti pomoćnika državnog sekretara SAD Filip Riker na panelu u Atlantskom savetu
Vršilac dužnosti pomoćnika državnog sekretara SAD Filip Riker na panelu u Atlantskom savetu

„SAD su apsolutno spremne da se uključe, o tome sam baš razgovarao jutros sa državnim sekretarom Mike Pompeom, da želimo da vidimo pomak. Ali to ne to možemo da uradimo umjesto vas. Kosovo i Srbija treba zajedno da odluče o tome da su spremne da se vrate dijalogu. Mi blisko sarađujemo sa partnerima EU. Ja sam bio uključen u ranu fazu dijaloga koja je vodila ka Briselskom sporazumu, za koji mislim da je napravio veliku razliku u funkcionisanju života, uspostavljanju tempa i smanjenju tenzija u regionu u proteklih pet godina“, kazao je Riker.

Trenutno najviši zvaničnik u State Departmentu koji se bavi Balkanom je rekao da vjeruje da na obje strane postoji volja da se pronađe rješenje i time doprinese stabilnosti i prosperitetu Zapadnog Balkana.

„Ohrabrujem i Srbiju i Kosovo da nađu način i vrate se pregovorima, a imaće punu podršku SAD i naših partnera u Evropi da kroz dijalog dođu do konačnog sporazuma. Znam da to mogu“, kazao je Filip Riker na panelu o odnosima Evrope i SAD u Atlantskom savjetu u Washingtonu.

Američki dipomata je kao „model za rješavanje pitanja u regionu koja vijekovima nisu uspjela da budu riješena“ naveo primjer lidera Grčke i Sjeverne Makedonije koji su uspjeli da postignu sporazum i ocijenio da se uz podršku SAD i EU mogu prevazići izazovi u regionu.

Predstavnički dom: Odbačen prijedlog za opoziv Predsjednika Trumpa

President Donald Trump listens during a Cabinet meeting in the Cabinet Room of the White House, July 16, 2019, in Washington.

Predstavnički dom Kongresa SAD ubjedljivom većinom odbacio je prijedlog demokratskog kongresmena za opoziv predsjednika Donalda Trumpa zbog nedavnih rasističkih uvreda na račun četiri demokratske predstavnice.

Glasanje je pokazalo koliko su demokrate podijeljene po pitanju pokušaja da se Trump ukloni prije izbora 2020.

Prijedlog teksaškog demokrate Ala Grina je odbačen sa 332 glasa dok je 95 kongresmena glasalo za , a protiv predloženih mjera je glasalo i tri petine demokrata.

Po tim rezultatima se može pretpostaviti, piše AP, da je predsjedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi, demokrata, bila uspješna u naporima da spriječi pokušaj opoziva prije pribavljanja eventualnih dokaza koji bi pridobili javnost za smjenu predsjednika.

"Ima mnogo nezadovoljstva, s raznih strana. Ali nekad jednostavno morate da zauzmete stav", rekao je Grin poslije glasanja.

Svi republikanci su glasali protiv opoziva.

"Ovo je jedino što su oni htjeli da urade još od dana izbora", rekao je u kratkoj izjavi lider republikanaca u Predstavničkom domu Kevin Mekarti.

Trump je pokušaj ošoziva nazvao "najsmješnijim projektom u koji je ikada bio uključen".

On je rekao da je "ogromna većina protiv opoziva završetak te priče" i pozvao demokrate da se "vrate poslu".

Kongresmen Grin je prijedlog za opoziv podnio zbog Trumpovih nedavnih komentara o četiri demokratske predstavnice kojima je poručio da se "vrate u svoje zemlje". Poslanice Aleksandrija Okazio-Kortes, Ajana Presli, Ilhan Omar i Rašida Tlaib su pripadnice manjina, ali sve imaju američko državljanstvo i samo Omar nije rođena u SAD.

Kongres SAD blokirao prodaju oružja Saudijskoj Arabiji

Congress

Predstavnički dom Kongresa SAD blokirao je prodaju oružja vrijednosti više od osam milijardi dolara Saudijskoj Arabiji i drugim američkim saveznicima, suprotstavljajući se tako predsjedniku Donaldu Trumpu.

Očekuje se da će Trump staviti veto na odluku Kongresa.

Kongresmeni, mnogi užasnuti prošlogodišnjim ubistvom saudijskog novinara Džamala Khašogdžija kojeg su ubili saudijski agenti, ali i ratom u Jemenu, izglasali su niz mjera s ciljem da spriječe kontroverznu prodaju.

"Kada se vidi šta se dešava u Jemenu, važno je da SAD zauzmu stav", rekao je demokratski kongresmen Eliot Endžel.

Rezolucije o blokiranju prodaje oružja usvojio je u junu i Senat, u kom većinu imaju republikanci, pa će one sada otići u Bijelu kuću.

Trump bi trebalo da na njih stavi veto, što bi bio treći put otkako je postao predsjednik. Ako se to desi, rezolucije će biti vraćene Kongresu, gdje će za njihovo usvajanje uprkos vetu biti potrebna dvotrećinska većina.

Američka vlada je krajem maja odobrila prodaju oružja Saudijskoj Arabiji zaobilazeći Kongres i pozivajući se na vanrednu situaciju koju je izazvao Iran.

Doživotni zatvor za El Chapa

El Chapo Guzmán

Meksički narko-bos Hoakin Gusman - "El Čapo" ("Kratki") u New Yorku osuđen na doživotnu kaznu i na još 30 godina zatvora.

Advokati tog najmoćnijeg krijumčara narkotika od kraja vladavine Kolumbijca Pabla Eskobara 1993. godine, najavili su žalbu na presudu.

Gusman se prije izricanja presude sudiji žalio da mu je uskraćeno pravično suđenje i da su loši uslovi u zatvoru.

"Kad sam izručen u SAD, očekivao sam da ću imati pravično sudjenje, ali se dogodilo suprotno", rekao je "El Čapo", pominjući da pravosudje nije istražilo navodno nepoštovanje dužnosti jednog porotnika.

Poslije nekoliko mjeseci sudjenja, porota suda u New Yorku proglasila je 12. februara meksičkog narko bosa krivim.

"El Čapo" je u njujorškom zatvoru od izručenja 19. januara 2017. Uhapšen je u januaru 2016. u Meksiku i izručen u SAD godinu dana kasnije po optužnici za trgovinu narkoticima, ubistva, otmice i druga krivična djela.

Vodja narko-kartela "Sinaloa" uhapšen je šest mjeseci pošto je pobjegao iz strogo čuvanog meksičkog zatvora tako što su njegovi sradnici u kartelu iskopali 1,5 kilometara tunela do njega.

Gusman je ranije već jednom pobjegao iz zatvora, 2001. godine, kad su ga na slobodu iznijeli u korpi za prljav veš.

"El Čapo" je najveći meksički narko bos postao 2003, poslije hapšenja njegovog rivala Osijela Kardenasa koji je upravljao "Zalivskim kartelom".

Do februara 2014. godine važio je za "najmoćnijeg trgovca drogom na svijetu" - kako su ga nazivali zvaničnici američkog Ministarstva finansija.

U pojedinim krugovima smatra se da je "El Čapo" premašio uticaj koji je imao kolumbijski narko-bos Pablo Eskobar, i da je dostigao uticaj koji je prije Drugog svjetskog rata imao američki gangster Al Kapone.

Datum rodjenja Gusmana nije poznat, jer se pominju dva: 23. decembra 1954. i 4. april 1957. Nadimak "El Čapo" (na španskom: nizak) dobio je jer je visok 168 centimetara.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG