Ispred skromne kuće u mjestu nadomak Brčkog, grupa mlađih muškaraca u patikama, uskim farmericama i crnim duksericama, iz kombija istovara humanitarnu pomoć. Na tamnozelenom kombiju je zlatnim slovima ispisano “Rusija” – isti natpis koji se nalazi i na duksericama.

Starice, samohrane majke ili porodice kojima pomažu zahvalne su za pomoć u hrani. Slikanje tokom i nakon uručenja pomoći je obavezno. Niz od više od 70-ak ovakvih akcija koje je od decembra 2019. na Instagram i Facebook profilu podijelila humanitarna organizacija “Sveti Georgije” Lončari donijela im je imidž nesebičnih mladih muškaraca koji se trude pomoći svima bez obzira na etničku pripadnost.

Objave lokalnih medija i pažljivo vođene društvene mreže donijele su im više hiljada pratilaca. Ali rad grupe intenzivno prati i policija. Neki se članovi priključuju akcijama iz humanitarnih razloga, a pojedini su “bezbjedonosno interesantni”, potvrdila je policija u Bijeljini.

Istraživanje Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) otkrilo je da grupa nije zvanično registrovana niti prema jednom zvanično dostupnom registru nevladinih ili humanitarnih organizacija. Ali to nije jedino po čemu se ova humanitarna organizacija razlikuje od drugih sličnih organizacija.

Grupa većinom sastavljena od muškaraca, gotovo po pravilu u uniformnoj odjeći dostavlja pomoć. Oni učestvuju i u javnim događajima u Brčkom slikajući se u jednoobraznim duksericama ili dok se kreću u formaciji po dvoje.

BIRN je uspio da identifikuje 16 sadašnjih ili bivših pripadnika organizacije. Iz pregleda stotina fotografija čini se da pripadnici grupe žele uz humanitarni ostaviti i utisak opasnih momaka.

Organizacija rijetko objavljuje pozive za prikupljanje pomoći, a njeni članovi koje je BIRN BiH kontaktirao nisu bili raspoloženi da govore o svom humanitarnom radu. Prilikom jedne od posjeta Lončarima, mjestu od oko 1.000 stanovnika u Donjem Žabaru, 20-ak minuta vožnje od Brčkog, Dejan Miškić, koji se pojavljuje na fotografijama grupe, odbio je razgovarati zvanično.

Na razgovor nije pristao niti Slobodan Simić, koji se u prilozima lokalnih televizijskih stanica predstavljao kao glasnogovornik grupe. Na posljednjim lokalnim izborima u BiH on je, ispred Srpske demokratske stranke (SDS), bio kandidat za načelnika Donjeg Žabara, općine u kojoj se nalaze Lončari.

Nakon što nisu odgovorili na poruku na zvaničnom Facebook profilu grupe, novinari su pokušali razgovarati s vođom organizacije Srđanom Letićem. U razgovoru vođenom ispred kuće ograđene visokom ogradom na kojoj je postavljeno nekoliko kamera, koja se po svom luksuzu i automobilima u dvorištu ističe u odnosu na ostale, Letić je zajedno s nekoliko drugih članova grupe odbio razgovarati o njenom radu i ciljevima, ali i presudama zbog kojih je bio osuđen na zatvorsku kaznu.

Prema presudama koje su sudovi dostavili BIRN-u BiH, Letić je osuđen na najmanje četiri godine i tri mjeseca zatvora u više odvojenih presuda.

On je 2012. pred Okružnim sudom u Doboju pravosnažno osuđen na dvije i po godine zatvora zbog spolne radnje nad 13-godišnjom djevojčicom.

Prema presudi Okružnog suda u Doboju dostavljenoj BIRN-u BiH, Letić je djevojčicu upoznao preko Facebooka, a onda joj je u periodu između augusta i novembra 2010. godine slao poruke insistirajući na boljem upoznavanju. Njegova nastojanja su, prema presudi, u dva navrata kulminirala skidanjem odjeće s djevojčice i nedozvoljenim fizičkim kontaktom. Nakon odgađanja izvršenja presude, upućen je na služenje kazne u fočanskom zatvoru.

Letićev tadašnji advokat Faruk Balijagić je, prema pisanju Nezavisnih novina, izjavio da iza hapšenja i pritvaranja Letića stoji drugi motiv, tvrdeći da je postupak montiran kako bi Letić policiji rekao gdje se nalazi osuđenik koji je pobjegao iz dobojskog zatvora 2004. godine.

