Linkovi

Izdvojeno

Humanitarni rad kao sredstvo za promociju desničarskih grupa

Ilustracija (Foto: BIRN BiH)

Zemlje Zapadnog Balkana svjedoče novom trendu – stvaranju organizacija koje se predstavljaju kao humanitarne, ali koje u pozadini kriju krajnje desničarske ili nacionalističke poruke ili se povezuju sa kriminalom te gotovo po pravilu ističu proruske stavove.

Grupa muškaraca iz mjesta nadomak Brčkog nešto duže od godinu dana sebe predstavlja kao humanitarnu organizaciju "Sveti Georgije" Lončari. U tom periodu su organizovali najmanje 70 humanitarnih akcija za ugrožene sugrađane svih etničkih skupina ili religija.

Ali nedavno istraživanje Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pokazalo je da je u istom tom periodu lokalna policija najmanje u jednom slučaju istraživala i sumnjičila vođu grupe za nanošenje tjelesnih povreda. Istraživanje je također otkrilo ranije presude protiv vođe grupe i činjenicu da osim uniformnog oblačenja članova ovu organizaciju od drugih uobičajnih humanitarnih organizacija razlikuje i to što dio grupe čine osobe “sigurnosno interesantne policiji”.

Stručnjaci koji prate rad desničarskih ili organizacija sa kriminalnom pozadinom kažu da posljednjih godina sve češće viđaju kako ove organizacije koriste humanitarni rad da poprave svoj imidž.

“To je počelo ranije i mislim da taj trend da se desničarske organizacije bave humanitarnim radom traje već izvesno vreme i to smo imali pre pandemije i to je prosto u funkciji da žele da priđu što većem broju građana i time oni omekšavaju svoj imidž i prilaze širim društvenim grupama”, kaže izvršna direktorica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Izabela Kisić.

Takav je trend u Srbiju došao iz drugih zemalja a sada se preslikava i u Bosni i Hercegovini, kažu stručnjaci sa kojima je razgovarao BIRN BiH. Većina ovakvih organizacija je naklonjena čvrstom ustrojstvu koje podrazumijeva mušku, vojničku, strogu disciplinu i imaju militaristički duh, kaže za BIRN BiH Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj. Također, imaju poseban odnos sa nacionalnom historijom i posljednjim ratovima gdje nerijetko glorifikuju haške osuđenike.

“To nije samo isprazni dekor iza koga se oni kriju, to je jednostavno jedna vrsta poruke javnosti i svima onima drugima, i to je jedna vrsta veličanja određenih stvari iz prošlosti”, kaže Todorović.

“Ja bih rekao da je to vrlo funkcionalan mehanizam koji sprječava razvoj demokratije, koji sprječava slobodne izbore, koji sprječava slobodu mišljenja i govora, koji je tako perfidno skriven u tobožnjem organizovanju civilnog društva, u građanskim organizacijama koje se bave humanitarnim radom, koje se bave pomaganjem nemoćnim i slabima ili koje imaju vjerski karakter”, dodaje on.

Branko Todorović (Foto: BIRN BiH)
Branko Todorović (Foto: BIRN BiH)

Takve grupe insisitraju na pojavnosti koja asocira na militarizam i često šalju nedvosmislene političke poruke kroz javne defile u nečemu što podsjeća na vojni stroj, te kroz postrojavanja koja asociraju na paravojsku ili parapoliciju.

Nedovoljna transparentnost humanitarnog rada

Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu smatra da manifestacije u javnom prostoru služe za postizanje specifičnih ciljeva.

“Kod jednog dijela građana siju strah, o narušavanju javne sigurnosti, vraćaju određene uspomene na zločine i strašna dešavanja u prošlosti, a sa druge strane dobivaju simpatije i mobiliziraju mlađe stanovnštvo, onih koji gaje takvu ideologiju ili koji su možda na putu gdje ne znaju gdje pa će im se pridružiti oni koji su ostavljeni van društva, van zajednice”, objašnjava Kržalić.

Ali za Veldina Kadića sa Odsjeka za sigurnosne i mirovne studije pri Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, humanitarni rad nikada ne bi kod bilo koga trebao izazvati osjećaj nelagode ili nesigurnosti.

