Govorio je i o problemu državne i vakufske imovine, položaju Bošnjaka u BiH, a u kontekstu bajramske poruke naglasio očuvanje vrijednosti- vjera u Boga, poštenje, solidarnost sa zajednicom, otvoreno prihvatanje ljudi i širenje mira.
Glas Amerike: Komentirajući posljednja procesuiranja za zloupotrebe položaja u organima vlasti u Sarajevu, izjavili ste da nema pravde uz primjenu različitih mjerila te aludirajući na političke procese, postavili pitanje – da li su samo Bošnjaci najveći i jedini kriminalci ili se drugima gleda kroz prste? Zašto mislite da politika utječe na to ko se i kada procesuira?
Kavazović: Hapšenja sam komentarisao na osnovu statistike koja pokazuje da je u prošloj godini u BiH podignuto 205 optužnica - 31 u entitetu Republika Srpska, a 158 u Federaciji BiH. Od toga je, po kantonima, s hrvatskom većinom pet, a sve druge optužnice su podignute u kantonima s bošnjačkom većinom ili mješovitim stanovništvom. Zato se postavlja pitanje jesu li Bošnjaci kriminalci i jesu li jedini korumpirani narod u BiH, a svi drugi nebeski anđeli koji su nevini?
Glas Amerike: Podržali ste odluku visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da suspendira zakon o imovini bh. entiteta Republika Srpska. Nedavno ste i izjavili da se Bošnjaci u RS-u žele uništiti kao narod, a dijelovi BiH pripojiti Srbiji. Koliko je za sve narode važno da imovina BiH ostane u njenom vlasništvu?
Kavazović: To je najvažnije pitanje za BiH, jer je državna imovina samo državna. BiH nastavlja kontinuitetom Daytonskog sporazuma i sve što joj pripada od imovine, treba ostati u njenoj nadležnosti. Državna imovina se može stepenovati na različitim nivoima (općine, kantoni, entiteti, itd.), ali ne može biti imovina navedenih. Podržavamo presude Ustavnog suda BiH i stavove OHR-a, iako nam u posljednje vrijeme njihove pojedine odluke nisu jasne. OHR je oformio komisiju o kojoj ne znamo mnogo, ne znamo članove niti njene ovlasti. Da li je to komisija koja će predlagati rješenja parlamentu ili će visoki predstavnik sam donijeti odluku? Također postoji i pitanje restitucije. Pitanje državne imovine se ne bi trebalo rješavati bez restitucije o vjerskim zajednicama, ali i privatnih lica od kojih je oduzimana imovina. Ako taj zakon ne bi bio ispravan, vjerske zajednice i privatna lica od kojih je oduzimana imovina, bi bili oštećeni.
Glas Amerike: Kako komentirate nedavni proces formiranja vlasti u Federaciji BiH koji je okončan odlukom visokog predstavnika o izmjenama Izbornog zakona? Kazali ste da ste vjerovali u nepristrasnu odluku. Zašto mislite da su Bošnjaci oštećeni u tom procesu?
Kavazović: Visoki predstavnik je radio na izmjenama propisa na način koji ugrožava vladavinu prava. On je suspendirao Ustav FBiH na jedan dan, tako što je oduzeo ovlasti Refiku Lendi da njegov potpis ne važi jedan dan. To je najveća povreda propisa u BiH i smatram da nije dobra praksa, pogotovo ako dolazi od visokog predstavnika. Političari trebaju reći da li su Bošnjaci oštećeni, jer postoji opći dojam da je tako. Ima i naznaka da su tome kumovale komšije sa zapada. Smatram to dugoročno štetnim, jer narušava vladavinu prava državi koja teži europskim standardima i integracijama.
Glas Amerike: Kako, iz trenutne perspektive, gledate na Vašu izjavu da institucije BiH i državu treba braniti svim sredstvima, pa i oružjem? Pojedini američki zvaničnici su Vam zamjerili i izjavu ocijenili preoštrom.
Kavazović: Zahvalni smo na svemu što su Sjedinjene Američke Države učinile u BiH, ali u jednom momentu su se povukli i prepustili državu Europskoj uniji koja nije sposobna rješavati teška pitanja na Balkanu, a posebno u BiH. Ne možete nekome ko nema kapacitet da rješava probleme (agresija, zločini, genocid) i stalne težnje ka secesiji, prepustiti posao. Iako je Slobodan Milošević procesuiran u Hagu, politički projekat nije završio u Hagu, on i dalje živi ovdje. BiH je pod europskim patronatom pretvorena u vreću za udaranje, ko god je želio nešto probati na BiH - mogao je to učiniti. Najčešće su to činile Srbija, Hrvatska, Rusij i Mađarska. Svako može doći ovdje i osokoliti snage koje žele razbiti BiH. SAD su napravile veliku grešku kada su povukle trupe iz BiH. Trebalo je ostaviti makar jedan dio, pa i simboličan, te tako poslati poruku da je BiH država koja je pod američkom protekcijom. SAD su se opredijelile za crnu listu koja nije dovela do rezultata. BiH je lokomotiva koja je na velikoj nizbrdici i ide prema ambisu. Plašim se da će crna lista u crno zaviti BiH zbog nepravovremenog reagovanja prema onima koji razbijaju BiH, tako da se uklone s političke scene. U protivnom, to bi moglo dovesti do nove tragedije. Ne može BiH biti žrtva odnosa Srbije i Kosova, jer bošnjački narod to osjeća. Bošnjaci su doživjeli velike zločine i genocid i to treba prestati. Smatramo da se politika predsjednika Bidena treba popraviti, da se više jača stabilnost te da se susjedima jasno stavi do znanja da je BiH suverena zemlja i pod protekcijom SAD-a.
Glas Amerike: Koliko su, prema Vašem mišljenju, Sjedinjene Američke Države važan faktor u procesu pomirenja, vladavine prava i ključnih reformi u BiH?
Kavazović: Sjedinjene Države su do sada bile najvažniji faktor stabilnosti u BiH, bez obzira na sve slabosti. Najviše su pomogle BiH, ali trebaju biti mnogo više prisutne. Govorio sam to mnogo puta senatorima u SAD-u. Oni su 2006. godine prepustili primat Europskoj uniji. Da su ostali još desetak godina s diplomatskim i vojnim pritiscima, BiH bi možda danas bila članica EU.
Glas Amerike: Nedavno je presuđeni ratni zločinac Dario Kordić izjavio da bi sve ponovo radio kao i ratnih godina te da se ne kaje za učinjeno. Koliko ovakve izjavu izazivaju strah među Bošnjacima?
Kavazović: Izjava je sramna i ne mislim da je prijetnja. Problem je u pozadini naših susjeda koji veličaju ratne zločince, odlikuju ih, daju imena važnim ustanovama po ratnih zločincima te tretiraju Darija Kordića kao nekoga ko se pokajao i dobio oreal sveca. Dočekuju ga političari visokog ranga i određeni biskupi iz Katoličke crkve. Ratnim zločincima to daje nova krila da se nikada ne pokaju za nedjela. Društvo griješi odnosom prema njima. Oni ne mogu biti heroji, oni su ratni zločinci i do smrti trebaju okajavati grijehe. Ne trebaju biti model na kojem ćemo odgajati nove generacije.
Glas Amerike: Kakvi su izazovi pred Bošnjacima, BiH i Islamskom zajednicom u narednom periodu? Na koji način IZ može utjecati na prevazilaženje slabosti?
Kavazović: Bošnjaci su uvijek pred najvećim sigurnosnim izazovom - prijetnje državi secesijom, blokade vlasti od stranaka iz reda Hrvata i Srba. Država se treba demokratizirati i građani biti ravnopravni. Sve suprotno, ugrožava bošnjački narod. Trebamo raditi na izgradnji i jačanju institucija. Narodna skupština Republike Srpske zaključcima nastoji destruirati OHR i Ustavni sud BiH. Islamska zajednica će nastaviti apelirati i buditi svijest o potrebi institucionalnog jačanja države, ali da one rade svoj posao. Da ne spavaju kada se narušava red i mir, prijeti secesijom i kada cvjeta korupcija. Da li je moguće da se za jednu godinu podigne samo jedna optužnica u Zapadno-hercegovačkom kantonu? Tražimo da se to efikasno mijenja.