Letić je 2007. pred Sudom BiH osuđen na godinu i osam mjeseci zatvora zbog falsifikovanja 40 novčanica od po deset konvertibilnih maraka i trgovine oružjem. U presudi se navodi da su kod Letića pronađene dvije bombe, smjesa koja asocira na eksploziv, tromblon, suzavac, signalni pištolj, detonatorske kapsule i više od 600 metaka različitog kalibra.

Postoje i dvije presude za krivično djelo “prikrivanje” – jedna izrečena 2005. pred Osnovnim sudom u Modriči, gdje je osuđen na šest mjeseci uslovno, a druga 2007. godine pred Osnovnim sudom Brčko distrikta BiH, gdje je osuđen na 30 dana zatvora. Druga presuda tiče se predaje ukradenog automobila.

Letić je odbio komentarisati ove presude.

Odgovarajući na upit BIRN-a BiH o Srđanu Letiću, Tužilaštvo Brčko distrikta je potvrdilo da se protiv njega trenutno vodi istraga zbog nanošenja lakših tjelesnih povreda u januaru ove godine.

U Policijskoj upravi (PU) Bijeljina su za BIRN BiH objasnili da se na području koje pokriva Policijska stanica Pelagićevo, u mjestu Lončari, okuplja neformalna i samozvana grupa građana “Sveti Georgije”.

“Oko navedene grupe okuplja se nekolicina građana mlađe i srednje dobi čiji su prevashodni ciljevi bavljenje humanitarnom pomoći, ali među kojima postoje pojedina bezbjednosno interesantna lica”, kažu iz Policijske uprave Bijeljina.

Zbog ovog nadzora su u organizaciji “Sveti Georgije” nezadovoljni radom policije. Na svom Facebook profilu optužili su Policiju Brčko distrikta i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) da maltretiraju i vrše torturu nad članovima grupe. Tvrde da su članovi u više navrata privođeni na informativne razgovore i da je policija najmanje jednom slala intervenciju zbog njihovog okupljanja. Također, na Facebookprofilu organizacije tvrde da su zbog njih između Lončara i Brčkog postavljani policijski punktovi, te da je sve što “pričaju, pišu i rade u skladu sa zakonom”.

Iz Policije Brčko distrikta nisu odgovorili na zahtjev BIRN-a BiH za komentar ovih navoda.

Izvori iz četiri različite sigurnosne odnosno policijske agencije u Bosni i Hercegovini potvrdili su BIRN-u BiH da su upoznati s radom i djelovanjem grupe odnosno njenih pojedinih članova.

Militaristička pojavnost i ugledanje na “Srbsku čast”

Na fotografijama koje objavljuju na svojim društvenim mrežama, ističe se uniformno oblačenje članova “Svetog Gerogija”, upotpunjeno detaljima na odjeći kao što su: grb nalik znaku Vojske Srbije, ćirilični natpis “Lončari” na desnom rukavu dukserice, natpis “Rusija” na ruskoj ćirilici smješten na prednjoj lijevoj strani uglavnom crnih majica i dukserica, grčki kršćanski simbol ISHS NIKA [Isus Krist osvaja] na ramenu i sam grb organizacije, koju obilježavaju mačevi, trobojka i amblem Ruske Federacije.

Grb, odnosno stil i oblik štita te stil i položaj trobojke sa četiri slova S unutar grba predstavlja vizuelnu konekciju s poznatijom organizacijom “Srbska čast” iz Srbije.

Članovi ove organizacije došli su u fokus u BiH nakon što su objavljene fotografije članova obučenih u crne majice s grbom na sastanku u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS), ali i onih s Miloradom Dodikom. Ogranak “Srbske časti” nije zvanično registrovan u BiH, a raniji predstavnik ove organizacije Igor Bilbija nedavno je uhapšen u Prijedoru kada je u njegovom domu pronađeno desetine metaka, okviri za automatsku pušku i pancirni prsluk.

Omladinski klub “Srbska čast” je Helsinški odbor za ljudska prava Srbije označio kao desničarsku organizaciju.

Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj, smatra da militaristički duh desničarskih organizacija nije samo isprazni dekor iza koga se kriju, nego vrsta poruke javnosti, vrsta veličanja stvari iz prošlosti.

“Većina takvih organizacija je na neki način naklonjena čvrstom ustrojstvu koje podrazumijeva jednu mušku, vojničku, strogu disciplinu i imaju taj jedan militaristički duh”, kaže on.

Među dvadesetak profila koje Instagram nalog “Svetog Georgija” prati jeste i Bojan Stojković, vođa “Srbske časti” u Srbiji. Prema pisanju Žurnala, njemu je 2018. godine zabranjen ulazak u Bosnu i Hercegovinu. Stojković je na svom Instagram profilu ranije veličao Ratka Mladića, a glorifikuje osobe kao što su Željko Ražnatović Arkan i četnički vojvoda Momčilo Đujić.

Stojković se na više fotografija u Srbiji mogao vidjeti s tamošnjim vođom “Noćnih vukova”, ogranka ruskog bajkerskog kluba čiji su članovi učestvovali u procesima odvajanja ukrajinske regije Krim te borbama u području Donbasa.

BIRN BiH je ranije pisao o političkim vezama “Noćnih vukova” u BiH.

Izabela Kisić, izvršna direktorica Helsinškog komiteta za ljudska prava Srbije, kaže da je i “Srbska čast” osnovana kao humanitarna i registrovana kao organizacija koja se zalaže za ljudska prava, zaštitu životne sredine i evropskih vrijednosti.

“Međutim, njihove aktivnosti ukazuju na nešto drugo – promovišu militarizam, veličaju ratove i ratne zločince, prekidaju skupove organizacija za ljudska prava, zagovaraju homofobiju, netrpeljivost prema Evropi, Americi i svemu što ‘nije srpsko’”, objasnila je Kisić.

Na jednoj od zgrada uz glavni put kroz Lončare, na bijeloj fasadi oslikan je lik bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića, osuđenog nepravosnažnom presudom na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina počinjenih u BiH. Članovi organizacije “Sveti Georgije” su ispod murala 13. januara 2020. bakljadom i pjesmom “Kosovski pokliči” obilježili nastupanje Srpske nove godine, što su podijelili na Instagramu.

Jedan član organizacije smatra da je 11. jula 1995. godine Srebrenica oslobođena, a da zahvalu zaslužuje Ratko Mladić.

Na nekoliko drugih fotografija kreiranih ispred grafita Mladiću, te na drugim mjestima u okolini Lončara, uglavnom korpulentni članovi organizacije okupljeni su uz crne zastave s grbom organizacije i u militarističkoj maskirnoj odjeći kojom dominiraju srpski i kršćanski simboli.

Za Kisić, veličanjem ratnih zločinaca poput Ratka Mladića ili četničkog pokreta jasno se pokazuje da “Sveti Georgije” dijeli agendu srpskih desničarskih organizacija uprkos tome što organizacija iz Lončara pomaže građanima bez obzira na nacionalnost.

Organizacija iz Lončara na svom Instagramu dijeli objave s javnih događaja kao što je bio skup podrške za Srbe u Crnoj Gori u januaru 2020. godine, gdje se zahvaljuju članovima organizacije “Srbi za Srbe”. Antifašistička koalicija Srbije je 2018. godine ovu organizaciju okarakterisala kao jednu od onih koje “pod maskom patriotizma šire nacionalizam, neonacizam, rasizam, homofobiju i druge oblike netrpeljivosti”, na što se poziva i Helsinški komitet za ljudska prava Srbije u publikaciji Izabele Kisić “Desni ekstremizam u Srbiji”.

Na nekim od javnih događaja u Brčkom pripadnici organizacije “Sveti Georgije” kreću se u formaciji koja podsjeća na vojni stroj, sa crnom zastavom s grbom na čelu.

Organizacija ne objavljuje fotografije oružja, ali je to barem jednom učinio jedan od članova objavljujući na svom Facebook profilu fotografiju s pištoljem, dok se drugi član s četničkim obilježjima, odnosno šubarom na kojoj je četnička kokarda, nalazi na fotografijama s drugim članovima “Svetog Georgija”, prilikom podjele paketića za djecu.

U svojoj objavi na Facebooku organizacija je pokazala i antimigrantski sentiment, optužujući Policiju Brčko distrikta BiH za transportovanje migranata na teritoriju Republike Srpske. “Sveti Georgije” smatra da je Zapad nametnuo ratove u regiji i Bosni i Hercegovini, da je koronavirus djelo zapadnih sila i da je spas samo u “povratku Bogu”.

Odsustvo zvanične registracije ove i sličnih grupa za Branka Todorovića otvara mnoga pitanja.

“Kada se gleda sa strane, izgleda kao da nešto skrivaju i nešto izbjegavaju, ali ljudi iz tih organizacija trebalo bi da daju odgovor na pitanje zbog čega”, rekao je Todorović.

Zahvalnost na ruskoj podršci

Organizacija “Sveti Georgije” u prvi plan često stavlja ime Rusije, što na svojoj odjeći, što na vozilu koje koriste članovi grupe, obojeno u tamnu zelenu boju, kakva se često koristi za vojna vozila.