“Paradoks je taj što je militarizam po svojoj prirodi nespojiv sa humanitarnim radom, jer je humanitarni rad neka vrsta plemenite djelatnosti. Ono čega se ja bojim jeste da je ova vrsta humanitarne aktivnosti koju nerijetko određene organizacije ističu kao svoju primarnu, da je to jedna vrsta paravana za određene političke ciljeve, pa i ekonomske, u sprezi sa vlastima, ali za koje se bojim da će još dugo ostati skriveni od očiju javnosti”, kaže on.

Dodatnu sumnju za Todorovića stvara nedostatak transparentnosti kod ovakvih organizacija. Istraživanje BIRN-a BiH otkrilo je da prema zvanično dostupnim registrima nevladinih organizacija ili fondacija, “Sveti Georgije” iz Lonačara nije registrovan kao humanitarna organizacija. Ogranak Srbske časti za BiH također se ne može naći u registrima. Za razliku od uobičajnih humanitarnih organizacija, način skupljanja novca za humanitarne akcije je često sakriven, donatori su često nepoznati.

“Ono što se dešava sa nevladinim organizacijama o kojima govorimo i što otvara sumnju je zapravo nedostatak transparentnosti. I sama činjenica da neka organizacija nije registrovana, da nema transparentne finansije, da ne podliježe finansijama, nadzoru državnih institucija, to otvara naravno brojna pitanja”, kaže Todorović.

Urednik portala Istraga Avdo Avdić za BIRN BIH na osnovu svojih istraživanja vjeruje kako slične organizacije koriste humanitarni rad kako bi prikrile svoje prave poslove.

“Uočio sam da većinu tih organizacija kontrolišu osobe koje su ranije osuđivane ili nakon što su već uspostavile te organizacije, nakon toga su osuđivane”, kazao je on.

Za njega te organizacije nisu humanitarne.

“Sjetit ćemo se naravno kad se pojavila priča u javnosti oko Srpske časti da je prva njihova izjava u medijima bila mi smo jedna humanitarna organizacija. Kasnije kako čitate crnu hroniku vidite da (…) jedan po jedan iz te Srpske časti završava na optuženičkoj klupi zbog krivičnih djela”, kaže Avdić.

Osim humanitarnog rada odnosno dijeljenja pomoći ugroženim, neke organizacija javno štite životinje. Izvršna direktorica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Izabela Kisić smatra da su takve aktivnosti samo paravan.

“Ono što je jako važno jeste da se njihov taj takozvani humanitarni rad mora posmatrati u širem kontekstu njihovih programskih opredeljenja i akcija, odnosno onoga što oni rade na terenu. Tako da su ove grupe ustvari, kao što je Levijatan, poznate po antimigrantskim akcijama i maltretiranju Roma”, kazala je Kisić.

Uprkos tome, članovi organizacija pokušavaju da i dalje održavaju imidž humanitaraca, objašnjava Nejra Veljan, istraživačica pri Atlantskoj inicijativi iz Sarajeva. Ona kaže da je još jedna karakteristika sličnih organizacija, želja za gradnjom identiteta spasitelja lokalne zajednice i sopstvenog naroda.

Nejra Veljan (Foto: BIRN BiH)
Nejra Veljan (Foto: BIRN BiH)

“Njihovo djelovanje je formirano oko, zapravo, iskorištavanja ranjivosti zajednica i pojedinaca kojima je potrebna pomoć jer tako svoje djelovanje prikazuju kao da dolazi od naroda za narod”, kaže Veljan.

Ali za Kadić je pitanje kako bi se te organizacije ponašale naspram vladajućih političara odnosno građanskih pokreta koji bi kritizirali tu vlast.

“Da li će takve vrste organizacija dobiti nalog od vlasti, da izađu kao pandan i da se suprotstave tom nekom građanskom buntu gdje se kritizira vlast kako bi te proteste ciljano ugušili”, kaže on.

Veljan smatra da liderima sklonijim autoritarnim modelima vladanja kako u BiH tako i u regionu, ali i u Evropi i svijetu, saradnja sa ovakvim grupama i profilima ljudi služi za zastrašivanje političkih protivnika i ušutkivanje opozicije.

Važnu ulogu u stvaranju imidža igraju religija i ideologija grupe, objašnjava Kadić.

“Sve ove desničarske organizacije iz Srbije, iz Republike Srpske, su u dobroj mjeri prožete nekom religijom, ideologijom, konzervativizmom, baziranom na pravoslavlju”, kazao je Kadić.

Isticanje proruskih stavova

Simboli pravoslavlja i kršćanstva dominiraju na odjeći i vozilu grupe iz Lončara ali i drugih sličnih organizacija u Bosni i Hercegovini i Srbiji, poput Srbske časti.

Srbska čast i Levijatan nisu odgovorile na upite za razgovor upućene putem njihovih društvenih mreža. Članovi humanitarne organizacije “Sveti Georgije” Lončari nisu također pristali na razgovor.

Prema Kadiću, slične grupe su tradicionalno, ideološki i religijski nasloljene na Rusiju.

Veldin Kadić (Foto: BIRN BiH)
Veldin Kadić (Foto: BIRN BiH)

“Jedan od instrumenata koje Rusija koristi kao svoj vanjskopolitički alat su i desničarske organizacije, koje se nerijetko registriraju kao građanska udruženja i slično, za koji je cilj Rusiji da postanu jedna vrsta njihovih saveznika a u sprezi sa domaćim političkim vlastima. Da bi vi to uradili potrebno vam je da te vrste organizacija legitimizirate u javnom prostoru na taj način što ćete ih povezati sa političkim strukturama”, kaže on.

U svojim objavama na društvenim mrežama ove organizacije to često i ističu. U radu grupe iz Lončara to je jedno od glavnih obilježja koje ističu.

“Organizacije koje su povezane sa Rusijom često je teško detektovani, ali možemo ih vidjeti zbog njihove privrženosti Rusiji”, smatra stručnjakinja za mirovne studije sa holandskog Univerziteta u Leidenu Arlinda Rrustemi.

Kadić kaže kako je nadležnima teško otkriti stvarne namjere organizacija sa desničarskom ili kriminalnom pozadinom koje se kriju iza humanitarnog rada. Dodatni je problem što se etno-nacionalistički koncepti vlasti ne protive ovakvim organizacijama, kaže on.

“Ne vjerujem da vlast ima uopće političke volje da na bilo koji način rješava to pitanje”, smatra Kadić.

See all News Updates of the Day

Video prikazuje kako su policajci iz Ohaja kišom metaka ubili nenaoružanog crnca

Isečak sa snimka policije Ohaja, na kojem se vidi da policajac upire pištolj u Džejlenda Vokera

Video objavljen u nedjelju pokazuje da je osam policajaca u Akronu, Ohio, sudjelovalo u pucnjavi u kojoj je ubijen nenaoružani crnac čije je tijelo pronađeno sa 60 rana od vatrenog oružja nakon što je pokušao pobjeći od prometne kontrole.

Policija je pustila više videa na konferenciji za novinare, od kojih je jedan, kako je rekla, prikazivao pucanj iz automobila koji je vozio Jayland Walker, 25. Pobjegao je u svom automobilu nakon što su ga policajci pokušali zaustaviti zbog manjeg prometnog prekršaja.

Nakon višeminutne potjere, Walker je iskočio iz automobila i pobjegao policiji, pokazao je video. Policija kaže kako se čini da se okretao prema policajcima, koji su u to vrijeme vjerovali da je naoružan. Kasnije je u njegovom automobilu pronađen pištolj.

U nedjelju je odvjetnik obitelji Walker, Bobby DiCello, rekao novinarima da je "vrlo zabrinut" zbog optužbi policije da je Walker pucao na policajce iz svog automobila, dodajući da nema opravdanja za njegovu nasilnu smrt.

Žele ga pretvoriti u maskirano čudovište s pištoljem, rekao je DiCello. "Pitam vas, dok on bježi, što je razumno? Ubiti ga? Ne, to nije razumno."

DiCello je pozvala javnost na mir u prosvjedima protiv Walkerova ubojstva, dodajući da je želja Walkerove obitelji da se izbjegne dodatno nasilje.

Pucnjava je bila posljednja u nizu ubojstava crnih muškaraca i žena od strane policijskih snaga u Sjedinjenim Državama za koje kritičari kažu da su rasistička i neopravdana, uključujući ubojstvo Georgea Floyda 2020. u Minneapolisu koje je izazvalo globalne prosvjede protiv policijske brutalnosti i rasne nepravde.

U nedjelju je Akron NAACP predvodio miran prosvjed u gradskoj vijećnici. Stotine prosvjednika marširalo je ulicama grada od oko 200.000 ljudi, mašući zastavama "Životi crnaca su važni" i skandirajući "Završili smo s umiranjem" i "Pravda za Jayland".

Policija je kasnije proglasila prosvjed ispred sjedišta policije u Akronu nezakonitim okupljanjem, rekli su mediji. Policajci u opremi za razbijanje nereda ispalili su desetak kanistera suzavca kako bi rastjerali prosvjednike, javila je WKYC-TV.

Policija u Akronu nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

Nije jasno koliko je metaka pogodilo Walkera, ali snimka tjelesne kamere pokazuje kako policija na njega ispaljuje mnoštvo metaka.

Medicinski istražitelj još uvijek utvrđuje koliko je od 60 rana bilo ulaznih, a koliko izlaznih, rekao je načelnik policije u Akronu Stephen Mylett.

Mylett je rekao da su policajci pokušali pružiti Walkeru prvu pomoć nakon što je upucan, ali je proglašen mrtvim na mjestu događaja.

Osam policajaca izravno uključenih u pucnjavu stavljeno je na plaćeni administrativni dopust, rekao je Mylett, i nisu dali nikakve pojedinačne izjave.

Policajci su rekli da su vjerovali da se Walker "kretao u položaj za paljbu" kada je izašao iz svog automobila, što ih je navelo da reagiraju na njega kao na potencijalnu prijetnju, rekao je Mylett.

Pod pritiskom novinara tražeći dokaze da je Walker pucao iz svog automobila, Mylett je rekao da se policija vratila na područje za koje vjeruje da je Walker pucao iz svog automobila nakon incidenta i pronašla čahuru od metka "koja odgovara vatrenom oružju koje je g. Walker imao u svom vozilu."

Policija je također ukazala na nešto što se čini kao bljesak svjetla na vozačevoj strani Walkerovog automobila u videu, za koji su rekli da je bljesak iz cijevi.

Ured za kriminalističku istragu Ohija, koji istražuje pucnjavu, nije potvrdio nijedan od ovih detalja.

Objašnjenje: Zašto se Australija ponovo bori sa poplavama

People look at a flooded park due to torrential rain in the Camden suburb of Sydney, Australia, July 3, 2022.

Olujne kiše padaju na australsku jugoistočnu obalu, prisiljavajući hiljade ljudi da napuste svoje domove zbog opasnosti od poplava i klizišta u regiji koju su četiri puta u proteklih 18 mjeseci pogodile velike poplave.

Na nekim područjima u državi New South Wales u posljednja dva dana palo je mjesec dana kiše, što je nabujalo u rijekama i prisililo glavnu branu u Sydneyju, Warragamba Dam, da se izlije tijekom vikenda.

Poplave u martu i aprilu u Novom Južnom Walesu i jugoistočnoj državi Queensland rezultirale su osiguranom štetom od 4,8 milijardi australskih dolara (3,3 milijarde dolara), procijenilo je Vijeće osiguranja Australije.

ŠTO JE UZROK NEPRESTANE KIŠE?

Australija je dvije godine zaredom izložena vremenskom fenomenu La Nina u Tihom okeanu, koji obično donosi iznadprosječnu količinu oborina na istočnoj obali. Događaj La Nina završio je u junu, ali postoji 50-50 šansa da se ponovno formira kasnije ove godine, rekao je Zavod za meteorologiju.

Topla temperatura morske površine okeana i još jedan fenomen, dipol Indijskog oceana, donose vrijeme vlažnije od uobičajenog. Indeks dipola Indijskog oceana postao je negativan u maju, povećavajući šanse za natprosječne zimske i proljetne padavine za veći dio Australije, objavio je meteorološki zavod u junu. Australska zima traje od juna do avgusta.

"Zbog svih tih uvjeta postoji velika vjerojatnost da će se kiša dogoditi barem u sljedećih nekoliko mjeseci", rekao je Tom Mortlock, viši analitičar za katastrofe u osiguravajućem društvu Aon.

Tokom negativnog dipola Indijskog oceana, istočni Indijski ocean je topliji nego što je normalno, a zapadni Indijski okean, u blizini Afrike, je hladniji, uzrokujući da više zraka ispunjenog vlagom teče prema Australiji.

KLIMATSKE PROMJENE

Iako je teško bilo koju pojedinačnu poplavu pripisati klimatskim promjenama, Mortlock je rekao da je povećana učestalost jake kiše u skladu s onim što se može očekivati od klimatskih promjena, jer topliji zrak zadržava više vlage u atmosferi.

"Većina klimatskih modela sugerira povećanje učestalosti kiše u Australiji", rekao je.

RAZVOJ U POPLAVLJENOM PODRUČJU

Dolina Hawkesbury-Nepean u zapadnom Sydneyju poplavna je ravnica, sklona opasnim poplavama zbog "efekta kade", kaže državna služba za hitne slučajeve Novog Južnog Walesa. U dolinu ulazi pet pritoka i ima čvorišta koja ograničavaju tokove u more, tako da se voda vraća tokom jake kiše.

Obilna kiša koju je La Nina izazvala u posljednje dvije godine zasitila je tlo i napunila brane, stvarajući uvjete za bujične poplave.

"Praktički više nema kapaciteta za infiltraciju ni u jednom od slivova na istočnoj obali", rekao je Mortlock.

Brzi rast stanovništva u Sydneyu tokom posljednjih nekoliko desetljeća gurnuo je razvoj u poplavno područje.

Prije nedavnih poplava nije bilo većih poplava otprilike tri desetljeća, što je značilo da su službenici koji su odobravali zahtjeve za razvoj zemljišta možda vjerovali da je rizik od poplava nizak.

"Kada ih nemate dugo vremena, bilo je dosta samozadovoljstva", rekao je Ian Wright, ekološki znanstvenik sa Sveučilišta Western Sydney.

"Naši mostovi nisu dovoljno visoki", rekao je. "Putevi za evakuaciju u slučaju poplava su rijetki i udaljeni su i neadekvatni."

NAPOR ZA UPRAVLJANJE KATASTROFAMA

Stanovnici i djelatnici hitne pomoći još uvijek se oporavljaju od šumskih požara 2019. – 2020. i poplava prošle i ove godine, koje dolaze na vrhu pandemije COVID-19.

Nedostatak građevinskog materijala i radne snage znači da hiljade ljudi čekaju popravke od prethodnih katastrofa, rekao je Wright.

Dodatne ranjivosti su da mnogi stanovnici s nižim prihodima u zapadnom Sydneyu ne mogu si priuštiti osiguranje od poplava.

Nova laburistička vlada želi biti proaktivnija u rješavanju rizika od katastrofa, rekao je ministar za upravljanje u hitnim situacijama Murray Watt.

"Češće nego ne, bogati ljudi ne žive na jeftinoj zemlji u poplavnom području, to su ljudi koji si ne mogu priuštiti život na vrhu brda", rekao je Watt prošli tjedan.

Vlada planira uspostaviti Disaster Ready Fund kako bi osigurala do 200 miliona australskih dolara godišnje za programe prevencije i otpornosti na katastrofe.

BiH: Vrućine pogoduju planinskom turizmu, ali ugrožavaju radnike

BiH: Vrućine pogoduju planinskom turizmu, ali ugrožavaju radnike
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:44 0:00

Dok velike vrućine koje se bilježe u Bosni i Hercegovini posljednjih dana pogoduju razvoju turizma,u velikom problemu su radnici koji rade na otvorenom.Stručnjaci upozoravaju da je neophodno prilagoditi radno vrijeme radnika ekstremnim uslovima.

San Antonio: Istraga stradanja migranata

San Antonio: Istraga stradanja migranata
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:12 0:00

Od otkrića šezdeset-sedmoro ljudi, naguranih u napušteni kamion, na rubu San Antonija, u Teksasu, broj umrlih se povećava. Istraga se nastavlja dok se preživjeli bore za život u lokalnim bolnicama, a vlasti pokušavaju identificirati preminule.

Kako će Balkan izaći iz čekaonice Evropske unije?

Kuda Balkan treba da ide do Evropske unije?
please wait

No media source currently available

0:00 0:07:04 0:00

"Čekaonica bez rezultata", ocjenjuje Pol Mekarti predstavnik američkog nevladinog Međunarodnog republikanskog instituta (IRI), sumirajući epilog i poruke sa skoro održanog samita lidera EU u Briselu – koji je dijelom bio posvećen integracijama zapadnobalkanske šestorke.

Ne bih rekao da je EU napustila to područje, ali je definitivno zaokupljena ruskom agresijom na Ukrajinu – pokušavajući da odredi kakve bi sve posljedice mogla imati na nju. Tu posebno mislim na moguće ekonomske posljedice i načine na koje će se Unija nositi sa njima. To je sada u prvom planu – što je uticalo na to da Zapadni Balkan, na neki način, ispadne iz prvog plana – i ne smatram da će u ovom trenutku Brisel nuditi bilo kakva rješenja u vezi sa tim područjem”, podvlači u razgovoru za Glas Amerike direktor u IRI-ju zadužen za Evropu.

Pol Mekarti, Međunarodni republikanski institut
Pol Mekarti, Međunarodni republikanski institut

Djeluje da su disonantni tonovi trenutna karakteristika aktuelnih relacija između Evropske unije i Zapadnog Balkana, koji se sa promjenjivim učinkom i to ne uvek sopstvenom krivicom – kreće na putu euroatlantskih integracija.

Uz nužne temeljne reformske prepreke, nerijetko su im put blokirale same članice Unije, a najgorča iskustva imaju Sjeverna Makedonija i Albanija – zemlje kojima još nije odobren datum početka pristupnih pregovora.

Uz njih, sa glavnog kolosjeka skrajnute su i Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija, uprkos decidnim tvrdnjama, kako Sjedinjenih Država tako i Evropske komisije, o značaju integrisanja tog područja – nedavno iznijetim za Glas Amerike.

Pol Mekarti upozorava da bi trenutni zastoj mogao imati posljedice u okolnostima višemjesečne vojne kampanje koju Rusija vodi protiv susjeda – Ukrajine.

U najgorem slučaju, što se nadam da se neće desiti, to bi moglo dovesti do destabilizacije balkanskih zemalja koje djeluju da su prepuštene same sebi u rješavanju starih problema – poput spora Srbije i Kosova. Međutim, prema optimističnijem scenariju trenutne okolnosti mogle bi ih navesti da samostalno riješe sporove. Otvore granice, osnaže ekonomsku saradnju, razmjenu u oblasti kulture – ostavljam mogućnost da iz svega toga ipak proistekne nešto dobro”, navodi taj stručnjak.

Aktuelnim odnosom prema Balkanu Evropska unija najveću uslugu čini ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nedvosmislen je stav Edvarda Džozefa, predavača Škole za napredne međunarodne studije vašingtonskog univerziteta Džons Hopkins.

Edvard Džozef, predavač na Univerzitetu Džons Hopkins
Edvard Džozef, predavač na Univerzitetu Džons Hopkins

U Beogradu Aleksandar Vučić, jedan od glavnih Putinovih saveznika i zvaničnik evropske države koja Rusiji ne uvodi sankcije, ima argument da kaže – zašto bih radio bilo šta kada Evropska unija ne ispunjava svoje obaveze. Takođe, osnažuju se veoma problematične političke snage u Sjevernoj Makedoniji povezane sa Rusijom koje gaje populističke i zavjereničke teorije. Takođe, u Bosni i Hercegovini ostavljate široko polje za sukobe nacionaliste poput Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića uoči novembarskih izbora u okolnostima ruskog i kineskog veta na mandat vojnoj misiji Evropske unije“, ističe Džozef.

Srbija je i dalje jedina evropska zemlja, uz Bjelorusiju, koja Rusiji nije uvela sankcije zbog rata koji je povela u Ukrajini – ali u javnom diskursu njeni državni zvaničnici nisu podržavali rusku agresiju.

Sa druge strane – činjenica je da je u Ujedinjenim nacijama podržala rezolucije koje osuđuju rusku vojnu kampanju.

Srbija će, da tako kažem, nastaviti da sjedi na dve stolice. I Zapad neće moći da uradi mnogo povodom toga – djeluje da će se to nastaviti. Aleksandar Vučić je jasno stavio do znanja da želi nastavak integrisanja u EU, ali istovremeno i očuva odnos sa Rusijom – pogotovo kada se radi o energetici i ne samo u vezi sa tim. Zato je pred vratima evropskog kluba potrebno formulisati uslove koji bi Srbiju okrenuli ka pravom smjeru. Ne vjerujem da je moguće uspostaviti odnos – sve ili ništa, ali za očekivati je više proevropskih poteza Srbije koja će istovremeno održavati veze sa Rusijom“, smatra Mekarti.

Za tako definisani višegodišnji spoljnopolitički pristup Srbije, Edvard Džozef kaže da više niko ne bi trebalo da ima razumijevanja, a pogotovo ne Oliver Varhelji – komesar za susjedsku politiku i proširenje Evropske unije, koji se upravo o tome nedavno izjašnjavao.

Srbija raspolaže i traći ono što njeni susjedi Severna Makedonija i Albanija očajnički žele. Ironija je u tome što je Srbija kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji – koja nije otvorila sva pregovaračka poglavlja poput Crne Gore. Ne sputavaju je u tome Bugarska ili Francuska sa prijedlozima koji se mogu tumačiti na različite načine. Srbija samu sebe blokira i Oliver Varhelji bi toga trebalo da bude svjestan. Nema nikakvih razloga za razumijevanje pozicije Srbije u odnosu sa Rusijom, niti njenog ustezanja dda uvede sankcije Rusiji“, podvlači Džozef.

Uz to što djeluje da je talac sopstvene spoljnopolitičke neodlučnosti, među razlozima sporijeg napretka u integracijama u kojima je otvorila polovinu pregovaračkih poglavlja, je i sporost u primjeni reformi u ključnim oblastima – borbi protiv organizovanog kriminala, pravosuđu, ljudskim pravima i medijskim slobodama.

Reforme i region

U ostvarenju reformskih ciljeva zemljama Zapadnog Balkana su na raspolaganju i regionalne inicijative – koje nerijetko predvode uticajne evropske zemlje. Bilo ih je nekoliko aktuelnih – a među njima je možda i najzvučnija bila Berlinski proces.

Posljednjih mjeseci, u regionalnim okvirima, najčešće se pominje „Otvoreni Balkan“ – čiji su, za sada, inicijatori i članovi, Albanija, Severna Makedonija i Srbija. Kako se može čuti – ideja vodilja joj je ekonomsko povezivanje regiona, odnosno zemalja Zapadnog Balkana.

Za nju, do sada, dovoljan stepen razumijevanja nisu pokazale Bosna i Hercegovina, Kosovo i donekle Crna Gora.

"Potrebno je da bude mnogo jasnije određeno šta je zapravo ‘Otvoreni Balkan’. O tome čak ne postoje ni štampani materijali. Za sada se tu radi o, ne uvijek transparentnim, susretima lidera regiona. Mislim da bi trebalo mnogo jasnije da prezentuju šta nastoje da postignu. To se posebno odnosi na Beograd. Ono što Kosovo i Bosnu navodi da zaziru je to što inicijativu vide kao nešto u čemu Beograd prednjači. Kao način da Aleksandar Vučić poveća uticaj i kontrolu na Zapadnom Balkanu. Takav stav je do skoro važio i za Crnu Goru, ali djeluje da se taj stav promenio imajući u vidu da uživa veću podršku premijera Dritana Abazovića“, ukazuje stručnjak Međunarodonog republikanskog institituta – dodajući da je, opšte uzevši, dobrodošao svaki vid saradnje Zapadnog Balkana.

Političko-poslovna zona tri zapadnobalkanske zemlje, pod nazivom "Otvoreni Balkan" uspostavljena je jula 2021. i dio međunarodne zajednice predvođen Sjedinjenim Državama i Evropskom unijom je smatra dobrodošlom, sve dok je kompatibilna sa principima Unije i obuhvata sve aktere na Zapadnom Balkanu.

To, međutim, za sada nije slučaj usljed oklijevanja tri države da joj se pridruže.

Inicijativa je opasna iz veoma jednostavnog razloga. Smanjivanjem ekonomskih barijera povećavate političke rizike – jer su ekonomije o kojima govorimo nejednako razvijene. Ekonomija Srbije je za oko četrnaest puta veća od crnogorske. Dvostruko je jača od objedinjene albanske i sjevernomakedonske privrede. Dakle, veoma je izražena ekonomska neuravnoteženost. To znači da, kada uklonite barijere, najviše koristi ide najvećoj državi – a to je Srbija. A ekonomska moć u rukama autoritarnog režima preduslov je opasnosti”, kaže Edvard Džozef.

Unazad nekoliko godina, izvještaji Evropske komisije i renomiranih međunarodnih organizacija usredsređenih na stanje ljudskih prava, sloboda i stanja u medijima – Srbiju označavaju kao državu u kojoj se bilježi stalno nazadovanje u tim oblastima.

Prvi impuls nekoj vrsti iskoraka u pogledu regionalnih eurointegracija Balkana moglo bi biti približavanje kompromisu Bugarske i Sjeverne Makedonije – što bi na kraju doprinijelo određivanju datuma početka pregovora sa dvije kandidatske države za članstvo u Evropskoj uniji.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG