Izdvojeno
Humanitarni rad kao sredstvo za promociju desničarskih grupa
Zemlje Zapadnog Balkana svjedoče novom trendu – stvaranju organizacija koje se predstavljaju kao humanitarne, ali koje u pozadini kriju krajnje desničarske ili nacionalističke poruke ili se povezuju sa kriminalom te gotovo po pravilu ističu proruske stavove.
Grupa muškaraca iz mjesta nadomak Brčkog nešto duže od godinu dana sebe predstavlja kao humanitarnu organizaciju "Sveti Georgije" Lončari. U tom periodu su organizovali najmanje 70 humanitarnih akcija za ugrožene sugrađane svih etničkih skupina ili religija.
Ali nedavno istraživanje Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pokazalo je da je u istom tom periodu lokalna policija najmanje u jednom slučaju istraživala i sumnjičila vođu grupe za nanošenje tjelesnih povreda. Istraživanje je također otkrilo ranije presude protiv vođe grupe i činjenicu da osim uniformnog oblačenja članova ovu organizaciju od drugih uobičajnih humanitarnih organizacija razlikuje i to što dio grupe čine osobe “sigurnosno interesantne policiji”.
Stručnjaci koji prate rad desničarskih ili organizacija sa kriminalnom pozadinom kažu da posljednjih godina sve češće viđaju kako ove organizacije koriste humanitarni rad da poprave svoj imidž.
“To je počelo ranije i mislim da taj trend da se desničarske organizacije bave humanitarnim radom traje već izvesno vreme i to smo imali pre pandemije i to je prosto u funkciji da žele da priđu što većem broju građana i time oni omekšavaju svoj imidž i prilaze širim društvenim grupama”, kaže izvršna direktorica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Izabela Kisić.
Takav je trend u Srbiju došao iz drugih zemalja a sada se preslikava i u Bosni i Hercegovini, kažu stručnjaci sa kojima je razgovarao BIRN BiH. Većina ovakvih organizacija je naklonjena čvrstom ustrojstvu koje podrazumijeva mušku, vojničku, strogu disciplinu i imaju militaristički duh, kaže za BIRN BiH Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj. Također, imaju poseban odnos sa nacionalnom historijom i posljednjim ratovima gdje nerijetko glorifikuju haške osuđenike.
“To nije samo isprazni dekor iza koga se oni kriju, to je jednostavno jedna vrsta poruke javnosti i svima onima drugima, i to je jedna vrsta veličanja određenih stvari iz prošlosti”, kaže Todorović.
“Ja bih rekao da je to vrlo funkcionalan mehanizam koji sprječava razvoj demokratije, koji sprječava slobodne izbore, koji sprječava slobodu mišljenja i govora, koji je tako perfidno skriven u tobožnjem organizovanju civilnog društva, u građanskim organizacijama koje se bave humanitarnim radom, koje se bave pomaganjem nemoćnim i slabima ili koje imaju vjerski karakter”, dodaje on.
Takve grupe insisitraju na pojavnosti koja asocira na militarizam i često šalju nedvosmislene političke poruke kroz javne defile u nečemu što podsjeća na vojni stroj, te kroz postrojavanja koja asociraju na paravojsku ili parapoliciju.
Nedovoljna transparentnost humanitarnog rada
Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu smatra da manifestacije u javnom prostoru služe za postizanje specifičnih ciljeva.
“Kod jednog dijela građana siju strah, o narušavanju javne sigurnosti, vraćaju određene uspomene na zločine i strašna dešavanja u prošlosti, a sa druge strane dobivaju simpatije i mobiliziraju mlađe stanovnštvo, onih koji gaje takvu ideologiju ili koji su možda na putu gdje ne znaju gdje pa će im se pridružiti oni koji su ostavljeni van društva, van zajednice”, objašnjava Kržalić.
Ali za Veldina Kadića sa Odsjeka za sigurnosne i mirovne studije pri Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, humanitarni rad nikada ne bi kod bilo koga trebao izazvati osjećaj nelagode ili nesigurnosti.
“Paradoks je taj što je militarizam po svojoj prirodi nespojiv sa humanitarnim radom, jer je humanitarni rad neka vrsta plemenite djelatnosti. Ono čega se ja bojim jeste da je ova vrsta humanitarne aktivnosti koju nerijetko određene organizacije ističu kao svoju primarnu, da je to jedna vrsta paravana za određene političke ciljeve, pa i ekonomske, u sprezi sa vlastima, ali za koje se bojim da će još dugo ostati skriveni od očiju javnosti”, kaže on.
Dodatnu sumnju za Todorovića stvara nedostatak transparentnosti kod ovakvih organizacija. Istraživanje BIRN-a BiH otkrilo je da prema zvanično dostupnim registrima nevladinih organizacija ili fondacija, “Sveti Georgije” iz Lonačara nije registrovan kao humanitarna organizacija. Ogranak Srbske časti za BiH također se ne može naći u registrima. Za razliku od uobičajnih humanitarnih organizacija, način skupljanja novca za humanitarne akcije je često sakriven, donatori su često nepoznati.
“Ono što se dešava sa nevladinim organizacijama o kojima govorimo i što otvara sumnju je zapravo nedostatak transparentnosti. I sama činjenica da neka organizacija nije registrovana, da nema transparentne finansije, da ne podliježe finansijama, nadzoru državnih institucija, to otvara naravno brojna pitanja”, kaže Todorović.
Urednik portala Istraga Avdo Avdić za BIRN BIH na osnovu svojih istraživanja vjeruje kako slične organizacije koriste humanitarni rad kako bi prikrile svoje prave poslove.
“Uočio sam da većinu tih organizacija kontrolišu osobe koje su ranije osuđivane ili nakon što su već uspostavile te organizacije, nakon toga su osuđivane”, kazao je on.
Za njega te organizacije nisu humanitarne.
“Sjetit ćemo se naravno kad se pojavila priča u javnosti oko Srpske časti da je prva njihova izjava u medijima bila mi smo jedna humanitarna organizacija. Kasnije kako čitate crnu hroniku vidite da (…) jedan po jedan iz te Srpske časti završava na optuženičkoj klupi zbog krivičnih djela”, kaže Avdić.
Osim humanitarnog rada odnosno dijeljenja pomoći ugroženim, neke organizacija javno štite životinje. Izvršna direktorica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Izabela Kisić smatra da su takve aktivnosti samo paravan.
“Ono što je jako važno jeste da se njihov taj takozvani humanitarni rad mora posmatrati u širem kontekstu njihovih programskih opredeljenja i akcija, odnosno onoga što oni rade na terenu. Tako da su ove grupe ustvari, kao što je Levijatan, poznate po antimigrantskim akcijama i maltretiranju Roma”, kazala je Kisić.
Uprkos tome, članovi organizacija pokušavaju da i dalje održavaju imidž humanitaraca, objašnjava Nejra Veljan, istraživačica pri Atlantskoj inicijativi iz Sarajeva. Ona kaže da je još jedna karakteristika sličnih organizacija, želja za gradnjom identiteta spasitelja lokalne zajednice i sopstvenog naroda.
“Njihovo djelovanje je formirano oko, zapravo, iskorištavanja ranjivosti zajednica i pojedinaca kojima je potrebna pomoć jer tako svoje djelovanje prikazuju kao da dolazi od naroda za narod”, kaže Veljan.
Ali za Kadić je pitanje kako bi se te organizacije ponašale naspram vladajućih političara odnosno građanskih pokreta koji bi kritizirali tu vlast.
“Da li će takve vrste organizacija dobiti nalog od vlasti, da izađu kao pandan i da se suprotstave tom nekom građanskom buntu gdje se kritizira vlast kako bi te proteste ciljano ugušili”, kaže on.
Veljan smatra da liderima sklonijim autoritarnim modelima vladanja kako u BiH tako i u regionu, ali i u Evropi i svijetu, saradnja sa ovakvim grupama i profilima ljudi služi za zastrašivanje političkih protivnika i ušutkivanje opozicije.
Važnu ulogu u stvaranju imidža igraju religija i ideologija grupe, objašnjava Kadić.
“Sve ove desničarske organizacije iz Srbije, iz Republike Srpske, su u dobroj mjeri prožete nekom religijom, ideologijom, konzervativizmom, baziranom na pravoslavlju”, kazao je Kadić.
Isticanje proruskih stavova
Simboli pravoslavlja i kršćanstva dominiraju na odjeći i vozilu grupe iz Lončara ali i drugih sličnih organizacija u Bosni i Hercegovini i Srbiji, poput Srbske časti.
Srbska čast i Levijatan nisu odgovorile na upite za razgovor upućene putem njihovih društvenih mreža. Članovi humanitarne organizacije “Sveti Georgije” Lončari nisu također pristali na razgovor.
Prema Kadiću, slične grupe su tradicionalno, ideološki i religijski nasloljene na Rusiju.
“Jedan od instrumenata koje Rusija koristi kao svoj vanjskopolitički alat su i desničarske organizacije, koje se nerijetko registriraju kao građanska udruženja i slično, za koji je cilj Rusiji da postanu jedna vrsta njihovih saveznika a u sprezi sa domaćim političkim vlastima. Da bi vi to uradili potrebno vam je da te vrste organizacija legitimizirate u javnom prostoru na taj način što ćete ih povezati sa političkim strukturama”, kaže on.
U svojim objavama na društvenim mrežama ove organizacije to često i ističu. U radu grupe iz Lončara to je jedno od glavnih obilježja koje ističu.
“Organizacije koje su povezane sa Rusijom često je teško detektovani, ali možemo ih vidjeti zbog njihove privrženosti Rusiji”, smatra stručnjakinja za mirovne studije sa holandskog Univerziteta u Leidenu Arlinda Rrustemi.
Kadić kaže kako je nadležnima teško otkriti stvarne namjere organizacija sa desničarskom ili kriminalnom pozadinom koje se kriju iza humanitarnog rada. Dodatni je problem što se etno-nacionalistički koncepti vlasti ne protive ovakvim organizacijama, kaže on.
“Ne vjerujem da vlast ima uopće političke volje da na bilo koji način rješava to pitanje”, smatra Kadić.
See all News Updates of the Day
Prognoze upozoravaju na mogućnost "eksplozivnog rasta požara"u Kaliforniji
Broj poginulih u šumskim požarima koji bjesne područjem Los Angelesa popeo se na najmanje 24 u nedjelju navečer, a dužnosnici su zabrinuti da će tragači pronaći još tijela u četvrtima koje su požari uništili.
Vatrogasci u južnoj Kaliforniji bore se da u ponedjeljak stave pod kontrolu više velikih požara u području Los Angelesa, jer prognoze upozoravaju na ponovni jak vjetar koji bi mogao uzrokovati "eksplozivni rast požara".
Očekuje se da će nova prijetnja vjetrom, uz najveću zabrinutost koja se dogodila u utorak, donijeti vjetrove od 80 km/h i udare do oko 110 km/h, upozorila je Nacionalna meteorološka služba.
Jaki vjetrovi i suhi uslovi u području koje nije primilo značajne padavine više od osam mjeseci pomogli su da se potpire požari u kojima su već poginule najmanje 24 osobe i nanijele su milijarde dolara štete otkako su počeli prije nedelju dana.
Od tri velika požara koji još uvijek gore u području Los Angelesa, Cal Fire je kasno u nedjelju rekao da je požar u Palisadesu obuzdan 13 posto i izgorjelo je 96 kvadratnih kilometara.
Osam smrtnih slučajeva pripisano je požaru Palisades u oblasti Pacific Palisades, rekli su zvaničnici.
