Najnovije
Infrastrukturni uspjesi su promijenili Ameriku, može li Bidenov plan učiniti isto?
Čini se da je Kongres spreman usvojiti dvostranački plan od 1 bilion dolara koji bi bio najveća federalna investicija u infrastrukturu u više od jedne decenije.
Istorija pokazuje da ulaganje u infrastrukturu može promijeniti Sjedinjene Države, promijeniti način na koji se Amerikanci kreću, jačajući ekonomski prosperitet i značajno poboljšavajući zdravlje i kvalitetu života za mnoge.
"Kad je 1869. dovršena transkontinentalna željeznica, zauvijek smo promijenili način na koji smo se kretali, otvorivši cijelu državu i način na koji su se ljudi hiljadama godina ranije kretali životinjama do mašina", rekao je Greg DiLoreto, bivši predsjednik Američkog društva građevinskih inženjera (ASCE), rekao je VOA putem e -pošte. "[I] Mislim da bismo se svi složili da je izgradnja sistema međudržavnih autoputeva promijenila Ameriku na način koji je uvelike doprinio našem ekonomskom prosperitetu."
Godine 1956. predsjednik Dwight D. Eisenhower potpisao je Zakon o autocestama, koji je odobrio izgradnju 65.000 kilometara međudržavnih autoputeva-najveći američki program javnih radova u istoriji u to vrijeme. Druga ranija transformacija dogodila se 1936. godine, kada je Kongres usvojio Zakon o elektrifikaciji sela, po prvi put proširivši električnu energiju u ruralna područja.
Talas projekata koji su stvorili moderne kanalizacijske i vodovodne sisteme u urbanim sredinama krajem 19. i početkom 20. stoljeća ostavio je trajan trag, pružajući pouzdanu, čistu vodu u gradovima i uklanjajući zagađenje iz kanalizacije.
"Američki gradovi krajem 19., početkom 20. stoljeća bili su nevjerovatno nezdrava mjesta", kaže Richard White, profesor emeritus američke historije na Univerzitetu Stanford u Kaliforniji. “Visoke stope smrtnosti djece, ponovljene epidemije, a veliki dio toga bile su bolesti koje se prenose vodom i iz neefikasne kanalizacije i iz nečiste vode. A infrastrukturni projekti su se to dramatično promijenili. Vjerojatno je to bio najefikasniji javnozdravstveni napor ikada u povijesti Sjedinjenih Država. ”
Mračne posljedice
DiLoreto takođe spominje izgradnju brana širom zapadnih Sjedinjenih Država, što je povećalo sposobnost Amerike da uzgaja i hrani svijet, kao uspjehe infrastrukture. No, ističe da su projekti stvarali probleme migracijskoj ribi. Zapravo, mnogi od takozvanih uspješnih infrastrukturnih projekata, poput međudržavnih autoputeva, imali su mračne posljedice.
„Povećali su rasno raslojavanje u gradovima. Izgrađene su na takav način da su prolazile kroz siromašnija naselja, vrlo često manjinska naselja, ograđujući ih od grada u cjelini ”, kaže White. „Odvojili su ih i pokrenuli niz društvenih promjena od kojih i dalje patimo. Dakle, povrijedili su siromašnija područja, područja manjina, čak i ako su pomogli srednjoj klasi. ”
White, koji je napisao knjigu "Railroaded", o izgradnji transkontinentalnih pruga, tvrdi da je savezna vlada financirala previše željeznica u područja bez prometa da bi ih održala.
"Željeznice su uzele državni novac, a zatim bankrotirale", kaže White. “Vrlo često su bili potpuno korumpirani. Novac je odveden u privatne džepove iza nekih od velikih bogatstava u američkoj istoriji, a oni nikada nisu zaista ostvarili ekonomske i socijalne beneficije koje su obećali. ”
Američki domoroci su na kraju platili cijenu, dodaje White.
"Mnoge od ovih željeznica na kraju su indijanske narode koštale ogromne količine zemlje bez posebne koristi", kaže on. “Nije da je bijelo naselje bilo posebno uspješno u zemlji koju su Indijanci izgubili. Dakle, iako je bilo namjera da se podigne životni standard za sve na Zapadu, to nije bilo nužno, a veliki trošak su vrlo često plaćali Indijanci. ”
Dovoljno hrabro?
