Studija još nije objavljena, nego se nalazi na preprint serveru naučnih radova medRxiv te je potrebno da prođe tzv. „peer review“, odnosno da je pregledaju stručnjaci iz iste naučne oblasti i donesu sud o metodologiji i rezultatima ove studije. Ovo je prva longitudinalna studija pacijenata oboljelih od COVID-19, što podrazumijeva da su iste varijable i parametri praćeni na istoj grupi određeno vrijeme. Naučnici su analizirali imuni odgovor kod 65 osoba, od čega 6 zdravstvenih radnika, kod kojih je infekcija virusom SARS-CoV-2 potvrđena putem tehnologije RT-qPCR. Pratili su prisustvo neutralizirajućih antitijela u serumu oboljelih 94 dana nakon pojave simptoma.
Neutralizirajuća antitijela su se, očekivano, pojavila već osmi dan nakon pojave simptoma, međutim, u daljem periodu zabilježen je značajan pad ovih molekula koje štite od SARS-CoV-2. I dok je oko 60% ljudi razvilo visok nivo antitijela nakon borbe s virusom, svega njih oko 17% je zadržalo ove visoke nivoe tri mjeseca nakon obolijevanja. Antitijela su se u nekim slučajevima smanjila 23 puta, a u drugima su se potpuno istrošila.
Implikacije ovog nalaza su te da gradnja kolektivnog imuniteta neće biti tako laka te da će osobe koje prebole COVID-19 biti u opasnosti od reinfekcije za nekoliko mjeseci. Također, to će značiti da možda jedna doza vakcine neće biti dovoljna, nego će biti potreban tzv. „boost“, jačanje doze. Vrlo je vjerovatno da, jednom kada vakcina bude odobrena i u upotrebi, osobe će se morati svake godine vakcinisati, kao što se to čini s vakcinom protiv sezonske gripe.
Ipak, treba imati na umu da su rezultati ove studije preliminarni i da je studija urađena na malom uzorku. Kineski naučnici su nedavno, u radu objavljenom u junu u Nature Medicine pokazali kako osobe koje su imale blagu ili asimptomatsku sliku COVID-19 nemaju visoke razine antitijela, i da se ona gube brzo, ali su naučnici s Karolinska instituta pokazali kako T- limfociti, jedan dio imunog mehanizma našeg organizma, zadržavaju „pamćenje“ na uzročnika ove bolesti, što ipak budi nadu da je imunitet na COVID-19 nešto stabilniji.
Niz konfrontirajućih zaključaka različitih studija još ne nudi pravu sliku toga koliki je i koliko dugo traje imunitet nakon preležanog COVID-19. Potrebno je još vremena da steknemo dovoljno čvrste dokaze za formiranje određenog zaključka o ovome. Za sada je prerano tvrditi da imunitet brzo slabi, ali je prerano tvrditi i da možemo računati na to. Studije poput ove s King's College, premda su zabrinjavajuće, treba pažljivo odmjeriti i čekati rezultate većih studija.