Krajem proteklog tjedna istekao je rok za postizanje kompromisa u Kongresu SAD o smanjenju bužetske potrošnje. Proces automatskog kresanja troškova u iznosu od 85 milijardi dolara u okviru federalnog budžeta u ovoj, 20013. godini je počeo, a zabrinutost zbog negativnih posljedica snažno je prisutna.
Zbog sekvestra, automatskog, prinudnog smanjenja buždetske potrošnje neke od agencija američke vlade već su zamrzle nova zapošljvanja. U Federalnoj agenciji za civilni avio-promet i do 40 hiljada zaposlenih mogu očekivati kraći radni dan i shodno tome manju platu.
Gary Perusse, uposlenik Federalne agencije za civilni avio-promet, kaže:
"Ako se to desi vjerojatno ću kasniti sa plaćenjem kredita za kuću, neću imati dovoljno za namirnice i za sve skuplji benzin. Neće biti nimalo lako."
Manji broj radnih sati mogu očekivati i carinici, i graničari, i inspektori, i učitelji....
Splet svih negativnih efekata biće loš stimulans za nedovoljnio oporavljenu američku ekonomiju, ističe ekonomista Scott Collender i dodaje:
"Bez investicija, bez potrošnje, bez podsticaja za proizvodnju, manja bužetska potrošnja imaće teške posljedice.“
Jedna od tih posljedica je, kako se procjenjuje, smanjenje američkog izvoza za pola procenta. U Međunarodnom monetarnom fondu već je revidirana procjena američkog ekonomskog rasta.
„Dosta toga ovisiće od praktične realizacije sekvestra, no uticaja na svjetsku ekonomiju će svakako biti“ - kaže William Murray, glasnogovornik MMF-a..
Osim mogućeg smanjenja američkog uvoza, i uvoz iz drugih zemalja bio bi značajno reduciran.
Sekvestar je mogao biti izbjegnut. To što nije, razočaranje je za mnoge.
Charles Konigsberg, ekonomista, o tome kratko kaže:
„Mislim da zbog toga svi gubimo.“
Rasprave i pregovori oko daljih koraka na smanjenju budžetskog deficita i nacionalnog duga moraju biti nastavljeni.
„Ako u Kongresu dođe do saglasnosti idućeg tjedna, idućeg mjeseca, ili za tri mjeseca.... imaćemo dosta otvorenog prostora za brz oporavak i rast naše ekonomije.“
Zbog sekvestra, automatskog, prinudnog smanjenja buždetske potrošnje neke od agencija američke vlade već su zamrzle nova zapošljvanja. U Federalnoj agenciji za civilni avio-promet i do 40 hiljada zaposlenih mogu očekivati kraći radni dan i shodno tome manju platu.
Gary Perusse, uposlenik Federalne agencije za civilni avio-promet, kaže:
"Ako se to desi vjerojatno ću kasniti sa plaćenjem kredita za kuću, neću imati dovoljno za namirnice i za sve skuplji benzin. Neće biti nimalo lako."
Manji broj radnih sati mogu očekivati i carinici, i graničari, i inspektori, i učitelji....
Splet svih negativnih efekata biće loš stimulans za nedovoljnio oporavljenu američku ekonomiju, ističe ekonomista Scott Collender i dodaje:
"Bez investicija, bez potrošnje, bez podsticaja za proizvodnju, manja bužetska potrošnja imaće teške posljedice.“
Jedna od tih posljedica je, kako se procjenjuje, smanjenje američkog izvoza za pola procenta. U Međunarodnom monetarnom fondu već je revidirana procjena američkog ekonomskog rasta.
„Dosta toga ovisiće od praktične realizacije sekvestra, no uticaja na svjetsku ekonomiju će svakako biti“ - kaže William Murray, glasnogovornik MMF-a..
Osim mogućeg smanjenja američkog uvoza, i uvoz iz drugih zemalja bio bi značajno reduciran.
Sekvestar je mogao biti izbjegnut. To što nije, razočaranje je za mnoge.
Charles Konigsberg, ekonomista, o tome kratko kaže:
„Mislim da zbog toga svi gubimo.“
Rasprave i pregovori oko daljih koraka na smanjenju budžetskog deficita i nacionalnog duga moraju biti nastavljeni.
„Ako u Kongresu dođe do saglasnosti idućeg tjedna, idućeg mjeseca, ili za tri mjeseca.... imaćemo dosta otvorenog prostora za brz oporavak i rast naše ekonomije.“