Vojska je navela da je u incidentu došlo do unakrsne vatre iz tenkova i da su još trojica vojnika povrijeđena.
Broj poginulih izraelskih vojnika porastao je na 273 od početka rata u oktobru.
Također u četvrtak, vojska SAD je izvijestila da je završeno postavljanje privremenog pristaništa na plaži u Gazi, što će omogućiti novu rutu za dovođenje humanitarne pomoći u Pojas Gaze.
Centralna komanda SAD je saopštila da se "očekuje da će kamioni pomoći početi da se kreću obalom u narednim danima" i da će Ujedinjene nacije biti zadužene za prijem pošiljaka i koordinaciju distribucije.
Novi pomorski koridor obuhvata nekoliko dijelova, pri čemu pomoć prvo prolazi inspekciju i bezbjednosne provjere na Kipru. Tereti se zatim odvoze do plutajućeg doka koji su Sjedinjene Države izgradile pored obale Gaze, gdje se prebacuju na kamione, a manja plovila odvoze kamione do novoizgrađenog pristaništa na samoj obali.
Aranžman je dio napora da se poveća, kako kažu humanitarne organizacije, nedovoljna količina hrane, lijekova i drugih zaliha za palestinske civile.
Neke humanitarne grupe su saopštile da pomorski koridor nije najbolje rješenje, tvrdeći da bi povećanje tokova pomoći preko kopnenih prelaza bilo daleko efikasnije.
Otvorene nesuglasice u ratnoj Vladi Izraela
Izraelski ministar odbrane Joav Galant napao je premijera Benjamina Netanijahua u srijedu jer nije osmislio plan za upravljanje Gazom nakon završetka rata Izraela sa Hamasom. Ali izraelski lider je rekao da je besmisleno to činiti dok ekstremisti ne budu poraženi.
U neuobičajenoj razmjeni između dva lidera, Galant je u televizijskoj izjavi rekao da se protivi uspostavljanju bilo kakve izraelske vojne ili civilne kontrole nad uskim Pojasom Gaze duž Sredozemnog mora u kojem živi oko 2,3 miliona Palestinaca.
„Od oktobra, dosljedno sam pokretao ovo pitanje u kabinetu i nisam dobio nikakav odgovor”, rekao je Galant.
„Pozivam premijera Benjamina Netanjahua da donese odluku i izjavi da Izrael neće uspostaviti civilnu kontrolu nad Pojasom Gaze”, rekao je Galant, pozivajući na pronalaženje hitne „vladajuće alternative Hamasu”.
Poslije Hamasovog napada 7. oktobra na Izrael i tokom kontraofanzive Izraela koja je uslijedila, Netanjahu je više puta odbijao da iznese plan za poslijeratno upravljanje Gazom.
Sjedinjene Države, glavni izraelski snabdevač oružjem, pozvale su na obnavljanje palestinske vlasti koja bi upravljala i Gazom i Zapadnom obalom u rješenju koje podrazumeva stvaranje dvije države, Palestine uz Izrael.
Ali Netanjahu i njegova desničarska vladajuća koalicija odlučno se protive takvom rješenju. Premijer je rekao da je svaka rasprava o tome kako treba vladati Gazom nakon sedmomjesečnog rata samo „prazna priča” ako Hamas ostane na toj teritoriji.
„Prvi uslov za pripremu terena za drugi entitet je uništenje Hamasa, i to bez ikakvih izgovora”, rekao je Netanjahu u saopštenju objavljenom na svom Telegram kanalu.
Galant je rekao da trenutnu vojnu akciju u Gazi treba da prati politička akcija.
„Dan poslije Hamasa će biti moguć samo sa palestinskim entitetima koji preuzmu kontrolu nad Gazom, u pratnji međunarodnih aktera, uspostavljajući alternativu Hamasovoj vladavini”, rekao je on.
„Ovo je, prije svega, interes države Izrael”, rekao je Galant.
Izraelski krajnje desničarski ministar za nacionalnu bezbjednost Itamar Ben-Gvir, član Netanjahuove vladajuće koalicije, napao je Galanta zbog njegovih stavova. Ben-Gvir je Galanta okarakterisao kao „ministra odbrane koji je zakazao 7. oktobra i nastavlja sa neuspjesima i danas. Takav ministar odbrane mora biti smijenjen da bi se ostvarili ciljevi rata”, rekao je on.
Rat je pokrenut oktobarskim terorističkim napadom Hamasa na Izrael u kom je ubijeno 1.200 ljudi, dok je zarobljeno oko 250 talaca, prema izraelskim zvaničnicima.
U izraelskoj kontraofanzivi u Gazi ubijeno je više od 35.200 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze pod kontrolom Hamasa. Ti brojevi uključuju i civile, i borce, ali se navodi da su većina mrtvih žene i djeca.
Izrael navodi da je ubio više od 14.000 militanata i oko 16.000 civila.