Na svojoj Facebook stranici objavili su da je vozilo poklon od Ambasade Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini.

“Zahvaljujemo se Ambasadi Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini i njenom ambasadoru gospodinu Petru Ivancovu, koji su svojim velikim doprinosom pokazali da veoma cijene naš trud i zalaganje. Uz njihov poklon sada ćemo biti mnogo brži i učinkovitiji u svojim djelima. Hvala, Rusijo”, stoji na Facebook objavi grupe “Sveti Georgije” od 14. septembra 2020. godine.

Ambasada Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini nije odgovorila na upit BIRN-a BiH o tačnosti ove tvrdnje.

Stručnjakinja za sigurnost pri Univerzitetu u Leidenu u Holandiji, Arlinda Rrustemi u organizaciji “Sveti Georgije” vidi primjer sličnih organizacija u regionu koje mogu biti iskorištene za svrhe drugačije od humanitarnih.

“Vidimo da ciljaju ranjive ljude – starije i siromašne. Vidimo da popravljaju kuće i dostavljaju hranu – dakle, koriste to kao pokriće, a pravi ciljevi se otkrivaju tek kasnije”, kaže Rrustemi.

Za nju, ti ciljevi kasnije mogu biti problematični.

“Ova organizacija je samo jedan primjer organizacija u regionu koje su iskorištene za svrhe koje su veoma opasne za region”, kaže ona.

Rrustemi napominje da Rusija već podržava rad organizacija poput “Srbske časti” ili kozačkih organizacija, i u tome vidi obrazac širenja ruskog uticaja na području Zapadnog Balkana.

“Rade s populacijom i kreiraju informacione kampanje, ali izvor tih kampanja ostaje sakriven. Ruski interes u regionu je jači nego prije”, kaže ona.

Rrustemi smatra da Rusija slične taktike primjenjuje u zemljama širom Istočne Evrope, kod organizacija koje potencijalno mogu da izazovu nelagodu kod lokalnih manjina.

“Takve organizacije mogu da repliciraju isti metod u svim državama. Jednako tako, oni su pametni i lako se prilagođavaju lokalnom kontekstu. Tako da u BiH mogu biti iskorišteni za kreiranje polarizacije ciljajući lokalnu nacionalnu manjinu”, kaže ona.

To se navodi i u radu Marlene Laruelle pod nazivom “Ruske militantne skupine i njihovo korištenje u domovini i inozemstvu”, gdje stoji da je od 2010. godine Rusija počela sistemski podržavati militarizovane skupine povezane s takozvanim ortodoksnim fundamentalizmom.

Todorović kaže da Ruska Federacija na različite načine podržava brojne nevladine organizacije koje imaju panslavenski i pravoslavni karakter.

“U RS-u se na takve organizacije gleda poprilično blagonaklono. Znamo slučaj dolaska ‘Noćnih vukova’, što je izazvalo medijsku pažnju”, kaže Todorović.

Humanitarne aktivnosti pomažu imidžu ovakvih organizacija, smatra Izabela Kisić.

Organizacija “Sveti Georgije” je od decembra 2019. godine organizovala najmanje 70 akcija u kojima je donirala novac ili osnovne životne namirnice porodicama ili pojedincima slabog imovinskog stanja.

Kisić ovakav pristup vidi kao sve rašireniji trend u regionu.

“Sve više ekstremističkih desničarskih organizacija u Srbiji i regionu krije se iza humanitarnog rada. Nastoje da, baveći se društveno prihvatljivim aktivnostima, ‘omekšaju’ svoj imidž kako bi bili društveno prihvaćeni. Neke od tih organizacija, samo na prvi pogled djeluju kao humanitarne, ali kad se sagledaju njihovi stavovi i aktivnosti te kada se oni kontekstualizuju, otkriva se njihova skrivena agenda zasnovana na desničarskoj ideologiji. ‘Mekši’ imidž im pomaže i da lakše uđu u institucije i državne strukture”, rekla je Kisić.

Kako je kazala, svoje aktivnosti, kao što je pomoć socijalno najugroženijim građanima, dobro pokrivaju emotivnim fotografijama i videozapisima dobročinitelja u akciji koje distribuiraju preko društvenih mreža.

Centar za omladinski razvoj PRONI iz Brčkog pokušava naučiti mlade kako da sami provjere o kakvoj organizaciji se radi.

Harun Šabanović iz PRONI-ja kaže kako u svijetu radikalne skupine koriste društvene mreže za regrutaciju novih članova.

“Mladi treba da ulaze u provjerene organizacije, što je lako ustanoviti na društvenim mrežama – imaju li adresu, broj telefona (…), ko ih finansira, šta je misija”, kaže Šabanović.

On smatra da se članovi “Svetog Georgija” čudno oblače, odnosno da simbol humanitarne organizacije ne može sadržavati mačeve, što odudara od uobičajenih humanitarnih organizacija.

“Mladi bi ušli u neku humanitarnu organizaciju iz istinskih, pravih razloga jer je lijepo nekome pomoći, a ne znajući šta se iza toga krije i da to može imati destruktivni utjecaj. Promovišu se neke vrijednosti na način koji je općeprihvaćen i osjetljiv – ne možete ništa reći protiv humanitarnog udruženja (…), a kroz to se vežu simboli koji nemaju pozitivan utjecaj”, kaže Šabanović.

U decembru 2020. godine humanitarna organizacija “Sveti Georgije” obilježila je godišnjicu svoga rada. Tada su saopćili da su organizovali više od 100 humanitarnih akcija. Prema postu koji su objavili, jubilej je proslavljen uz nastup Mirka Pajčina, poznatijeg kao Baja Mali Knindža, pjevača koji u svojim pjesmama veliča osuđenike za ratne zločine.

WASHINGTON — 

Senatorica iz savezne države New Hampshire, Jean Shaheen, jedna je od dva čelnika senatskog Odbora za vanjske poslove, i dobar poznavatelj prilika na Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini. Novinarka Glasa Amerike Milena Đurđić je zamolila senatoricu Shaheen, potpisnicu zajedničkog pisma koje su jučer najviše rangirani republikanski i demokratski lideri uputili američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju , da dodatno pojasni svoje i stavove njenih kolega o tome šta bi Washington mogao učiniti kako bi se spriječilo pogoršanje situacije u BiH.

Da podsjetimo, u zajedničkom pismu su senatori i kongresmeni izrazili veliku zabrinutost zbog, kako su naveli, “nedavnih postupaka lidera entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, koji se godina bavi secesionističkim djelovanjem, izazivajući državne institucije u Bosni i Hercegovini, potkopavajući Dejtonski sporazum i ugrožavajući teritorijalni integritet i etno-socijalnu koheziju u zemlji”.

VOA:Postojeće široke sankcije protiv gospodina Dodika (i njegove obitelji i suradnika) do sada nisu obuzdale njegovo djelovanje. Vi ste, senatorice Shaheen sa svojim kolegama u Kongresu pozvali Administraciju, između ostalog, da proširi sankcije. Koje vrste sankcija bi dale najbolje rezultate i koji su najučinkovitiji alati koje administracija može poduzeti da spriječi daljnju nestabilnost u Bosni i Hercegovini?

SHAHEEN: Eskalatorne akcije koje vidimo u Republici Srpskoj ne dolaze samo od gospodina Dodika. Sva sredstva, uključujući dodatne sankcije protiv Milorada Dodika i njegovih pomagača, trebaju biti na stolu kako bi se poslala jasna poruka da podrivanje sigurnosti i stabilnosti Bosne i Hercegovine nije u njihovom interesu.”

VOA: Što Kongres može i hoće učiniti da spriječi daljnju nestabilnost u Bosni i Hercegovini i regiji?

SHAHEEN: Članovi Kongresa rade na tome da osiguraju da State Department bude dovoljno dovoljno usredotočen na situaciju u Bosni i Hercegovini kao i na koordinaciju sa saveznicima kako bi se situacija stabilizirala. Razgovarala sam s glavnim tajnikom NATO-a Rutteom, koji je u ponedjeljak bio u Sarajevu, kako bih osigurao da EUFOR, međunarodne snage zadužene za nadzor sigurnosnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma, mogu računati na potporu NATO-a ako bude potrebna.

VOA:Postoji li zabrinutost u Kongresu da bi situacija u Bosni i Hercegovini mogla prerasti u još jedan sukob?

SHAHEEN: Postupci dužnosnika u Republici Srpskoj nose rizik od obnavljanja sukoba, zbog čega trenutni fokus mora biti na mjerama koje mogu spriječiti dalju eskalaciju. Odluka europskih saveznika da pošalju pojačanja EUFOR-u bila je dobar korak u tom pogledu, zaključila je u odgovoru na upite Glasa Amerike senatorica Jean Shaheen.