Glas Amerike: Prije nekoliko dana u Mostaru su održani protesti zbog gradnje Hrvatskog narodnog kazališta na lokalitetu Lakišića harema, a u Tuzli se također vodi spor zbog gradnje na imovini za koju IZ tvrdi da je u njenom vlasništvu. Kako će biti okončani navedeni procesi i kakvo je stanje s vakufskom imovinom?
Kavazović: Vakufska imovina je pod velikim udarom, a vlast najbrže krči nacionaliziranu imovinu. Primjere imamo u Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli, gdje smo vodili procese do Ustavnog suda BiH koji je kazao da ne može ništa učiniti zbog nepostojanja zakona o restituciji. U Mostaru imamo problem s Lakišića haremom koji je ekshumiran 1884. godine, a na čijem se mjestu danas gradi Hrvatsko narodno kazalište i katedrala. Ne dozvoljavaju gradnju džamije niti bošnjačkog kulturnog centra. To pokazuje u kakvoj smo poziciji i kako se odnose prema muslimanima i njihovoj imovini na tom prostoru. Ako se ovako nastavi, svi Bošnjaci će moći stati pod jednu šljivu u BiH. I u Banjoj Luci i Tuzli je prometovano vakufskom imovinom i ona je otuđena. Na to sam ukazivao visokom predstavniku, tražio od njega da se uključi. Ovo je najočitiji primjer kako BiH ne ide ka EU, već da je okrenuta u suprotnom smjeru. Vladavina prava u BiH je ozbiljno ugrožena, postoji nesigurnost.
Glas Amerike: Kada kažete prijetnje, je li mislite da dolaze unutar BiH ili sa strane?
Kavazović: Očito je da BiH napadaju susjedi potpomognuti silama iz EU. Mađarska i Rusija su perjanice. One destruiraju odnose u BiH i upozoravamo naše prijatelje iz SAD-a na četiri države koje se prema BiH odnose kako ne treba – Srbija, Hrvatska, Rusija i Mađarska. Hrvatska ima veliki broj imovine BiH u svojim rukama. Pitanje zajedničke imovine Hrvatska nije željela raspravljati na zajedničkoj sjednici vlada
Glas Amerike: Da li se i s kakvim poteškoćama susreću mještani u povratnička mjesta?
Kavazović: Napada je mnogo manje nego prije, ali ih ima na svih stranama - i na crkve i džamije. Prije nekoliko dana smo imali slučaj pucnjave na mesdžid u Čapljini. Obradovalo me što su roditelji te djece reagovali i pokazali veću odgovornost nego Općina Neum prema malom mesdžidu u Rabranima kod Stoca. Oni su činili sve da se ne obnovi vjerski objekat i da muslimani nemaju mogućnost da obavljanja obreda. Stanje možemo poboljšati ako svi djelujemo i ukažemo na probleme.
Glas Amerike: Bajramska poruka povodom predstojećeg Kurban-bajrama...
Kavazović: Muslimani dijele iste vrijednosti i svi im trebamo biti posvećeni - zalagati se za njih u porodici i društvu. Prije svega, to su vjera u Boga, poštenje, solidarnost sa zajednicom, otvoreno prihvatanje ljudi i širenje mira. Razmirice koje postoje u društvu, rješavaju se na civiliziran način, kako to vjera i nalaže - kroz dijalog. Muslimani u sebi uvijek trebaju nositi svijest da postoji hak ili pravo prema Bogu, drugome i sebi. Ove obaveze ne smijemo povrjeđivati. Svim muslimanima u BiH, regionu i svijetu čestitam Kurban-bajram.
