Prema anketi koju su sproveli agencija AP i NORC Centar za istraživanje javnih pitanja, oko 9 od 10 odraslih Amerikanaca smatra da su pravo glasa, pravo na jednaku zaštitu pod zakonom i pravo na privatnost izuzetno ili veoma važni za identitet Sjedinjenih Država kao nacije. Anketa je također pokazala da 84% ispitanika ima isto mišljenje o slobodi religije.
Rezultati, koji uključuju gledišta o različitim pravima i slobodama, pokazuju samo male varijacije između republikanaca i demokrata, osim kada je riječ o pravu na posjedovanje oružja, koje republikanci više od demokrata doživljavaju kao ključno za nacionalni identitet. Ukupni zaključci su iznenađujući pošto je istraživanje sprovedeno u vrijeme ekstremnih stranačkih podjela, kada se rijetko postiže politička saglasnost, a pojačana je zabrinutost od mogućeg nasilja u godini predsjedničkih izbora.
"Ako nasumice okupite veliku grupu običnih ljudi, i stavite ih u sobu da razgovaraju o različitim pitanjima, biće mnogo više saglasnosti nego što biste očekivali", primjećuje Michael Albertus, profesor političkih nauka na Univerzitetu Chicaga.
Međutim, pesimistička procjena stanja u zemlji je drugi zaljučak istraživanja - samo 3 od 10 Amerikanaca vjeruje da američka demokratija funkcioniše kako treba. Oko polovine ispitanih smatra da su SAD slabo funkcionalna demokratija, dok 14% kaže da njihova zemlja - nije demokratska.
Tenzija između širokog konsenzusa o temeljnim vrijednostima zemlje, i nezadovoljstva načinom funkcionisanja njene vlade nije iznenađujuća, kažu stručnjaci.
"Dio toga je da naši lideri zapravo nisu pravi odraz biračkog tijela, i ponašaju se na način koji je više polarizujući nego što su polarizovani sami birači", kaže Lilliana Mason, politikolog Univerziteta Johns Hopkins.
Većina Amerikanaca, dodaje ona, "su prilično umjereni, ali su nahuškani i podstaknuti da mrze ljude sa druge strane zato što se razlikuju od njih zbog svoje kulture, rase i religije".
Anketa AP i NORC je također ustanovila da postoji široka saglanost o značaju nekih od ključnih vrijednosti za identitet SAD. Oko tri četvrtine odraslih Amerikanaca skaže se da je demokratski izabrana vlada izuzetno ili veoma važna, a oko 8 od 10 to misle o mogućnosti stanovnika Sjedinjenih Država da nađu dobro plaćene poslove i ostvare "američki san".
Međutim, šta znači ostvarenje tog sna - i koje su vrijednosti najviše važne za amerčku kulturu - nije nešto o čemu se slažu svi Amerikanci.
Demokrate su više od republikanaca, u odnosu 71% prema 38%, skloni da vjeruju da je mogućnost da se dođe u Sjedinjene Države iz nekog drugog dijela svijeta kako bi se pobjeglo od nasilja ili dobile prilike za ekonomski napredak - ključna za američki identitet. Većina republikanaca, 58%, smatra da je kultura zasnovana na hrišćanskim vrijednostima i uvjerenjima esencijalna karakteristika Amerike, u poređenju sa samo 18% demokrata.
51-godišnji Juan Sierra, naturalizovani građanin čija je porodica emigirarala sa Dominikanske Republike nakon što je firma za cement njegovog oca uništena u uraganu, izjavio je da je za njega veoma važno da se SAD vide kao zemlja mogućnosti.
Industrijski tehničar koji živi na Floridi vjeruje da demokratija funkcioniše i da će ostati tako "sve dok ima dobrih ljudi u vladi". Sierra također kaže da je izuzetno važno da ljudi imaju slobodu vjeroispovijesti, iako ga brine što se identitet nacije vezuje za hrišćanstvo
"Sada vidimo šta se dešava kada se usvajaju zakoni i donose odluke na osnovu nečije religije", kaže, pominjujući presudu Vrhovnog suda Alabame iz februara da se zamrznuti embrioni mogu smatrati djecom i mogu da imaju pravnu zaštitu, što je odluka koja je privremeno zaustavila procedure vantelesne oplodnje u toj državi.
Susan Johnson, 76-godišnja republikanka koja živi u predgrađu Dallasa, kaže da je reputacija Amerike kao svetionika za one koji traže utočište - veoma važna, ali da ne može biti važnija od bezbjednosti granice.
"Potrebni su nam radnici, ali samo treba da dođu na ispravan način", kaže ona.
Johnson također vjeruje da je izuzetno važno da identitet zemlje bude zasnovan na spiritualnosti. "Bilo da ste mormon, ili musliman ili hrišćanin, svi treba da vjeruju u neku višu silu i da joj se obraćaju", smatra Susan.
"Zemlja će se raspasti ako ne vjerujemo u Boga".
Anketa je pokazala manje podjela kada je riječ o demokratiji kao sistemu, u teoriji, ali je identifikovala jedan primjetan jaz: mlađi Amerikanci, uzrasta između 18 i 29 godina, manje su skloni od onih starijih od 60 da kažu da američka demokratija dobro funkcioniše. Također, manje od starijih Amerikanaca vjeruju da su neke karakteristike ključne za američki karakter kao nacije, uključujući i demokratski izabranu vladu. Oko 6 od 10 mlađih Amerikanca smatra da je to važno, u poređenju sa oko 9 od 10 starijih građana.
Palakjot Singh, 21-godišnji student iz Fresna u Kaliforniji, predstavio se kao republikanac i rekao da je imao bolji kvalitet života dok je Donald Trump bio predsjednik. Ocijenio je da SAD nisu demokratija koja dobro funkcioniše delimično zato što ljudi nisu otvoreni za debatu o različitim gledištima u poređenju sa prethodnim generacijama. "Ne postoji dobra komunikacija", smatra Sing. "Niko ne sjedi zajedno i pokušava da nađe zajedničku tačku".
Howard Lavine, profesor političkih nauka na Univerzitetu Minnesote, ocijenio je da su generacijske podjele razumljive. Mnogi mlađi ljudi se ne sećaju vremena kada su ljudi sa suprotstavljenim stavovima i iz različitih političkih grupacija mogli da se okupe i "dođu u vašu kuću". Njihova referentna tačka je preuveličano stanje strančke pripadnosti iz Trumpove ere, kaže on.
55-godišnji Joe Lagle, penzionisani veteran vojnog vazduhoplovstva u Colorado Springsu koji kaže da nije glasao ni za predsjednika Joea Bidena ni za Trumpa, istakao da su različita prava nacije "sva važna", ali vjeruje da ih nagrizaju netolerancija i dobronamerni, ali kratkovidi ljudi.
41-godišnji Mike Maloy, inženjer iz Greensboroa u Sjevernoj Karolini, rekao je da posjedovanje tih prava i sloboda "ne znači nužno da su SAD funkcionalna demokratija". "Svima upravlja šačica ljudi i njihovih korporacija", ističe Maloy. "To nije demokratija."
Maloj, koji je demokrata, kao primjer je naveo ovogodišnje predsjedničke predizbore u Sjevernoj Karolini, kada je Biden bio jedini kandidat na glasačkom listiću. On je to nazvao „frustrirajućim“ i rekao da je rezultat bio da birači "nisu imali izbora".