WASHINGTON — 

Neki od najviše rangiranih republikanskih i demokratskih lidera u Kongresu uputili su zajedničko pismo američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju izražavajući zabrinutost zbog, kako su naveli, “nedavnih postupaka lidera entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, koji se godina bavi secesionističkim djelovanjem, izazivajući državne institucije u Bosni i Hercegovini, potkopavajući Dejtonski sporazum i ugrožavajući teritorijalni integritet i etno-socijalnu koheziju u zemlji”.

Oni su naveli da su Sjedinjene Države kao odgovor na ovo djelovanje, uključujući i za vrijeme prve Trumpove administracije, uvele sankcije Miloradu Dodiku, kao i pojedincima i entitetima koji su mu pomagali u njegovim secesionističkim djelima.

Dodali su da je Ustavni sud BiH osudio Dodika na godinu dana zatvora i zabranio mu bavljenje politikom šest godina, kao posljedicu njegove odluke da provodi neustavne zakone koji odbacuju nadležnost Ustavnog suda i Visokog predstavnika.

Oni u pismu ističu da je Dodik poslije toga obećao da će ignorisati presudu i nastaviti sa svojim separatističkim planom, što ga je navelo da preduzme korake ka potencijalnoj secesiji Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.

Sekrataru Rubiju objasnili su da su Dodik i njegovi saveznici nedavno eskalirali secesionističku krizu koju su sami stvorili.

“Narodna skupština Republike Srpske usvojila je, a Dodik implementirao, dva nova neustavna zakona kojima je cilj zabraniti funkcionisanje bezbjednosnih i pravosudnih institucija na državnom nivou u Republici Srpskoj. Entitetskim institucijama Republike Srpske naređeno je da silom zaustave i spriječe zakonito djelovanje i rad državnih institucija Bosne i Hercegovine u granicama Republike Srpske. Zaposlenim u državnim institucijama koji žive i rade u Republici Srpskoj, osim prijetnji silom, zaprećeno je i hapšenjem, sankcijama i kaznenim postupkom ukoliko nastave izvršavati obaveze. Ovo je direktan napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i Dejtonski mirovni sporazum. Apeliramo na administraciju da iskoristi sva sredstva koja joj stoje na raspolaganju, uključujući diplomatiju i sankcije, kako bi spriječila pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini” stoji u dvostranačkom pismu upućenom američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju.

U pismu su apelovali na Trumpovu administraciju da:

• Proširi ciljane sankcije protiv Dodika i njegovih pomagača, uključujući dodatna finansijska ograničenja i zabrane putovanja za one koji potkopavaju suverenitet i demokratske procese Bosne i Hercegovine.
• Poveća diplomatski angažman sa Bosnom i Hercegovinom, uključujući imenovanje specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan u cilju koordinacije politike.
• Blisko koordinira sa evropskim saveznicima i partnerima kako bi predstavili jedinstvenu međunarodnu poziciju protiv secesionističkih prijetnji, koje uključuju preispitivanje spremnosti misije EUFOR-a Operacije Althea da odgovori na sve potencijalne sigurnosne prijetnje.
• Nastavi sa snažnim izjavama zvaničnika Sjedinjenih Država u Bosni i Hercegovini tako što će ponovo javno i nedvosmisleno potvrditi na najvišim nivoima da su Sjedinjene Države opredijeljene za suverenitet, teritorijalni integritet i multietničku karakter Bosne i Hercegovine.

“Sigurnost, stabilnost i ekonomski prosperitet Bosne i Hercegovine i dalje su od vitalnog značaja za interese Sjedinjenih Država na Zapadnom Balkanu. Snažno vodstvo Sjedinjenih Država, koje radi u dogovoru sa našim saveznicima i partnerima, od suštinskog je značaja za suprotstavljanje destabilizirajućem planu gospodina Dodika. Spremni smo podržati napore Administracije u ovom pogledu i radujemo se nastavku saradnje na unapređenju mira, stabilnosti i demokratskog razvoja u Bosni i Hercegovini”, stoji u zaključku dvostranačkog pisma, koje su potpisali neki od najmoćnijih članova američkog Kongresa poput najviše rangiranog člana vladajuće Republikanske stranke u Senatu Charles E. Grassley, zatim predsjedavajućeg Komiteta za vanjske poslove američkog Senata James E. Risch, te senatori Jeanne Shaheen, Richard J. Durbin, Thom Tillis, Chris Van Hollen, Peter Welch i zastupnici Mike Quigley i Ann Wagner.

Američki državni sekretar Marco Rubio kazao je da bi bilo “izuzetno razočarenje” ukoliko Rusija odbije američki plan za primirje od 30 dana u ratu s Ukrajinom, koje je Kijev prihvatio jučer tijekom razgovora sa američkom delegacijom u Saudijskoj Arabiji.