Šesnaest smrtnih slučajeva bilo je u požaru Eaton, koji se nalazi dalje u unutrašnjosti u Sjevernoj Pasadeni i Altadeni, koji je bio 27% suzbijen i izgorjelo je skoro 60 kvadratnih kilometara.
Još jedan požar, Hurst Fire u oblasti Sylmar, obuzdan je 89 posto, rekao je Cal Fire, nakon što je izgorjelo više od tri kvadratna kilometra.
Požari su zajedno uništili više od 12.000 objekata.
Oko 100.000 ljudi ostalo je pod naredbom za evakuaciju kasno u nedjelju, a zvaničnici su rekli da ljudima neće biti dozvoljen povratak u područja rizična od požara dok su nova upozorenja o vjetru još na snazi.
Lokalni dužnosnici izrazili su bojazan da bi požari, šireći se, mogli ugroziti gusto naseljena područja i neke od ključnih gradskih znamenitosti, uključujući muzej J. Paul Getty, u kojem se nalaze poznata umjetnička djela, i Kalifornijsko sveučilište u Los Angelesu, jedno najboljih javnih sveučilišta u SAD-u.
Kalifornijski senator Adam Schiff rekao je za CNN da ga je vožnja kroz razorene zajednice “iskreno podsjetila na posjet ratnim zonama. Postoje cijeli kvartovi kojih više nema. Ovo još nismo vidjeli.”
Guverner Kalifornije Gavin Newsom rekao je za NBC-jev “Meet the Press” da bi šumski požari mogli biti najgora prirodna katastrofa u povijesti SAD-a, “samo u smislu troškova povezanih s njom, u smislu razmjera i opsega”.
Prema preliminarnoj procjeni AccuWeathera šteta i ekonomski gubici do sada su između 135 i 150 milijardi dolara. Štete su tako velike djelomično zato što je velik dio kuća koje su izgorjele do temelja među najskupljima u zemlji.
Newsom je pozvao na neovisnu provjeru načina na koji su požari bjesnili, a vatrogasci su se povremeno suočavali s nedostatkom vode za suzbijanje požara koji se brzo širio izvan kontrole.
Guverner je rekao da postavlja ista pitanja "koja postavljaju ljudi na ulicama, vičući: 'Što se dovraga dogodilo? Što se dogodilo s vodovodnim sustavom?'
Newsom je rekao da želi znati je li zaliha vode jednostavno bila preopterećena, "Ili su vjetrovi od 99 milja na sat bili odlučujući?"
“Svi mi želimo znati te odgovore, a ja jednostavno ne želim čekati jer me ljudi pitaju. Želim znati te činjenice”, rekao je. “Želim da budu objektivno utvrđene i neka se svađa izbjegne gdje god može. Ovdje se ne radi o upiranju prstom.”
U fotografijama: Razmjere razaranja požara u Kaliforniji
Newsom je u petak naredio državnim dužnosnicima da utvrde zašto rezervoar od 440 milijuna litara nije u funkciji i zašto su neki hidranti presušili.
Vatrogasci su se u subotu utrkivali kako bi stigli pred najveći i najrazorniji požar koji je gorio u Los Angelesu dok je mijenjao smjerove i proširio se za oko 400 hektara. Predviđa se da će se vjetrovi Santa Ana koji su potaknuli požare vratiti.
"Moramo biti agresivni vani", rekao je voditelj operacija kalifornijskog Ministarstva šumarstva i zaštite od požara (Cal Fire) Christian Litz novinarima na subotnjem brifingu.
Nacionalna meteorološka služba predvidjela je jačanje vjetra u noći sa subote na nedjelju ujutro u tom području i ponovno od ponedjeljka kasno do utorka ujutro, s trajnim vjetrovima do 48 km/h i naletima do 112 km/h.
Četiri aktivna požara u regiji Los Angelesa spalila su više od 16.000 hektara, a plamen je uništio više od 12.000 građevina. Oko 150.000 ljudi dobilo je naredbu da se evakuiraju iz svojih domova, a 700 ljudi našlo je utočište u devet skloništa. Uzroci sva četiri požara još se istražuju.
Dužnosnici su rekli da su dva požara obuzdana 90- i 76%, ali druga dva samo 11- i 15%. Požar Palisades, najveći i samo 11% obuzdan, prijeti da preskoči glavnu autocestu, Interstate 405, u gušće naseljeno područje.
Jim Hudson, zapovjednik Cal Fire incidenta, rekao je novinarima da vatrogasci imaju tri prioriteta: “Život, vaša imovina i stalna kontrola” plamena.
Vatrogasne ekipe iz Kalifornije i devet drugih država dio su tekućeg odgovora koji uključuje 1.354 vatrogasna vozila, 84 zrakoplova i više od 14.000 ljudi, uključujući novopristigle vatrogasce iz Meksika.
Neke informacije za ovo izvješće došle su iz Associated Pressa.
Izbjeglice u Turskoj oprezne oko povratka u Siriju
Nakon svrgavanja Bashara al-Assada, i usljed rastućeg neprijateljstva prema sirijskim izbgjelicama, Turska vidi priliku da kući vrati gotovo četiri miliona izbjeglica. Međutim, mnogi od njih u Turskoj su stvorili nove živote i kažu da bez garancija sigurnosti ili sredstava za život nisu spremni da se vrate. Priču donosi Dorian Jones.
Da li će Trump zadržati sankcije ruskom energetskom sektoru?
Nakon što je administracija Joea Bidena objavila da proširuje sankcije protiv energetskog sektora Rusije, što je novi korak u tome da se nanese udarac Moskvi zbog rata u Ukrajini, novoizabrani predsjednik Donald Trump sprema se da se vrati na funkciju, uz obećanje da će brzo okončati sukob.
Zvaničnici Bidenove administracije rekli su da će na kraju zavisiti od Trumpove administracije da li će zadržati ili ukinuti nove sankcije.
Trumpov tranzicioni tim nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar o sankcijama. Trump je novinarima u četvrtak rekao da ruski predsjednik Vladimir Putin „želi da se sastane, a mi to dogovaramo”.
Trumpov dobar odnos sa Putinom bio je godinama ozbiljno pitanje. Novoizabrani republikanski predsjednik također nije saglasan sa nivoom pomoći Kijevu, obećavajući da će brzo preduzeti korake u cilju okončanja sukoba po povratku na funkciju 20. januara.
Trump je početkom nedjelje dodao novu dozu sumnje u buduću američku podršku Kijevu kada se činilo da se razumije Putinov stav da Ukrajina ne bi trebalo da bude dio NATO-a.
Novoizabrani predsjednik kritikovao je Bidenovu administraciju što je izrazila podršku eventualnom članstvu Kijeva u transatlantskoj vojnoj alijansi.
U slučaju da Trumpova administracija krene da ukine sankcije, prvo bi morala da obavijesti Kongres, koji bi imao mogućnost da glasa o neodobravanju takvog poteza, dodali su zvaničnici.
Bidenova administracija predstavila je u četvrtak novi paket vojne pomoći vredan 500 miliona dolara, dok se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao sa američkim ministrom odbrane Lloydom Austinom.
Trump je izrazio zabrinutost zbog gubitka života tokom sukoba, i ponovio da se „ovaj rat nikada ne bi dogodio” da je on predsjednik.
Trump pošteđen zatvora, novčane ili uslovne kazne na kraju procesa u New Yorku
Novoizabrani predsjednik Donald Trump neće ići u zatvor, platiti novčanu ili biti na uslovnoj kazni po presudi u krivičnom procesu koji se protiv njega vodio u New Yorku, da je falsifikovao poslovnu dokumentaciju i tako prikrio isplate novca jednoj porno glumici da bi šutjela o navodnoj aferi.
Sudija Juan Merchan je Trumpu izrekao mjeru bezuslovnog oslobađanja, što znači da će mu presuda da je kriv biti trajno upisana u dosije, ali bez kazne kao što su zatvor, novčana ili uslovna kazna.
Odlukom sudije Merchana okončan je proces protiv Trumpa, desetak dana prije nego što položi zakletvu za drugi predsjednički mandat.
Trump je najavio da će se žaliti na presudu da je kriv. Izricanju kazne je prisustvovao virtuelno sa svojim advokatom.
"To je bio politički lov na vještice. To je urađeno da bi se nanijela šteta mojoj reputaciji da bih izgubio izbore i očigledno to nije dalo rezultate. U potpunosti sam nevin, nisam uradio ništa pogrešno", rekao je Trump, koji nije svjedočio tokom šestonedjeljnog suđenja prošle godine.
Sada kada mu je izrečena kazna može da se žali, što je proces koji bi mogao da traje godinama i da se odvija za vrijeme predsjedničkog mandata.
Trump je pokušavao da spriječi izricanje kazne pred inauguraciju 20. januara, ali je Vrhovni sud u četvrtak odbacio taj zahtjev.
Izricanje kazne, pred sudom u New Yorku, kulminacija je prvog krivičnog procesa ikada pokrenutog protiv jednog američkog predsjednika, bilo bivšeg ili aktuelnog.
Trump će biti prvi američki predsjednik u historiji koji će položaj preuzeti sa presudom za krivično djelo.
Okružni tužilac na Manhattanu Alvin Bragg, demokrata, podigao je optužnicu protiv Trumpa u martu 2023. godine, za falsifikovanje poslovne dokumentacije da bi zataškao isplatu od 130.000 dolara zvijezdi filmova za odrasle Stormy Daniels, da bi pred izbore 2016. godine šutjela o navodnom seksualnom odnosu sa Trumpom.
Trump je to negirao. Na izborima 2016. godine porazio je tadašnju demokratsku kandidatkinju Hillari Clinton.
Porota je na kraju suđenja, 30. maja, Trumpa proglasila krivim po sve 34 tačke optužnice.
Trumpovi protivnici pozivali su se na njegove pravne probleme da bi potkrijepili tvrdnje da je nepodoban za položaj predsjednika. Trump je međutim tvrdio da je slučaj u New Yorku - sa još tri krivične optužnice i civilnom tužbom za prevaru, klevetu i seksualno zlostavljanje - bio dio pokušaja njegovih protivnika da instrumentalizuju pravosuđe da bi ga spriječili da pobijedi na izborima.
Za slučaj u New Yorku smatralo se da je manje ozbiljan od ostale tri krivične optužnice - dvije za pokušaje da poništi rezultat izbora 2020. godine, koje je izgubio od Joea Bidena, i jednu za zadržavanje povjerljivih dokumenata nakon kraja prvog mandata. Trump se izjasnio da nije kriv po svim optužnicama.
Na kraju mu se samo sudilo po krivičnoj optužnici u New Yorku. Nakon pobjede na izborima 5. novembra, federalni tužioci odustali su od optužbi za miješanje u izbore i za nezakonito zadržavanje povjerljivih dokumenata, zbog politike Sekretarijata za pravosuđa da predsjednici ne mogu biti krivično gonjeni dok obavljaju tu funkciju.
Sudbina jedinog preostalog procesa, u Georgiji, za pokušaje da preinači rezultat izbora u toj državi, je neizvjesna nakon što je sud u decembru prošle godine diskvalifikovao glavnu tužiteljku u tom slučaju.
Trump kaže da će poništiti Bidenovu zabranu bušenja nafte u moru
Novoizabrani predsjednik Donald Trump kaže da će poništiti sveobuhvatnu novu zabranu bušenja nafte i plina u moru nakon što preuzme dužnost 20. januara. Predsjednik Joe Biden je 6. novembra najavio zabranu koja pokriva većinu američkih obalnih voda. Izvještava Veronica Balderas Iglesias.