Skraćena dvostranačka verzija američkog plana zapošljavanja predsjednika Joea Bidena (AJP) ulaže novac u prijevoz, komunalne usluge-uključujući brzi internet za ruralne zajednice-i čišćenje zagađenja. Čini se da zakon ne sadrži jedan jedini transformativni projekt.
"Prema mojim podacima, sredstva će se koristiti za pomoć pri popravljanju, zamjeni i jačanju naše infrastrukture da izdrži klimatske promjene i seizmičke rizike", kaže DiLoreto. "Moglo bi se smatrati da je to transformativno u smislu da naš kvalitet života i ekonomski prosperitet zavise od funkcionalne infrastrukture."
White kaže da prijedlog zakona gleda unatrag, a ne naprijed, u vrijeme kada se Sjedinjene Države moraju transformirati kako bi se prilagodile svijetu koji se mijenja, radeći stvari drugačije u budućnosti nego u prošlosti.
"Imamo naš prvi veliki zakon o infrastrukturi, koji je uglavnom namijenjen zaštiti stvari koje smo izgradili u prošlosti, što će se, mislim, dugoročno posmatrati kao promašaj", kaže White. “I opet, ne kažem da biste trebali dozvoliti da mostovi padaju u rijeke ili da puteve nije potrebno popravljati. Ali to nije transformativno. ”
Postoji jedan potencijalno opsežan projekt koji bi mogao pomoći u revoluciji života u Sjedinjenim Državama.
"Širokopojasni pristup internetu imao je ogroman utjecaj na naše živote", kaže DiLoreto. "Bez širokopojasnog sistema naša sposobnost ekonomskog preživljavanja COVID -a bila bi teška."
Trenutni dvostranački plan predviđa 65 milijardi dolara za širokopojasnu infrastrukturu.
"Ako širokopojasni internet u ovom prijedlogu zakona funkcionira onako kako su ga zamislili ... i dovedu ga u siromašna područja kojima sada nedostaje širokopojasni pristup, to bi bilo dobro, to bi se moglo promijeniti", kaže White. “To bi moglo imati iste posljedice koje je elektrifikacija na selu imala u smislu obrazovanja i umanjivanja opterećenja ljudi te im omogućava da rade poslove koje inače ne bi mogli obavljati. ... Ali ako ga jednostavno učine učinkovitijim za one koji ga već imaju, to se neće promijeniti. ”
See all News Updates of the Day
Ko je bio novi vođa Hamasa Yahya Sinwar
Yahya Sinwar je vođa palestinske terorističke grupe Hamas, koju su Sjedinjene Države i Evropska unija označile terorističkom organizacijom.
Sinwar, 62, osumnjičen je da je navodno osmislio smrtonosni napad na Izrael 7. oktobra 2023. godine. Napad bez presedana pokrenuo je izraelski rat u palestinskoj enklavi.
Sinwar je postao glavni vođa Hamasa nakon atentata na Ismaila Haniyeha, šefa političkog biroa te grupe, koji je ubijen u Teheranu 31. jula u navodnom izraelskom napadu.
Prethodno je vodio vojno krilo Hamasa, odnosno Brigadu Iz al-Din Al-Kasam. Sinwar se nije smatrao favoritom za nasljednika Haniyeha, koji je živio u Kataru.
Khaled Meshaal, bivši politički šef Hamasa, i Khalil al-Hayya, istaknuta ličnost u političkom krilu grupe, smatrani su ljudima koji mogu preuzeti vodstvo.
Tradicionalno, Hamasov politički šef nalazi se u inostranstvu kako bi mogao putovati i održavati kontakt s regionalnim saveznicima, poput Irana i Hezbollaha. Vjeruje se da je Sinwar bio u Gazi.
Ključni razlog za Sinwarovo imenovanje, rekli su stručnjaci, njegove su bliske veze s Iranom, koji je grupi pružio financijsku i vojnu podršku.
Oblikovan od strane izraelskih zatvora
Također poznat kod svojih pristalica kao Abu Ibrahim, Sinwar je rođen u izbjegličkom kampu u gradu Khan Younis u Gazi.
Njegovi roditelji, poput Haniyehovih, pobjegli su iz primorskog grada Ashkelona tokom arapsko-izraelskog rata 1948. koji je rezultirao uspostavljanjem države Izrael - ili onoga što Palestinci nazivaju "nakba" ili katastrofa.
Sinwar se pridružio Hamasu nedugo nakon što je osnovan 1987. godine i osnovao svoju zastrašujuću unutrašnju sigurnosnu organizaciju Al-Majd, čija je glavna svrha bila pronaći izraelske špijune unutar grupe. Stekao je reputaciju nasilnika i dobio je nadimak "Kasapin Khan Younisa".
Sinwar je zarobljen od strane izraelskih snaga i osuđen na višestruke doživotne kazne za niz krivičnih djela -- uključujući ubistvo dva izraelska vojnika -- i proveo je više od dvije decenije u zatvoru.
Dok je bio u zatvoru, Sinwar je organizirao štrajkove kako bi poboljšao uslove rada i postao je vođa među zatvorenim Palestincima.
Sinwar je pušten iz zatvora 2011. godine u sklopu razmjene u kojoj je više od 1.000 palestinskih zatvorenika oslobođeno u zamjenu za jednog izraelskog vojnika koji drži Hamas.
Ubrzo nakon puštanja na slobodu, Sinwar je pratio Haniyeha na putovanju u Teheran, gdje se sreo s vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Khameneijem.
Moldavska policija: Oko 100 osoba se obučavalo u Rusiji, BiH i Srbiji za destabilizaciju u zemlji
Moldavske vlasti tvrde da su identificirale više od stotinu mladih ljudi koji su navodno obučavani u Rusiji, Bosni i Hercegovini i Srbiji, za destabilizaciju u zemlji.
Policija Moldavije uhapsila je četiri osobe, navedeno je 17. oktobra.
Načelnik Glavnog policijskog inspektorata (IGP) Viorel Cernăuțeanu rekao je da su četvorica uhapšena dan ranije i stavljena u pritvor na 30 dana, nakon opsežnih pretraga policije, ureda tužiteljstva i Obavještajno-sigurnosna služba (SIS), piše redakcija Radija Slobodna Evropa u Moldaviji.
Oko 100 drugih osoba je „dokumentirano” i nad njima se provodi istraga, ali su na slobodi.
Navodi se da se sumnjiče da su planirali „destabilizacije” Republike Moldavije nakon izbora i referenduma 20. oktobra. Predsjednički izbori se održavaju uporedo s referendumom na kojem se biračima postavlja pitanje da li bi Moldavija trebala biti u mogućnosti da se pridruži Europskoj uniji.
Neki mladići su izrazili spremnost da surađuju s policijom, rekao je šef IGP-a.
Obavještajna agencija Moldavije uspjela je identificirati i 11 stranih državljana koji su, kako piše u saopćenju, kao instruktori pružali pomoć kampovima za obuku u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Policija je objavila snimke skrivenih kamera navodnih treninga u Rusiji, Srbiji i Bosni i Hercegovini, na kojima se vide mladi ljudi u učionici dok „treniraju proteste” i uzvikuju slogane poput „naš jezik je ruski”, „bez dvostrukog državljanstva”, „mi ne želimo u Europu”.
Vlasti u BiH i Srbiji nisu odmah reagirale na ove informacije. Radio Slobodna Evropa je poslao upite svim nadležnim policijskim agencijama u obje zemlje.
U videu koji navodno prikazuje scene iz kampa za obuku na Balkanu, prikazani su mladići kako uče izrađivati eksploziv i koristiti dronove.
Prema podacima policije, mladići su 20-godišnjaci, a u Rusiju na obuke su putovali od juna do oktobra. Neki od njih dodatno su obučavani u kampovima u Srbiji i BiH ruskih privatnih vojnih skupina Ferma i Wagner, saopćile su vlasti Moldavije.
„Obučavani su za nacionalno nejedinstvo, destabilizaciju ustavnog poretka, taktike izazivanja organa reda, korištenje oružja... kojim su se trebali koristiti u organiziranim prosvjedima ili pod izlikom eliminacije pojedinih kandidata ili namještanja izbora”, rekao je šef IGP-a.
Vlasti u Kišinjevu i nekoliko zapadnih vlada upozorile su početkom juna da Rusija i odbjegli moskovski oligarh Ilan Shor planiraju organizirati masovne nemire ako predsjednički izbori i referendum o pristupanju Moldavije EU završe rezultatima koji nisu u skladu s Kremljom.
Sjedinjene Države ponovile su 15. oktobra da Rusija pokušava potkopati izbore, trošeći milione dolara u tu svrhu.
Iz EU su također kritizirali Rusiju i pozvali da prestane sa svojim „provokacijama i pokušajima destabilizacije” Moldavije uoči ključnih predsjedničkih izbora i referenduma.
Također, Nacrt rezolucije Evropskog parlamenta je pozvao zemlje članice EU da Kišinjevu pruže „svu neophodnu pomoć” kako bi se suprotstavili dezinformacijama Moskve.
Moldavija je osigurala status kandidata za članstvo u EU u junu 2022. i otvorila pregovore o članstvu s blokom ranije ove godine.
Tajna služba je postala statična i potrebna je reforma, zaključak je nezavisne revizije
Američka Tajna služba postala je birokratska i apatična i potrebna joj je reforma, zaključila je u četvrtak nezavisna revizija prvog pokušaja atentata na Donalda Trumpa, navodeći da će se takav incident ponoviti bez da se nešto promijeni.
Trump, republikanski kandidat na predsjedničkim izborima 5. novembra, 13. jula za dlaku je izbjegao da bude pogođen u glavu u Butleru, u Pennsylvaniji, metkom koji mu je okrznuo uho.
Ovaj incident razotkrio je ozbiljne sigurnosne nedostatke i doveo do pojačanih mjera zaštite Trumpovih skupova na otvorenom.
Administracija predsjednika Joea Bidena pokrenula je nezavisnu istragu koja je objavila svoje nalaze u četvrtak, kritizirajući Tajnu službu i sugerirajući niz preporuka.
„Tajna služba je postala birokratska, apatična i statična iako su se rizici povećali i tehnologija je evoluirala”, napisala je Komisija, navodeći da je otkrila brojne greške koje su dovele do napada 13. jula i pozvala na temeljnu reformu.
„Bez te reforme, Nezavisna komisija za reviziju vjeruje da se još jedan Butler može i ponoviti.”
Komisija je rekla da su neki nedostaci „izgleda sistemski ili kulturološki”. Navela je nedostatak iskusnog osoblja na višem nivou, nedostatak kohezije u sigurnosnom planiranju i nedostatak jasnoće u pogledu toga ko je bio zadužen za lokaciju.
Preporuke uključuju nadzor nad događajima na otvorenom sa predsjedničkim kandidatima, izvještaj o situaciji u trenutku kada stigne osoba koja se štiti i da najmanje jedan predstavnik Tajne službe i svake državne i lokalne agencije za provođenje zakona budu zajedno u komunikacijskom čvorištu.
Rečeno je da bi mnoge preporuke trebale biti implementirane do kraja marta 2025, a evaluacija će se obaviti do ili prije 1. oktobra 2025. godine.
Pucnjava u Butleru dovela je do široko rasprostranjenih kritika na račun američke Tajne službe i ostavke direktorice.
Istraga Tajne službe otkrila je nedostatke u komunikaciji i nedostatak marljivosti uoči pucnjave. Nakon toga, Agencija je odobrila dodatne mjere sigurnosti za Trumpa, uključujući korištenje neprobojnog stakla za zaštitu na skupovima na otvorenom.
Ranije ovog mjeseca, Trump se vratio u Butler, okupivši veliki broj ljudi uoči predsjedničkih izbora.
Tajna služba je uoči tog skupa saopćila da je došlo do „sveobuhvatnih promjena i poboljšanja naših komunikacijskih sposobnosti, resursa i zaštitnih operacija”.
Dva mjeseca nakon incidenta u Pennsylvaniji, 15. septembra, napadač se neotkriven skoro 12 sati skrivao na Trumpovom terenu za golf u West Palm Beachu na Floridi, sa planovima da ga ubije, rekli su tužioci. Spriječio ga je agent Tajne službe koji je patrolirao ispred Trumpa.
Zelenski nudi „plan pobjede” saveznicima iz EU i NATO
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u četvrtak da su ključ za okončanje ruskog rata u Ukrajini - na način koji sprječava da se rat ponovi - evropsko jedinstvo, pritisak na Rusiju i jačanje Ukrajine.
„Rusija će pribjeći diplomatiji tek kada vidi da silom ništa ne može da postigne. Moramo stvoriti prave uslove da okončamo ovaj rat”, rekao je Zelenski tokom posjete Briselu upriličene da bi se obratio liderima Evropske unije i sastao sa ministrima odbrane NATO.
Sastanci su najnovija prilika Zelenskog da predstavi svoj „plan pobjede” zapadnim saveznicima.
U govoru u ukrajinskom parlamentu u srijedu, Zelenskog je iznio svoju viziju okončanja 32-mjesečne invazije Rusije, uključujući poziv na bezuslovni poziv za pridruživanje NATO-u i na raspoređivanje nenuklearnih sredstva odvraćanja od ruske agresije.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte rekao je u srijedu da je članstvo Ukrajine u NATO-u „nepovratno” kada za to dođe vreme, ali pošto Kijev ne može da se pridruži dok je u ratu, on je odbio da postavi vremenski okvir za članstvo.
Zelenski je više puta pozivao Rusiju da povuče svoje trupe iz Ukrajine i obnovi teritorijalne granice zemlje iz vremena prije nego što je Rusija jednostrano anektirala Krim 2014, što je prijedlog koji Moskva odbacuje.
Najnovije borbe
Ukrajinska vojska saopštila je u četvrtak da je oborila 22 od 56 bespilotnih letjelica koje su ruske snage koristile u napadima tokom noći na područja u centralnoj i zapadnoj Ukrajini.
Presretanja su obavljena u oblastima Čerkaske, Černigova, Kijeva, Nikolajeva, Odeske, Poltavske, Ternopoljske, Sumske i Žitomirske oblasti, saopštile su ukrajinske vazduhoplovne snage.
Serhij Popko, načelnik Vojne uprave grada Kijeva, rekao je na Telegramu da je u napadu oštećena stambena zgrada.
U Nikolajevu, guverner Vitalij Kim rekao je da je Rusija ciljala energetsku infrastrukturu.
Zvaničnici u Sumiju su također rekli da je napad Rusije oštetio stambenu zgradu i nekoliko vozila hitne pomoći.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je u četvrtak da je uništilo šest ukrajinskih dronova iznad regiona Oril, četiri nad Kurskom i tri bespilotne letjelice iznad Brjanska. Zvaničnici u tim regionima nisu prijavili nikakvu štetu ili žrtve.
U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.
Šef Iranske garde upozorava da će „bolno” uzvratiti Izraelu ako napadne ciljeve u Iranu
Šef iranske Revolucionarne garde Hossein Salami upozorio je u četvrtak na dalju osvetu Izraelu ako napadne ciljeve u Iranu, što je Izrael rekao da će učiniti nakon iranskog raketnog napada 1. oktobra.
„Ako napravite grešku i napadnete naše mete, bilo u regionu ili u Iranu, mi ćemo vas ponovo bolno napasti”, rekao je Salami na sahrani generala Garde ubijenog u izraelskom napadu prošlog mjeseca.
Abbas Nilforoushan, vrhovni komandant u stranoj operaciji Snage Islamske revolucionarne garde Quds Force, ubijen je 27. septembra zajedno sa Hassanom Nasrallahom, šefom libanonskog Hezbollaha, u izraelskom napadu u južnom Bejrutu.
Njegovo tijelo je potom prebačeno u Iran radi ukopa u njegovom rodnom gradu Isfahanu u četvrtak.
Tokom svog govora Salami je kritizirao kao „nepouzdan” sistem protivraketne odbrane THAAD za koju je Pentagon u utorak rekao da je stigao u Izrael, zajedno sa oko 100 američkih vojnika koji će time upravljati.
„Ne vjerujte ovim sistemima. Ne možete masakrirati muslimanske nacije i ostati na sigurnom”, rekao je on.
„Mi znamo vaše slabosti. Vi ih dobro poznajete”, dodao je on obraćajući se Izraelu.
Terminal High Altitude Area Defense (THAAD) je sistem „dizajniran za presretanje ciljeva izvan i unutar atmosfere”, kako navodi proizvođač Lockheed Martin.
Salamijeve izjave uslijedile su u trenutku kada je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi intenzivirao diplomatske napore u cilju obuzdavanja širenja sukoba u Gazi i Libanu, kao i po cijelom regionu.
Araghchi je u protekle skoro dvije sedmice posjetio Liban, Siriju, Saudijsku Arabiju, Katar, Irak, Oman i Jordan.
Trenutno se nalazi u Egiptu, a planirano je da se nakon toga uputi u Tursku.
Iran je rekao da je raketni napad od 1. oktobra, a većinu projektila je presrela izraelska protivzračna odbrana, kako navodi Izrael, bila odmazda za ubistvo Nilforoushana, Nasrallaha i političkog šefa palestinskog pokreta Hamas.