Govoreći s novinarima u Irskoj, dan nakon susreta s ukrajinskim pregovaračkim timom u Jeddi, američki državni sekretar je kazao da Washington sada daje prijedlog primirja i Moskvi, dodajući da je, kako se izrazio, lopta sada na ruskom terenu.

“Vidjet ćemo kako će oni odgovoriti. Ako i oni pristanu, onda znamo da smo istinski napravili napredak i da su šanse za mir stvarne. Ako njihov odgovor bude NE, to će biti izuzetno razočarenje, i onda su njihove namjere jasne", istakao je sekretar Rubio.

On je potvrdio da su dugoročni planovi da se uspostavi trajan mir, i dodao da bi u ovom kontekstu američko-ukrajinski sporazum o mineralima bio nešto što bi koristilo i Amerikancima i Ukrajincima.

“Ako budemo u nekoj vrsti partnerskog odnosa s Ukrajinom, onda i nas zanima budućnost Ukrajine. Ja to ne bih eksplicitno nazvao sigurnosnom garancijom, ali ako Amerika ima uložen ekonomski interes koji koristi i američkom i ukrajinskom narodu, onda joj je interes i da se to partnerstvo zaštiti u slučaju izazova ili neke prijetnje”, kazao je Rubio.

Nakon razgovora u Saudijskoj Arabiji, Amerika je odmah ukinula suspenziju na vojnu pomoć Ukrajini i razmjenu obavještajnih podataka između dvije zemlje. Sada se čeka samo odgovor Rusije.

JEDDAH, SAUDI ARABIA — 

U zajedničkom saopćenju objavljenom nakon razgovora navodi se: “Ukrajina je izrazila spremnost da prihvati prijedlog SAD-a za uvođenje trenutnog, privremenog prekida vatre od 30 dana, koji se može produžiti zajedničkim dogovorom strana, a koji podliježe prihvaćanju i istovremenoj implementaciji od strane Ruske Federacije. Sjedinjene Države će prenijeti Rusiji da je ruski reciprocitet ključ za postizanje mira.

Dodaje se da će SAD odmah ukinuti pauzu u razmjeni obavještajnih podataka i nastaviti pružanje sigurnosne pomoći Ukrajini.

Američki državni sekretar Marco Rubio i savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz predvodili su američku delegaciju usred nastojanja predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u brzom okončanju rata koji je počeo početkom 2022. godine punom invazijom Rusije na Ukrajinu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije učestvovao na sastancima u utorak, a Ukrajinu su predstavljali šef njegovog kabineta Andriy Yermak, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha, ministar odbrane Rustem Umerov i vojni komandant Pavlo Palisa.

Yermak je novinarima neposredno prije početka sastanka u utorak rekao da je Ukrajina spremna "učiniti sve da postigne mir".

Na pitanje da li Ukrajina traži sigurnosne garancije, Yermak je rekao 'da' i da Ukrajina želi osigurati da Rusija nikada ne ponovi svoju agresiju.

Rubio je u ponedjeljak rekao da se Sjedinjene Države nadaju da će riješiti pauzu u pomoći Ukrajini.

Rekao je da su SAD u režimu slušanja i da imaju za cilj da shvate na kakve bi ustupke Ukrajina mogla biti spremna.

“Ukrajinci već primaju sve odbrambene obavještajne informacije dok razgovaramo. Mislim da je sav pojam pauze u pomoći, općenito, nešto što se nadam da možemo riješiti. Očigledno, mislim da će ono što će se dogoditi sutra biti ključno za to”, rekao je Rubio novinarima u vojnom avionu prije sletanja u Jeddah.

“Nećemo sjediti u sobi i crtati linije na mapi, već samo steći opći osjećaj o tome koji su ustupci u domenu mogućeg za njih [Ukrajince]”, rekao je Rubio, dodajući da nema vojnog rješenja za rat, te da i Rusija i Ukrajina moraju “učiniti teške stvari”.

Kasnije u ponedeljak, saudijski prestolonaslednik Mohamed bin Salman sastao se sa Rubiom u lučkom gradu Džedi na Crvenom moru.

Salman je ranije tog dana održao odvojeni sastanak sa Zelenskim u Rijadu.

Dogovor o mineralima?

Tramp je izrazio interes da nastavak vojne pomoći uslovljava pristupom ukrajinskim sirovinama.

Više od četiri desetine minerala, uključujući nekoliko vrsta rijetkih zemalja, nikal i litijum, smatraju se ključnim za američku ekonomiju i nacionalnu odbranu. Ukrajina ima velika nalazišta uranijuma, litijuma i titanijuma.

