Top priča BiH
Humanitarni rad kao sredstvo za promociju desničarskih grupa
Zemlje Zapadnog Balkana svjedoče novom trendu – stvaranju organizacija koje se predstavljaju kao humanitarne, ali koje u pozadini kriju krajnje desničarske ili nacionalističke poruke ili se povezuju sa kriminalom te gotovo po pravilu ističu proruske stavove.
Grupa muškaraca iz mjesta nadomak Brčkog nešto duže od godinu dana sebe predstavlja kao humanitarnu organizaciju "Sveti Georgije" Lončari. U tom periodu su organizovali najmanje 70 humanitarnih akcija za ugrožene sugrađane svih etničkih skupina ili religija.
Ali nedavno istraživanje Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pokazalo je da je u istom tom periodu lokalna policija najmanje u jednom slučaju istraživala i sumnjičila vođu grupe za nanošenje tjelesnih povreda. Istraživanje je također otkrilo ranije presude protiv vođe grupe i činjenicu da osim uniformnog oblačenja članova ovu organizaciju od drugih uobičajnih humanitarnih organizacija razlikuje i to što dio grupe čine osobe “sigurnosno interesantne policiji”.
Stručnjaci koji prate rad desničarskih ili organizacija sa kriminalnom pozadinom kažu da posljednjih godina sve češće viđaju kako ove organizacije koriste humanitarni rad da poprave svoj imidž.
“To je počelo ranije i mislim da taj trend da se desničarske organizacije bave humanitarnim radom traje već izvesno vreme i to smo imali pre pandemije i to je prosto u funkciji da žele da priđu što većem broju građana i time oni omekšavaju svoj imidž i prilaze širim društvenim grupama”, kaže izvršna direktorica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Izabela Kisić.
Takav je trend u Srbiju došao iz drugih zemalja a sada se preslikava i u Bosni i Hercegovini, kažu stručnjaci sa kojima je razgovarao BIRN BiH. Većina ovakvih organizacija je naklonjena čvrstom ustrojstvu koje podrazumijeva mušku, vojničku, strogu disciplinu i imaju militaristički duh, kaže za BIRN BiH Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj. Također, imaju poseban odnos sa nacionalnom historijom i posljednjim ratovima gdje nerijetko glorifikuju haške osuđenike.
“To nije samo isprazni dekor iza koga se oni kriju, to je jednostavno jedna vrsta poruke javnosti i svima onima drugima, i to je jedna vrsta veličanja određenih stvari iz prošlosti”, kaže Todorović.
“Ja bih rekao da je to vrlo funkcionalan mehanizam koji sprječava razvoj demokratije, koji sprječava slobodne izbore, koji sprječava slobodu mišljenja i govora, koji je tako perfidno skriven u tobožnjem organizovanju civilnog društva, u građanskim organizacijama koje se bave humanitarnim radom, koje se bave pomaganjem nemoćnim i slabima ili koje imaju vjerski karakter”, dodaje on.
Takve grupe insisitraju na pojavnosti koja asocira na militarizam i često šalju nedvosmislene političke poruke kroz javne defile u nečemu što podsjeća na vojni stroj, te kroz postrojavanja koja asociraju na paravojsku ili parapoliciju.
Nedovoljna transparentnost humanitarnog rada
Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu smatra da manifestacije u javnom prostoru služe za postizanje specifičnih ciljeva.
“Kod jednog dijela građana siju strah, o narušavanju javne sigurnosti, vraćaju određene uspomene na zločine i strašna dešavanja u prošlosti, a sa druge strane dobivaju simpatije i mobiliziraju mlađe stanovnštvo, onih koji gaje takvu ideologiju ili koji su možda na putu gdje ne znaju gdje pa će im se pridružiti oni koji su ostavljeni van društva, van zajednice”, objašnjava Kržalić.
Ali za Veldina Kadića sa Odsjeka za sigurnosne i mirovne studije pri Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, humanitarni rad nikada ne bi kod bilo koga trebao izazvati osjećaj nelagode ili nesigurnosti.
“Paradoks je taj što je militarizam po svojoj prirodi nespojiv sa humanitarnim radom, jer je humanitarni rad neka vrsta plemenite djelatnosti. Ono čega se ja bojim jeste da je ova vrsta humanitarne aktivnosti koju nerijetko određene organizacije ističu kao svoju primarnu, da je to jedna vrsta paravana za određene političke ciljeve, pa i ekonomske, u sprezi sa vlastima, ali za koje se bojim da će još dugo ostati skriveni od očiju javnosti”, kaže on.
Dodatnu sumnju za Todorovića stvara nedostatak transparentnosti kod ovakvih organizacija. Istraživanje BIRN-a BiH otkrilo je da prema zvanično dostupnim registrima nevladinih organizacija ili fondacija, “Sveti Georgije” iz Lonačara nije registrovan kao humanitarna organizacija. Ogranak Srbske časti za BiH također se ne može naći u registrima. Za razliku od uobičajnih humanitarnih organizacija, način skupljanja novca za humanitarne akcije je često sakriven, donatori su često nepoznati.
“Ono što se dešava sa nevladinim organizacijama o kojima govorimo i što otvara sumnju je zapravo nedostatak transparentnosti. I sama činjenica da neka organizacija nije registrovana, da nema transparentne finansije, da ne podliježe finansijama, nadzoru državnih institucija, to otvara naravno brojna pitanja”, kaže Todorović.
Urednik portala Istraga Avdo Avdić za BIRN BIH na osnovu svojih istraživanja vjeruje kako slične organizacije koriste humanitarni rad kako bi prikrile svoje prave poslove.
“Uočio sam da većinu tih organizacija kontrolišu osobe koje su ranije osuđivane ili nakon što su već uspostavile te organizacije, nakon toga su osuđivane”, kazao je on.
Za njega te organizacije nisu humanitarne.
“Sjetit ćemo se naravno kad se pojavila priča u javnosti oko Srpske časti da je prva njihova izjava u medijima bila mi smo jedna humanitarna organizacija. Kasnije kako čitate crnu hroniku vidite da (…) jedan po jedan iz te Srpske časti završava na optuženičkoj klupi zbog krivičnih djela”, kaže Avdić.
Osim humanitarnog rada odnosno dijeljenja pomoći ugroženim, neke organizacija javno štite životinje. Izvršna direktorica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Izabela Kisić smatra da su takve aktivnosti samo paravan.
“Ono što je jako važno jeste da se njihov taj takozvani humanitarni rad mora posmatrati u širem kontekstu njihovih programskih opredeljenja i akcija, odnosno onoga što oni rade na terenu. Tako da su ove grupe ustvari, kao što je Levijatan, poznate po antimigrantskim akcijama i maltretiranju Roma”, kazala je Kisić.
Uprkos tome, članovi organizacija pokušavaju da i dalje održavaju imidž humanitaraca, objašnjava Nejra Veljan, istraživačica pri Atlantskoj inicijativi iz Sarajeva. Ona kaže da je još jedna karakteristika sličnih organizacija, želja za gradnjom identiteta spasitelja lokalne zajednice i sopstvenog naroda.
“Njihovo djelovanje je formirano oko, zapravo, iskorištavanja ranjivosti zajednica i pojedinaca kojima je potrebna pomoć jer tako svoje djelovanje prikazuju kao da dolazi od naroda za narod”, kaže Veljan.
Ali za Kadić je pitanje kako bi se te organizacije ponašale naspram vladajućih političara odnosno građanskih pokreta koji bi kritizirali tu vlast.
“Da li će takve vrste organizacija dobiti nalog od vlasti, da izađu kao pandan i da se suprotstave tom nekom građanskom buntu gdje se kritizira vlast kako bi te proteste ciljano ugušili”, kaže on.
Veljan smatra da liderima sklonijim autoritarnim modelima vladanja kako u BiH tako i u regionu, ali i u Evropi i svijetu, saradnja sa ovakvim grupama i profilima ljudi služi za zastrašivanje političkih protivnika i ušutkivanje opozicije.
Važnu ulogu u stvaranju imidža igraju religija i ideologija grupe, objašnjava Kadić.
“Sve ove desničarske organizacije iz Srbije, iz Republike Srpske, su u dobroj mjeri prožete nekom religijom, ideologijom, konzervativizmom, baziranom na pravoslavlju”, kazao je Kadić.
Isticanje proruskih stavova
Simboli pravoslavlja i kršćanstva dominiraju na odjeći i vozilu grupe iz Lončara ali i drugih sličnih organizacija u Bosni i Hercegovini i Srbiji, poput Srbske časti.
Srbska čast i Levijatan nisu odgovorile na upite za razgovor upućene putem njihovih društvenih mreža. Članovi humanitarne organizacije “Sveti Georgije” Lončari nisu također pristali na razgovor.
Prema Kadiću, slične grupe su tradicionalno, ideološki i religijski nasloljene na Rusiju.
“Jedan od instrumenata koje Rusija koristi kao svoj vanjskopolitički alat su i desničarske organizacije, koje se nerijetko registriraju kao građanska udruženja i slično, za koji je cilj Rusiji da postanu jedna vrsta njihovih saveznika a u sprezi sa domaćim političkim vlastima. Da bi vi to uradili potrebno vam je da te vrste organizacija legitimizirate u javnom prostoru na taj način što ćete ih povezati sa političkim strukturama”, kaže on.
U svojim objavama na društvenim mrežama ove organizacije to često i ističu. U radu grupe iz Lončara to je jedno od glavnih obilježja koje ističu.
“Organizacije koje su povezane sa Rusijom često je teško detektovani, ali možemo ih vidjeti zbog njihove privrženosti Rusiji”, smatra stručnjakinja za mirovne studije sa holandskog Univerziteta u Leidenu Arlinda Rrustemi.
Kadić kaže kako je nadležnima teško otkriti stvarne namjere organizacija sa desničarskom ili kriminalnom pozadinom koje se kriju iza humanitarnog rada. Dodatni je problem što se etno-nacionalistički koncepti vlasti ne protive ovakvim organizacijama, kaže on.
“Ne vjerujem da vlast ima uopće političke volje da na bilo koji način rješava to pitanje”, smatra Kadić.
See all News Updates of the Day
Ljekarska uvjerenja na neviđeno
Privatna zdravstvena ustanova „Medica” je za godinu dana izdala skoro dvije i po hiljade uvjerenja za polaganje vozačkog ispita, a da ljekarska komisija nije pregledala nijednu osobu.
Privatna zdravstvena ustanova „Medica“ je tokom 2016. godine izdala 2.440 lažnih ljekarskih uvjerenja za kandidate autoškola iz: Bihaća, Bosanske Krupe, Cazina, Velike Kladuše i Bužima i tako nezakonito zaradila više od 120 hiljada maraka, piše Centar za istraživačko novinarstvo.
Istražni organi Unsko-sanskog kantona (USK) su utvrdili da su kandidati dobijali neophodna zdravstvena uvjerenja za polaganje vozačkog ispita i vožnju, a da ih pritom nisu ljekari pregledali.
Fiktivna uvjerenja su potpisivali članovi komisije: oftalmolog u penziji iz Bihaća Enver Budimlić, neuropsihijatri iz Bihaća, Velike Kladuše i Bosanske Krupe Andrej Ižaković, Evresa Okanović i Muhidin Šertović te specijalista medicine rada i tadašnja direktorica „Medice“ Vjekoslava Pehadžić.
Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona optužilo je Pehadžić i osnivače ove zdravstvene ustanove Seada Seferagića, Mirzadu Seferagić i Suadu Šehić za organizovanje krivičnog djela. Osim njih, među 54 optuženih su uposlenici ove ustanove i čak 43 instruktora vožnje. Većina ih je sporazumno priznala krivicu.
Većina optuženih sa kojima je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) stupio u kontakt nije htjela govoriti o ovoj temi.
Recept za kršenje zakona
Praksa je bila ovakva: instruktori i predstavnici 34 autoškole uzimali su od kandidata lične karte i po 50 maraka te ih predavali uposlenicima „Medice“ koji su na ranije potpisana i opečaćena bjanko uvjerenja dopisivali imena kandidata. Osim toga, istragom je utvrđeno da doktori Ižaković, koji je priznao krivicu, Pehadžić, Budimlić i Okanović u vrijeme navodnih pregleda 427 kandidata i izdavanja ljekarskih uvjerenja uopće nisu bili u Bosni i Hercegovini.
Zakon o liječništvu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) nalaže da ljekar može izdati uvjerenje samo nakon pregleda i uvida u medicinsku dokumentaciju te određuje da ljekar koji to učini bez pregleda može biti kažnjen novčanom kaznom od 250 do 1.500 KM.
U državnom Pravilniku o zdravstvenim uvjetima koje mora ispunjavati vozač motornog vozila navedeni su svi zdravstveni problemi koji bi kandidate ograničili ili potpuno spriječili u vožnji.
Iako su pravila jasna, ova grupa ljekara, kandidata i instruktora odlučila je da ih ignoriše.
Zamjenik glavne kantonalne tužiteljice USK-a Adnan Tulić kaže: „148 lica nam je u fazi istrage potvrdilo da nikad nisu ušli u prostorije te zdravstvene ustanove”.
Pojedini instruktori i ljekari su tokom istrage potvrdili da ni ostali kandidati nisu bili pregledani. Među onima koji su dobili ljekarska uvjerenja bilo je i osoba sa fizičkim deformitetima i epilepsijom, utvrdilo je Tužilaštvo.
„Dovoljno je samo reći da je to jedna tempirana bomba koja ide u saobraćaj, koja ugrožava sve učesnike u saobraćaju”, rekla je za CIN Selma Omanović-Karakaš, specijalista medicine rada.
Niko od uposlenika „Medice“ nije o ovoj temi želio razgovarati do okončanja sudskog procesa.
Tužilaštvo USK-a je početkom 2021. godine optužilo uposlenike ove poliklinike i predstavnike autoškola da su izdali i upotrijebili fiktivna ljekarska uvjerenja.
„Govorimo o činjenicama koje smo već u određenom dijelu pravosnažno potvrdili, a ostale ćemo dokazivati, što ukazuje na mrežu, odnosno modus operandi te ustanove koji je po svojoj prirodi, načinu funkcionisanja, ništa drugo do organiziran“, kaže tužilac Tulić koji je predložio Općinskom sudu u Bihaću da od „Medice“ oduzme imovinsku korist od najmanje 121.580 KM.
Tužilaštvo tvrdi da su ljekari znali da uvjerenja nisu istinita i ne razmišljajući kome su dali zeleno svjetlo za upravljanje motornim vozilom su ugrozili sigurnost učesnika u saobraćaju.
„Moje mišljenje i tad, a i sada poslije podignute optužnice, da takvo ponašanje i takva radnja koja je njima opisana i stavljena na teret zasigurno nije krivično djelo”, kaže Hasan Veladžić, advokat optuženog neuropsihijatra Muhidina Šertovića.
Članovi ljekarske komisije nisu željeli govoriti o optužbama, kao ni većina instruktora. Nekoliko predstavnika autoškola je potvrdilo da su nosili novac i dokumente, ali da nisu tražili fiktivna uvjerenja. Preuzimali su gotove nalaze, ne znajući da njihovi kandidati nisu pregledani.
„Mojim branjenicima se stavlja na teret pomaganje u izdavanju takvog uvjerenja, što je za odbranu, za mene kao branioca, potpuni apsurd jer oni ne učestvuju niti mogu učestvovati u postupku ljekarskih pregleda i postupku izdavanja“, rekao je za CIN Jasmin Abdagić, advokat optuženih instruktora: Razije Mahmutović, Esada Kovačevića, Huseina Okanovića, Bešira Durakovića i Sanela Zećirevića.
On je uložio prigovor na optužnicu jer smatra da nije u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku FBiH i da su njegovi branjenici nevini.
Uprkos tome, Razija Mahmutović je nedavno sa Tužilaštvom potpisala sporazum o priznanju krivice, koji je upućen Sudu na potvrđivanje.
„Mi odnesemo spisak, pa, jel’ ta osoba išla nije li išla, oni sad okrivljuju nas da smo mi bili veza između toga da neko nije išao na pregled. Jest, nije – ja to ne znam, niti je to moja dužnost da znam“, kaže ona za CIN.
Troje optuženih instruktora: Hasan Mujakić, Senad Novkinić i Razija Mahmutović su već bili osuđivani na uslovne zatvorske kazne zbog davanja i primanja mita.
Do sada je 27 optuženih sporazumno priznalo krivicu. Među njima je i instruktor Irfan Kržalić.
„Javni tužioc je rekao ovako: ‘Haj’ da se nagodimo! Kao da vam to bude opomena, nastavite radite, kao, da nastavimo raditi al’ da nam to bude opomena da više to ne radimo“, kaže Kržalić.
Advokat Abdagić smatra da su optuženi koji su priznali izvršenje krivičnog djela – zbunjeni: „Oni, u biti, ne znaju ni šta su priznali”
Zabrinjavajuća statistika
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova USK-a, od 2016. do septembra 2021. godine u Kantonu se desilo 14.330 saobraćajnih nesreća u kojima je poginulo 96 osoba, a 801 je teže povrijeđena. Zbog alkohola, umora ili bolesti vozači su skrivili 481 nesreću, ali istraga ne propituju vezu nesreća sa ljekarskim uvjerenjima.
Psihologinja Jasmina Semanić Huskić 12 godina radi u ljekarskoj komisiji Doma zdravlja Cazin i smatra da kandidati sve češće odlaze po uvjerenja u privatne zdravstvene ustanove jer znaju da pregledi u Domu zdravlja nisu formalnost i da će potrajati. Ona kaže da je i sama bila izložena pritiscima da ubrza i da ne radi toliko detaljno.
„Oni tu provjeru, tu procjenu, bilo kod psihologa ili bilo kod koga drugog od članova komisije doživljavaju kao nekakvo maltretiranje i oni to i kažu. Vjerujte da vam kažu – sljedeći put neću doći ovdje, ovo sve mogu za pet minuta uraditi negdje drugo”, kaže Semanić Huskić.
Direktor Doma zdravlja, neuropsihijatar Amir Murić, zaključuje da zbog toga kandidati sve rjeđe dolaze u javnu ustanovu: „Znači, dolaze ljudi koji stvarno žele da dobiju nekakav adekvatan papir, a oni kojima je, recimo, prvo ljekarsko uvjerenje, produženje, ove mlađe generacije, oni idu svi u te nekakve privatne gdje se to, tako da kažem, štampa k’o na traci”.
Profesor u Prvoj srednjoj školi u Cazinu i predsjednik Udruženja za promociju bezbjednosti saobraćaja Aladin Žunić kaže da su brojke o stradalim zabrinjavajuće i da veliku pažnju treba posvetiti sposobnosti vozača da upravljaju motornim vozilom.
„Ako se vozač vozila kreće brzinom od 90 km/h i ako uzmemo u obzir da je vrijeme reagovanja u prosjeku jedna sekunda, pri toj samo jednoj sekundi vozač će preći 25 metara, a tek onda počinje da koči. Zamisli šta sve može da se desi u tih 25 metara! Dakle, govorimo o vozaču koji je i psihički i fizički sposoban. Šta onda da kažemo za vozača koji nije, koji ne ispunjava te uvjete?”, objašnjava Žunić, dodavši da je samo pitanje vremena da li će takvi vozači uzrokovati svoju ili tuđu smrt.
„Jednostavno, mi na našim cestama imamo toliko ubica, odnosno samoubica, da je samo pitanje kada će neko povući taj okidač.”
Palmer: Ne zastupamo nikakav plan
Američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer i direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelinom Eichhorst u posjeti su BiH radi razgovora o Izbornom zakonu BiH.
"Predstavljam Sjedinjene Američke Države (SAD). Kad govorim 'ja' govorim u ime politike SAD-a. Ja i Angelina (Eichhorst) nismo ovdje da bismo zastupali bilo kakav plan. Mi posredujemo u tome da političke stranke same postignu dogovor", naglasio je 29. novembra u Sarajevu specijalni američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer, odgovarajući na pitanja novinara i napise u njemačkim medijima da li on i direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove zastupaju interese Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, te da se prijeti sankcijama Bakiru Izetbegoviću, predsjedniku vladajuće bošnjačke Stranke demokratske akcije, ako ne pristane na uvjete HDZ-a BiH.
"Mi posredujemo, posebno kod razgovora o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i izmjena Ustava BiH koje bi ih pratile i koje su važne za ovu zemlju kako bi se ojačale institucije BiH i provele presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga te kako bi se BiH pokrenula prema naprijed na putu prema Evropskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu (NATO)", dodao je Palmer.
Palmer je pojasnio da se radi na paketu koji će omogućiti bolji integritet izbornog procesa u BiH, ispunjavanjem preporuka koje je dala Organizacija za evropsku sigurnost i suradnju (OSCE) i GRECO, tijelo Vijeća Evrope koje se bavi borbom protiv korupcije.
"Veoma je važno da se izbori u BiH odviju u transparentnom, odgovornom okruženju, da ljudi, građani BiH budu uvjereni da će se njihovi glasovi pošteno prebrojati i da će rezultati izbora reflektirati njihovu volju. Posvećeni smo tome da podržimo ovaj proces kao i da podržimo put BiH prema EU i NATO integracijama", kazao je Palmer.
Direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelinom Eichhorst je kazala da ih očekuju dva-tri dana intenzivnih razgovora sa svim donositeljima odluka u BiH, kao i predstavnicima civilnih organizacija.
"Radimo na tome da BiH dostigne najviše evropske standarde, bez diskriminacije, da ima funkcionalne institucije. Potpuno smo svjesni da je ovo također trenutak kad politička kriza duboko koči zemlju", kazala je Eichhorst.
Ona je dodala da žele osigurati i da se izbori održe u oktobru 2022. godine i da budu pošteni, transparentni i bez diskriminacije.
"Ideje o paketu integriteta izbornog procesa su na stolu i ništa još uvijek nije dogovoreno. Čak se nije razgovaralo ni o detaljima jer želimo biti sigurni da je ovo najtransparentniji i najinkluzivniji mogući proces. Ono što želim naglasiti je da vrijeme istječe da bismo imali kredibilnu raspravu i glasanje u Parlamentu BiH", kazala je Eichhorst.
Specijalni američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer i direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelinom Eichhorst sastali su se danas, 29. novembra, s Ivanom Korajlić, direktoricom Transparency Internationala, Željkom Bakalarom predsjednikom Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine i Vehidom Šehićem, bivšim članom CIK-a BiH i predstavnikom nevladine organizacije "Pod lupom" koja tokom izbora nadgleda odvijanje procesa.
Predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Željko Bakalar izjavio je da "izbora mora biti, ali da je veliko pitanje hoće li on oni biti po novom izbornom zakonu, s obzirom na političku klimu u BiH".
Bakalar je rekao da sve izmjene moraju da uslijede vrlo brzo, s obzirom na to da CIK BiH, kao osnovno tijelo izborne administracije u BiH, mora pripremiti svaki organizacijski aspekt.
"S obzirom na to da imamo i različite softverske module, a moramo donijeti i niz podzakonskih akata kojem bi se prilagodili izborni sistem BiH eventualnim izmjenama Izbornog zakona BiH. Za sve to postoji potreba da se uloži maksimalan napor da se svi ti akti pripreme i naš jedinstveni izborni informacijski sustav za eventualno neke nove modele početkom maja s obzirom na to da moramo raspisati izbore i imati spremno u slučaju izmjene zakona", pojasnio je Bakalar.
Prema njegovim riječima, predstavnici međunarodne zajednice traže moduse kako bi našli mogućnost da uvjere političare o neophodnosti izmjena – prvo Ustava, a onda i Izbornog zakona.
"Pretpostavljam da je to razlog zbog čega će na ovim razgovorima učestvovati predstavnici više političkih stranaka, s obzirom na to da je za opšti konsenzus potrebna suglasnost u Parlamentarnoj skupštini BiH", istaknuo je Bakalar.
Predstavnik Koalicije nevladinih organizacija "Pod lupom" Vehid Šehić rekao je da se s diplomatima razgovaralo o tome da se što prije dođe do ključnih izmjena Izbornog zakona BiH, kao i da se o prihvatljivim modelima još razgovara.
"Oni će nastaviti razgovore sa političkim liderima, međutim proces mora biti apsolutno transparentan. Svjedoci smo da su se do sada uvijek davale različite izjave nakon pregovora, nikad jedinstvene", dodao je Šehić.
Izvršna direktorica Transparency International u Bosni i Hercegovini Ivana Korajlić kazala je da cijeli ovaj proces pregovora oko izborne reforme ne daje razlog za nikakav optimizam.
"Mislim da je vrijeme poprilično isteklo. Pitanje je na koji način i kako će se postići bilo kakav dogovor imajući u vidu da imamo samo nekoliko mjeseci do raspisivanja izbora. Upozoravamo da je sama transparentnost cijelog ovog procesa nedovoljna. Nemamo konkretnih informacija o kakvih se rješenjima trenutno pregovara sa liderima tri ključne političke stranke u BiH. To otvara prostor za različite manipulacije", rekla je Korajlić.
Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić optužen u predmetu visoke korupcije
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine saopštilo je u petak, 26. novembra detalje optužnice protiv Selme Cikotića, ministra sigurnosti BiH, protiv kojeg je 25.novembra podignuta optužnica.
On se tereti, kako se navodi u saopštenju za javnost, da je u razdoblju od 2009. do 2011. godine, obavljajući funkciju ministra obrane BiH, zloupotrijebio službeni položaj državnog ministra tako što je nezakonito pogodovao kupcu na štetu ministarstva kojim je rukovodio, tokom plana izvoza i prodaje viškova zastarjelog naoružanja, streljiva i vojne opreme.
“U optužnici se navodi da je optuženi potpuno nezakonito i mimo zakonske procedure, bez obavještavanja svojih zamjenika, kao i Predsjedništva BiH, vršio izmjene ugovora, nakon čega je preduzeću"Scout" d.o.o. Zagreb, umjesto zastarjelog naouružanja i municije, koje je bilo predviđeno za otpis i prodaju kako bi se smanjili troškovi čuvanja i održavanja, izmjenama ugovora izvozio oružje i municiju većeg kvaliteta i potražnje na tržištu, pa je na taj način oštetio budžet od oko 9,7 miliona maraka, kao i drugima pribavio imovinsku korist u višemilionskom iznosu”, ističe se u saopštenju za javnost iz Tužilaštva BiH.
Optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje.
Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) su u martu 2019. godine po naredbama Suda BiH i Tužilaštva BiH, izvršili pretres računara koji se nalazio u prostorijama Ministarstva odbrane BiH.
Kako je tada saopšteno, pretres je izvršen s ciljem utvrđivanja sadržaja datoteka koje bi mogle poslužiti kao trag ili dokaz u vezi sa krivičnim djelom iz člana 220. stav (3) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine „Zloupotreba položaja ili ovlaštenja“.
Cikotić je od 2006. do 2010. godine bio je ministar odbrane BiH, a u julu 2020. godine je izabran za ministra sigurnosti BiH, nakon što je dotadašnji ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić podnio ostavku.
Američke čestitke za Dan državnosti BiH
Dan državnosti građanima Bosne i Hercegovine čestitali su američki predsjednik Joe Biden i državni sekretar Antony Blinken.
"Sretan Dan državnosti! Kao što je Predsjednik SAD naveo u svojoj poruci upućenoj Predsjedništvu, "Na ovaj svečani dan, znajte da SAD stoje uz vas u podršci demokratskim reformama, posvećenosti vladavini prava i suverenitetu i terirorijalnom integritetu. ", navedeno je u objavi Ambasade SAD u BiH.
Na web stranici State Departmenta objavljena je i čestitka američkog državnog sekretara.
"U ime Sjedinjenih Američkih Država čestitam narodu Bosne i Hercegovine na proslavi Dana državnosti.
Bosna i Hercegovina je zemlja puna potencijala. Vaša povijest uključuje duga razdoblja sklada i mira, ali i vremena velikih tragedija. Vaš Dan državnosti trenutak je za sve čelnike i građane da ostave po strani politički rub i potaknu povjerenje, kompromis i pomirenje. Sjedinjene Američke Države ostaju nepokolebljiv partner i prijatelj u pomaganju da se unaprijedi svjetlija budućnost za sve u Bosni i Hercegovini.
Na ovaj poseban dan svim građanima Bosne i Hercegovine želim sigurnu, sigurnu i prosperitetnu budućnost." navedeno je u objavi koju potpisuje Antony Blinken.
Historijsko i pravno uporište Dana državnosti
25. novembar je Dan državnosti Bosne i Hercegovine, praznik koji svoje historijsko uporište ima u partizanskom zasijedanju ZAVNOBIH-a iz 1943. godine.
Odlukom na ovom zasijedanju Bosna i Hercegovina je definisana kao jedinstvena i nedjeljiva zajednica u kojoj će svi narodi imati ista prava.
Pravno uporište Dan državnosti ima u činjenici da Parlament BiH nije donio zakon o državnim praznicima, pa tako ovaj praznik ima pravni kontinuitet iz vremena Republike Bosne i Hercegovine.
Uprkos tome vlasti entiteta Republika Srpska ne slave ovaj dan.
Komentari
Already have an account? Logirajte se
Not a registered user? Registrujte se
Učitajte još komentara