Nakon razgovora od utorka, u zajedničkom saopštenju navodi se da su se obje strane složile da "što je prije moguće sklope sveobuhvatni sporazum za razvoj kritičnih rudnih resursa Ukrajine kako bi se proširila ukrajinska ekonomija i garantirao dugoročni prosperitet i sigurnost Ukrajine".

Očekivalo se da će Trump i Zelenski prošlog mjeseca potpisati sporazum o tom pitanju, ali je otkazan nakon njihovog napetog sastanka u Ovalnom uredu 28. februara.

Za Rubija, ovo je druga posjeta Saudijskoj Arabiji otkako je preuzeo dužnost. On i drugi visoki američki zvaničnici održali su razgovore s ruskim zvaničnicima u Rijadu 18. februara. On bi u srijedu trebao otputovati u Kanadu na sastanke s ministrima vanjskih poslova G7.

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.

Jeddah, Saudi Arabia — 

Ukrajinski plan uključuje zaustavljanje raketnih udara dugog dometa i primirje koje pokriva Crno more.

Očekuje se da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskiy ne učestvuje na sastancima u utorak, a Ukrajinu će predstavljati šef njegovog kabineta Andriy Yermak, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha, ministar odbrane Rustem Umerov i vojni komandant Pavlo Palisa.

Zelenski je rekao na X uoči pregovora da se Ukrajina nada "praktičnim ishodima".

Američki državni sekretar Marko Rubio i savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz predvode američku delegaciju usred nastojanja predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u brzom okončanju rata koji je počeo početkom 2022. godine punom invazijom Rusije na Ukrajinu.

Rubio je u ponedjeljak rekao da se Sjedinjene Države nadaju da će riješiti pauzu u pomoći Ukrajini.

Rekao je da su SAD u režimu slušanja i da imaju za cilj da shvate na kakve bi ustupke Ukrajina mogla biti spremna.

“Ukrajinci već primaju sve odbrambene obavještajne informacije dok razgovaramo. Mislim da je čitav pojam pauze u pomoći nešto što se nadam da možemo riješiti. Očigledno, mislim da će ono što će se dogoditi sutra biti ključno za to”, rekao je Rubio novinarima u vojnom avionu prije sletanja u Jeddah.

“Nećemo sjediti u sobi i crtati linije na mapi, već samo steći opći osjećaj o tome koji su ustupci u domenu mogućeg za njih [Ukrajince]”, rekao je Rubio, dodajući da nema vojnog rješenja za rat, te da i Rusija i Ukrajina moraju “učiniti teške stvari”.

Kasnije u ponedeljak, saudijski prestolonaslednik Mohamed bin Salman sastao se sa Rubiom u lučkom gradu Džedi na Crvenom moru.

Salman je ranije tog dana održao odvojeni sastanak sa Zelenskim u Rijadu.

Dogovor o mineralima?

Trump je izrazio interes da nastavak vojne pomoći uslovljava pristupom ukrajinskim sirovinama.

Više od četiri desetine minerala, uključujući nekoliko vrsta rijetkih zemalja, nikal i litijum, smatraju se ključnim za američku ekonomiju i nacionalnu odbranu. Ukrajina ima velika nalazišta uranijuma, litijuma i titanijuma.

Ali Rubio je pojasnio da postizanje dogovora o ukrajinskim mineralnim resursima nije bio primarni fokus razgovora u utorak.

“Još uvijek ima više detalja za razradu, a u ovom trenutku vjerovatno – umjesto memoranduma o razumijevanju – samo želimo da potpišemo konkretan sporazum. A za to bi trebalo malo više vremena”, rekao je novinarima.

“Ne bih prejudicirao sutra po tome da li imamo ili nemamo dogovor o mineralima. ... To je važna tema, ali nije glavna tema na dnevnom redu”, dodao je Rubio.

Rubio je takođe zaslužan za konstruktivnu ulogu Britanije i Francuske u pregovorima sa Ukrajinom.

On je za Glas Amerike rekao da nije bilo razgovora o tome da Kina igra ulogu u poslijeratnom očuvanju mira i obnovi Ukrajine.

Ovo je Rubijeva druga posjeta Saudijskoj Arabiji otkako je preuzeo dužnost. On i drugi visoki američki zvaničnici održali su razgovore s ruskim zvaničnicima u Rijadu 18. februara. On bi u srijedu trebao otputovati u Kanadu na sastanke s ministrima vanjskih poslova G7.

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters