Linkovi

Izdvojeno

BIRN BiH istražuje: Proruska uniformisana grupa kod Brčkog pod okriljem humanitarne organizacije

Članovi humanitarne organizacije “Sveti Georgije” Lončari. Foto: Facebook, screenshot

Grupa muškaraca iz Lončara u blizini Brčkog, uniformno obučenih u crne duskerice s natpisom “Rusija”, duže od godinu dana se predstavlja kao humanitarna organizacija spremna pomoći svima. Ali kriminalna prošlost vođe, odavanje počasti optuženom za ratne zločine i interesovanje policije otkrivaju drugo lice ove skupine.

Ispred skromne kuće u mjestu nadomak Brčkog, grupa mlađih muškaraca u patikama, uskim farmericama i crnim duksericama, iz kombija istovara humanitarnu pomoć. Na tamnozelenom kombiju je zlatnim slovima ispisano “Rusija” – isti natpis koji se nalazi i na duksericama.

Starice, samohrane majke ili porodice kojima pomažu zahvalne su za pomoć u hrani. Slikanje tokom i nakon uručenja pomoći je obavezno. Niz od više od 70-ak ovakvih akcija koje je od decembra 2019. na Instagram i Facebook profilu podijelila humanitarna organizacija “Sveti Georgije” Lončari donijela im je imidž nesebičnih mladih muškaraca koji se trude pomoći svima bez obzira na etničku pripadnost.

Objave lokalnih medija i pažljivo vođene društvene mreže donijele su im više hiljada pratilaca. Ali rad grupe intenzivno prati i policija. Neki se članovi priključuju akcijama iz humanitarnih razloga, a pojedini su “bezbjedonosno interesantni”, potvrdila je policija u Bijeljini.

Istraživanje Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) otkrilo je da grupa nije zvanično registrovana niti prema jednom zvanično dostupnom registru nevladinih ili humanitarnih organizacija. Ali to nije jedino po čemu se ova humanitarna organizacija razlikuje od drugih sličnih organizacija.

Grupa većinom sastavljena od muškaraca, gotovo po pravilu u uniformnoj odjeći dostavlja pomoć. Oni učestvuju i u javnim događajima u Brčkom slikajući se u jednoobraznim duksericama ili dok se kreću u formaciji po dvoje.

BIRN je uspio da identifikuje 16 sadašnjih ili bivših pripadnika organizacije. Iz pregleda stotina fotografija čini se da pripadnici grupe žele uz humanitarni ostaviti i utisak opasnih momaka.

Organizacija rijetko objavljuje pozive za prikupljanje pomoći, a njeni članovi koje je BIRN BiH kontaktirao nisu bili raspoloženi da govore o svom humanitarnom radu. Prilikom jedne od posjeta Lončarima, mjestu od oko 1.000 stanovnika u Donjem Žabaru, 20-ak minuta vožnje od Brčkog, Dejan Miškić, koji se pojavljuje na fotografijama grupe, odbio je razgovarati zvanično.

Na razgovor nije pristao niti Slobodan Simić, koji se u prilozima lokalnih televizijskih stanica predstavljao kao glasnogovornik grupe. Na posljednjim lokalnim izborima u BiH on je, ispred Srpske demokratske stranke (SDS), bio kandidat za načelnika Donjeg Žabara, općine u kojoj se nalaze Lončari.

Nakon što nisu odgovorili na poruku na zvaničnom Facebook profilu grupe, novinari su pokušali razgovarati s vođom organizacije Srđanom Letićem. U razgovoru vođenom ispred kuće ograđene visokom ogradom na kojoj je postavljeno nekoliko kamera, koja se po svom luksuzu i automobilima u dvorištu ističe u odnosu na ostale, Letić je zajedno s nekoliko drugih članova grupe odbio razgovarati o njenom radu i ciljevima, ali i presudama zbog kojih je bio osuđen na zatvorsku kaznu.

Srđan Letić, krajnje desno. Foto: Facebook, screenshot
Srđan Letić, krajnje desno. Foto: Facebook, screenshot

Prema presudama koje su sudovi dostavili BIRN-u BiH, Letić je osuđen na najmanje četiri godine i tri mjeseca zatvora u više odvojenih presuda.

On je 2012. pred Okružnim sudom u Doboju pravosnažno osuđen na dvije i po godine zatvora zbog spolne radnje nad 13-godišnjom djevojčicom.

Prema presudi Okružnog suda u Doboju dostavljenoj BIRN-u BiH, Letić je djevojčicu upoznao preko Facebooka, a onda joj je u periodu između augusta i novembra 2010. godine slao poruke insistirajući na boljem upoznavanju. Njegova nastojanja su, prema presudi, u dva navrata kulminirala skidanjem odjeće s djevojčice i nedozvoljenim fizičkim kontaktom. Nakon odgađanja izvršenja presude, upućen je na služenje kazne u fočanskom zatvoru.

Letićev tadašnji advokat Faruk Balijagić je, prema pisanju Nezavisnih novina, izjavio da iza hapšenja i pritvaranja Letića stoji drugi motiv, tvrdeći da je postupak montiran kako bi Letić policiji rekao gdje se nalazi osuđenik koji je pobjegao iz dobojskog zatvora 2004. godine.

Letić je 2007. pred Sudom BiH osuđen na godinu i osam mjeseci zatvora zbog falsifikovanja 40 novčanica od po deset konvertibilnih maraka i trgovine oružjem. U presudi se navodi da su kod Letića pronađene dvije bombe, smjesa koja asocira na eksploziv, tromblon, suzavac, signalni pištolj, detonatorske kapsule i više od 600 metaka različitog kalibra.

Postoje i dvije presude za krivično djelo “prikrivanje” – jedna izrečena 2005. pred Osnovnim sudom u Modriči, gdje je osuđen na šest mjeseci uslovno, a druga 2007. godine pred Osnovnim sudom Brčko distrikta BiH, gdje je osuđen na 30 dana zatvora. Druga presuda tiče se predaje ukradenog automobila.

Letić je odbio komentarisati ove presude.

Odgovarajući na upit BIRN-a BiH o Srđanu Letiću, Tužilaštvo Brčko distrikta je potvrdilo da se protiv njega trenutno vodi istraga zbog nanošenja lakših tjelesnih povreda u januaru ove godine.

U Policijskoj upravi (PU) Bijeljina su za BIRN BiH objasnili da se na području koje pokriva Policijska stanica Pelagićevo, u mjestu Lončari, okuplja neformalna i samozvana grupa građana “Sveti Georgije”.

“Oko navedene grupe okuplja se nekolicina građana mlađe i srednje dobi čiji su prevashodni ciljevi bavljenje humanitarnom pomoći, ali među kojima postoje pojedina bezbjednosno interesantna lica”, kažu iz Policijske uprave Bijeljina.

Zbog ovog nadzora su u organizaciji “Sveti Georgije” nezadovoljni radom policije. Na svom Facebook profilu optužili su Policiju Brčko distrikta i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) da maltretiraju i vrše torturu nad članovima grupe. Tvrde da su članovi u više navrata privođeni na informativne razgovore i da je policija najmanje jednom slala intervenciju zbog njihovog okupljanja. Također, na Facebookprofilu organizacije tvrde da su zbog njih između Lončara i Brčkog postavljani policijski punktovi, te da je sve što “pričaju, pišu i rade u skladu sa zakonom”.

Iz Policije Brčko distrikta nisu odgovorili na zahtjev BIRN-a BiH za komentar ovih navoda.

Izvori iz četiri različite sigurnosne odnosno policijske agencije u Bosni i Hercegovini potvrdili su BIRN-u BiH da su upoznati s radom i djelovanjem grupe odnosno njenih pojedinih članova.

Militaristička pojavnost i ugledanje na “Srbsku čast”

Jedna od fotografija sa profila organizacije na Facebooku. Foto: Facebook, screenshot
Jedna od fotografija sa profila organizacije na Facebooku. Foto: Facebook, screenshot

Na fotografijama koje objavljuju na svojim društvenim mrežama, ističe se uniformno oblačenje članova “Svetog Gerogija”, upotpunjeno detaljima na odjeći kao što su: grb nalik znaku Vojske Srbije, ćirilični natpis “Lončari” na desnom rukavu dukserice, natpis “Rusija” na ruskoj ćirilici smješten na prednjoj lijevoj strani uglavnom crnih majica i dukserica, grčki kršćanski simbol ISHS NIKA [Isus Krist osvaja] na ramenu i sam grb organizacije, koju obilježavaju mačevi, trobojka i amblem Ruske Federacije.

Grb, odnosno stil i oblik štita te stil i položaj trobojke sa četiri slova S unutar grba predstavlja vizuelnu konekciju s poznatijom organizacijom “Srbska čast” iz Srbije.

Članovi ove organizacije došli su u fokus u BiH nakon što su objavljene fotografije članova obučenih u crne majice s grbom na sastanku u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS), ali i onih s Miloradom Dodikom. Ogranak “Srbske časti” nije zvanično registrovan u BiH, a raniji predstavnik ove organizacije Igor Bilbija nedavno je uhapšen u Prijedoru kada je u njegovom domu pronađeno desetine metaka, okviri za automatsku pušku i pancirni prsluk.

Omladinski klub “Srbska čast” je Helsinški odbor za ljudska prava Srbije označio kao desničarsku organizaciju.

Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj, smatra da militaristički duh desničarskih organizacija nije samo isprazni dekor iza koga se kriju, nego vrsta poruke javnosti, vrsta veličanja stvari iz prošlosti.

“Većina takvih organizacija je na neki način naklonjena čvrstom ustrojstvu koje podrazumijeva jednu mušku, vojničku, strogu disciplinu i imaju taj jedan militaristički duh”, kaže on.

Među dvadesetak profila koje Instagram nalog “Svetog Georgija” prati jeste i Bojan Stojković, vođa “Srbske časti” u Srbiji. Prema pisanju Žurnala, njemu je 2018. godine zabranjen ulazak u Bosnu i Hercegovinu. Stojković je na svom Instagram profilu ranije veličao Ratka Mladića, a glorifikuje osobe kao što su Željko Ražnatović Arkan i četnički vojvoda Momčilo Đujić.

Stojković se na više fotografija u Srbiji mogao vidjeti s tamošnjim vođom “Noćnih vukova”, ogranka ruskog bajkerskog kluba čiji su članovi učestvovali u procesima odvajanja ukrajinske regije Krim te borbama u području Donbasa.

BIRN BiH je ranije pisao o političkim vezama “Noćnih vukova” u BiH.

Izabela Kisić, izvršna direktorica Helsinškog komiteta za ljudska prava Srbije, kaže da je i “Srbska čast” osnovana kao humanitarna i registrovana kao organizacija koja se zalaže za ljudska prava, zaštitu životne sredine i evropskih vrijednosti.

“Međutim, njihove aktivnosti ukazuju na nešto drugo – promovišu militarizam, veličaju ratove i ratne zločince, prekidaju skupove organizacija za ljudska prava, zagovaraju homofobiju, netrpeljivost prema Evropi, Americi i svemu što ‘nije srpsko’”, objasnila je Kisić.

Na jednoj od zgrada uz glavni put kroz Lončare, na bijeloj fasadi oslikan je lik bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića, osuđenog nepravosnažnom presudom na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina počinjenih u BiH. Članovi organizacije “Sveti Georgije” su ispod murala 13. januara 2020. bakljadom i pjesmom “Kosovski pokliči” obilježili nastupanje Srpske nove godine, što su podijelili na Instagramu.

Jedan član organizacije smatra da je 11. jula 1995. godine Srebrenica oslobođena, a da zahvalu zaslužuje Ratko Mladić.

Na nekoliko drugih fotografija kreiranih ispred grafita Mladiću, te na drugim mjestima u okolini Lončara, uglavnom korpulentni članovi organizacije okupljeni su uz crne zastave s grbom organizacije i u militarističkoj maskirnoj odjeći kojom dominiraju srpski i kršćanski simboli.

Za Kisić, veličanjem ratnih zločinaca poput Ratka Mladića ili četničkog pokreta jasno se pokazuje da “Sveti Georgije” dijeli agendu srpskih desničarskih organizacija uprkos tome što organizacija iz Lončara pomaže građanima bez obzira na nacionalnost.

Organizacija iz Lončara na svom Instagramu dijeli objave s javnih događaja kao što je bio skup podrške za Srbe u Crnoj Gori u januaru 2020. godine, gdje se zahvaljuju članovima organizacije “Srbi za Srbe”. Antifašistička koalicija Srbije je 2018. godine ovu organizaciju okarakterisala kao jednu od onih koje “pod maskom patriotizma šire nacionalizam, neonacizam, rasizam, homofobiju i druge oblike netrpeljivosti”, na što se poziva i Helsinški komitet za ljudska prava Srbije u publikaciji Izabele Kisić “Desni ekstremizam u Srbiji”.

Na nekim od javnih događaja u Brčkom pripadnici organizacije “Sveti Georgije” kreću se u formaciji koja podsjeća na vojni stroj, sa crnom zastavom s grbom na čelu.

Organizacija ne objavljuje fotografije oružja, ali je to barem jednom učinio jedan od članova objavljujući na svom Facebook profilu fotografiju s pištoljem, dok se drugi član s četničkim obilježjima, odnosno šubarom na kojoj je četnička kokarda, nalazi na fotografijama s drugim članovima “Svetog Georgija”, prilikom podjele paketića za djecu.

U svojoj objavi na Facebooku organizacija je pokazala i antimigrantski sentiment, optužujući Policiju Brčko distrikta BiH za transportovanje migranata na teritoriju Republike Srpske. “Sveti Georgije” smatra da je Zapad nametnuo ratove u regiji i Bosni i Hercegovini, da je koronavirus djelo zapadnih sila i da je spas samo u “povratku Bogu”.

Odsustvo zvanične registracije ove i sličnih grupa za Branka Todorovića otvara mnoga pitanja.

“Kada se gleda sa strane, izgleda kao da nešto skrivaju i nešto izbjegavaju, ali ljudi iz tih organizacija trebalo bi da daju odgovor na pitanje zbog čega”, rekao je Todorović.

Zahvalnost na ruskoj podršci

Kombi organizacije “Sveti Georgije” Lončari. Foto: Facebook, screenshot
Kombi organizacije “Sveti Georgije” Lončari. Foto: Facebook, screenshot

Organizacija “Sveti Georgije” u prvi plan često stavlja ime Rusije, što na svojoj odjeći, što na vozilu koje koriste članovi grupe, obojeno u tamnu zelenu boju, kakva se često koristi za vojna vozila.

Na svojoj Facebook stranici objavili su da je vozilo poklon od Ambasade Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini.

“Zahvaljujemo se Ambasadi Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini i njenom ambasadoru gospodinu Petru Ivancovu, koji su svojim velikim doprinosom pokazali da veoma cijene naš trud i zalaganje. Uz njihov poklon sada ćemo biti mnogo brži i učinkovitiji u svojim djelima. Hvala, Rusijo”, stoji na Facebook objavi grupe “Sveti Georgije” od 14. septembra 2020. godine.

Ambasada Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini nije odgovorila na upit BIRN-a BiH o tačnosti ove tvrdnje.

Stručnjakinja za sigurnost pri Univerzitetu u Leidenu u Holandiji, Arlinda Rrustemi u organizaciji “Sveti Georgije” vidi primjer sličnih organizacija u regionu koje mogu biti iskorištene za svrhe drugačije od humanitarnih.

“Vidimo da ciljaju ranjive ljude – starije i siromašne. Vidimo da popravljaju kuće i dostavljaju hranu – dakle, koriste to kao pokriće, a pravi ciljevi se otkrivaju tek kasnije”, kaže Rrustemi.

Za nju, ti ciljevi kasnije mogu biti problematični.

“Ova organizacija je samo jedan primjer organizacija u regionu koje su iskorištene za svrhe koje su veoma opasne za region”, kaže ona.

Rrustemi napominje da Rusija već podržava rad organizacija poput “Srbske časti” ili kozačkih organizacija, i u tome vidi obrazac širenja ruskog uticaja na području Zapadnog Balkana.

“Rade s populacijom i kreiraju informacione kampanje, ali izvor tih kampanja ostaje sakriven. Ruski interes u regionu je jači nego prije”, kaže ona.

Rrustemi smatra da Rusija slične taktike primjenjuje u zemljama širom Istočne Evrope, kod organizacija koje potencijalno mogu da izazovu nelagodu kod lokalnih manjina.

“Takve organizacije mogu da repliciraju isti metod u svim državama. Jednako tako, oni su pametni i lako se prilagođavaju lokalnom kontekstu. Tako da u BiH mogu biti iskorišteni za kreiranje polarizacije ciljajući lokalnu nacionalnu manjinu”, kaže ona.

To se navodi i u radu Marlene Laruelle pod nazivom “Ruske militantne skupine i njihovo korištenje u domovini i inozemstvu”, gdje stoji da je od 2010. godine Rusija počela sistemski podržavati militarizovane skupine povezane s takozvanim ortodoksnim fundamentalizmom.

Todorović kaže da Ruska Federacija na različite načine podržava brojne nevladine organizacije koje imaju panslavenski i pravoslavni karakter.

“U RS-u se na takve organizacije gleda poprilično blagonaklono. Znamo slučaj dolaska ‘Noćnih vukova’, što je izazvalo medijsku pažnju”, kaže Todorović.

Humanitarne aktivnosti pomažu imidžu ovakvih organizacija, smatra Izabela Kisić.

Organizacija “Sveti Georgije” je od decembra 2019. godine organizovala najmanje 70 akcija u kojima je donirala novac ili osnovne životne namirnice porodicama ili pojedincima slabog imovinskog stanja.

Jedna od mnogobrojnih humanitarnih akcija organizacije. Foto: Facebook, screenshot
Jedna od mnogobrojnih humanitarnih akcija organizacije. Foto: Facebook, screenshot

Kisić ovakav pristup vidi kao sve rašireniji trend u regionu.

“Sve više ekstremističkih desničarskih organizacija u Srbiji i regionu krije se iza humanitarnog rada. Nastoje da, baveći se društveno prihvatljivim aktivnostima, ‘omekšaju’ svoj imidž kako bi bili društveno prihvaćeni. Neke od tih organizacija, samo na prvi pogled djeluju kao humanitarne, ali kad se sagledaju njihovi stavovi i aktivnosti te kada se oni kontekstualizuju, otkriva se njihova skrivena agenda zasnovana na desničarskoj ideologiji. ‘Mekši’ imidž im pomaže i da lakše uđu u institucije i državne strukture”, rekla je Kisić.

Kako je kazala, svoje aktivnosti, kao što je pomoć socijalno najugroženijim građanima, dobro pokrivaju emotivnim fotografijama i videozapisima dobročinitelja u akciji koje distribuiraju preko društvenih mreža.

Centar za omladinski razvoj PRONI iz Brčkog pokušava naučiti mlade kako da sami provjere o kakvoj organizaciji se radi.

Harun Šabanović iz PRONI-ja kaže kako u svijetu radikalne skupine koriste društvene mreže za regrutaciju novih članova.

“Mladi treba da ulaze u provjerene organizacije, što je lako ustanoviti na društvenim mrežama – imaju li adresu, broj telefona (…), ko ih finansira, šta je misija”, kaže Šabanović.

On smatra da se članovi “Svetog Georgija” čudno oblače, odnosno da simbol humanitarne organizacije ne može sadržavati mačeve, što odudara od uobičajenih humanitarnih organizacija.

“Mladi bi ušli u neku humanitarnu organizaciju iz istinskih, pravih razloga jer je lijepo nekome pomoći, a ne znajući šta se iza toga krije i da to može imati destruktivni utjecaj. Promovišu se neke vrijednosti na način koji je općeprihvaćen i osjetljiv – ne možete ništa reći protiv humanitarnog udruženja (…), a kroz to se vežu simboli koji nemaju pozitivan utjecaj”, kaže Šabanović.

U decembru 2020. godine humanitarna organizacija “Sveti Georgije” obilježila je godišnjicu svoga rada. Tada su saopćili da su organizovali više od 100 humanitarnih akcija. Prema postu koji su objavili, jubilej je proslavljen uz nastup Mirka Pajčina, poznatijeg kao Baja Mali Knindža, pjevača koji u svojim pjesmama veliča osuđenike za ratne zločine.

See all News Updates of the Day

EU traži da BiH uvede vize državljanima Rusije

Putin i Dodik

Evropska unija (EU) očekuje od Bosne i Hercegovine, kao zemlje kandidata, da u potpunosti uskladi svoje vanjske, sigurnosne i trgovinske politike sa politikama EU, poručili su 30. januara iz Delegacije EU i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.

"Od Bosne i Hercegovine se očekuje i potpuna usklađenost sa viznom politikom EU, koja ne predviđa bezvizni režim sa Rusijom", pojasnili su za Radio Slobodna Evropa(RSE) iz Delegacije EU u BiH.

Dodali su da je u petom izvještaju Mehanizma za praćenje nakon liberalizacije viznog režima iz decembra 2022. godine, potvrđeno da BiH i dalje ispunjava kriterije za liberalizaciju viznog režima sa schengenskim prostorom.

Preporučeno je tada da BiH "prioritetno uskladi svoju viznu politiku sa listom trećih zemalja kojima su potrebne vize za EU, posebno onih trećih zemalja koje predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili rizik po sigurnost EU."

EU je 9. septembra prošle godine, zbog invazije Rusije na Ukrajinu, ponovo uvela vize za građane Ruske Federacije, koji su imali olakšan ulaz u EU od 2007. godine.

EU od tada na ruske državljane primjenjuje opšta pravila, pa je vizna taksa povećana sa 35 eura na 80 eura. Uz zahtjev za vizu traži se obimnija dokumentacija a proces obrade zahtjeva je postao dugotrajnji i restriktivniji.

Bosna i Hercegovina, međutim, i dalje primjenjuje bezvizni režim sa Rusijom, sa kojom je potpisala Sporazum 2013. godine.

Naime, Bosna i Hercegovina još nije uskladila svoj vizni režim sa viznim režimom EU, iako ima obavezu da to učini kao zemlja koja je 15. decembra prošle godine dobila kandidatski status za članstvo u EU.

Vize građanima Rusije kao korak ka EU i boljem upravljanju migracijama

Obaveza usklađivanja sa viznom politikom EU istaknuta je i u Izvještaju Evropske komisije o BiH iz oktobra prošle godine. U Izvještaju se navodi da je zakonodavni okvir o vizama u velikoj mjeri usklađen sa EU, ali da ga je potrebno "u potpunosti uskladiti sa listom zemalja čiji državljani trebaju ulaznu vizu".

Pitanje pooštravanja viznog režima BiH sa Ruskom Federacijom se dodatno nametnulo krajem 2022. godine, nakon dolaska grupe Čečena, ruskih državljana, u BiH.

Njihov cilj je bio izbjeći mobilizaciju u rusku armiju i slanje na Ukrajinsko ratište. Planirali su ući u Hrvatsku i dalje ka zapadnim zemljama EU, te zatražiti azil.

Iz Granične policije BiH su 29. decembra, rekli za RSE da je utvrđeno da Čečeni "zloupotrebljavaju bezvizni režim BiH i Rusije", te da ne ispunjavaju uslove za ulazak u BiH.

Istog dana je skupini ruskih državljana iz Čečenije i Ingušetije, njih oko 20, odbijen ulazak u Bosnu i Hercegovinu i oni su vraćeni u Tursku, odakle su stigli na Sarajevski aerodrom.

Zašto BiH još uvijek nije uskladila vizni režim sa EU?

Od početka invazije na Ukrajinu 24. februara, Bosna i Hercegovina je, putem svoje misije u Briselu, glasala za nekoliko paketa sankcija koje je EU uvela Rusiji.

No, sankcije nisu "zaživjele" u praksi s obzirom na to da odluku o njihovoj provedbi nije potvrdio Savjet ministara BiH, zbog protivljenja ministara iz Republike Srpske (RS).

Sudeći prema nedavnoj izjavi predsjednika RS-a Milorada Dodika, ministri iz tog bh. entiteta i ubuduće će se protiviti sankcijama prema Rusiji, kao i uvođenju viza za njene građane.

"Republika Srpska neće mijenjati spoljnopolitičke stavove u vezi sa Rusijom i Rusija ostaje važan partner RS-a", poručio je Dodik 28. decembra, navodeći da se RS i dalje zalaže za politiku neutralnosti po pitanju ruske invazije na Ukrajinu.

Na upit RSE kada bi BiH mogla da uskladi vizni režim sa politikom EU, Dodik je odgovorio:

"To je to. Baš je Bosna i Hercegovina uvela sankcije, je l' tako? To je ta priča koja se proteže čitavu godinu kako je navodno neki neodgovorni ambasador dao svoj politički stav, ali kad dođete ovdje u stvarnu situaciju, onda vidite da BiH nije uvela sankcije Rusiji i neće uvesti."

Naveo je i da "ne mora da znači da je sve što dolazi iz EU najbolje za nas", te da u RS ne žele da se odriču identiteta i tradicionalnih vrijednosti "samo za neki novac koji oni nude".

Borba protiv oružanog nasilja: Amerika u ratu sama sa sobom

Samo praćenje svih pucnjava postalo je teško, s lokacijama, okolnostima i imenima žrtava koji se spajaju u naizgled beskonačan trag krvoprolića i tuge.

Sve se više osjeća kao da je Amerika u ratu sama sa sobom.

U New Orleansu, samo nekoliko dana u novoj godini, 14-godišnja djevojčica je ubijena iz vatrenog oružja, zajedno sa svojim ocem i stricem. Nekoliko dana nakon toga, u učionici u Virginiji, šestogodišnji dječak je izvadio pištolj i ustrijelio svoju učiteljicu iz prvog razreda. Tu je vijest zasjenila masovna pucnjava u kalifornijskom plesnom studiju prošlog vikenda u kojoj je ubijeno 11 ljudi. Dan kasnije, nekoliko stotina milja dalje, poljoprivredni radnik otvorio je vatru u gradu na obali, ubivši sedam kolega. Još troje je ubijeno, a četvero ranjeno u pucnjavi u kući za kratkoročni najam u otmjenoj četvrti Los Angelesa rano u subotu.

A mnogi su Amerikanci duboko pesimistični da će se nešto uskoro promijeniti. Kada je predsjednik Joe Biden prošle godine potpisao zakon za borbu protiv oružanog nasilja - prvu takvu mjeru koja je prošla Kongres u generaciji - znatna većina ga je podržala. Ali 78% je reklo da vjeruje da će učiniti malo ili ništa, pokazalo je istraživanje Pew Research Centera.

Sam broj ubistava i brzi tempo političkog odgovora "rađaju osjećaj nemoći i očaja", rekao je Pedro Noguera, dekan obrazovne škole na Sveučilištu Južne Kalifornije i sociolog koji je više proučavao oružano nasilje. više od dva desetljeća.

"Mislim da se niko ne osjeća dobro zbog ovoga gdje se nalazimo - čak ni ljubitelji oružja", rekao je.

Ali ako bi vas zbog svega toga moglo pomisliti da je Amerika otupjela na oružano nasilje, Zeneta Everhart se ne bi složila.

Njen tada 19-godišnji sin, Zaire, radio je honorarni posao u supermarketu u Buffalu prošlog maja kada je upao naoružani muškarac tražeći crnce koje bi ubio. Desetorica su poginula u napadu. Zaire je pogođen metkom u vrat, ali je preživio.

“Ne mislim da zemlja postaje otupjela na to, ali mislim da je zemlja frustrirana”, rekla je. “Mislim da su ljudi umorni.”

“Znaš, ne želimo čuti o ovome. Ne želimo čuti o tome da nam djeca umiru od oružanog nasilja i ne želimo čuti o našim starijima koji su ubijeni u napadu na studio u Kaliforniji. "Kako užasno. Kako srceparajuće.”

Ali to čini Everharta i druge još odlučnijima u pronalaženju načina za zaustavljanje nasilja.

Mjesec dana nakon pucnjave u supermarketu, ona i rođaci drugih žrtava otišli su u Washington, D.C., svjedočeći pred odborom Predstavničkog doma o potrebi donošenja zakona o sigurnosti oružja. Dva tjedna kasnije, Biden je potpisao zakon o oružanom nasilju.

Taj uspjeh i kontinuirani oporavak njezina sina daju joj energiju.

Ali u zemlji u kojoj su stavovi o oružju i nasilju često kontradiktorni, zacrtavanje smjera djelovanja stvara neugodnu računicu.

Sveukupno, 71% Amerikanaca kaže da bi zakoni o oružju trebali biti stroži, prema anketi koju su 2022. proveli Harris School of Public Policy Sveučilišta u Chicagu i Centar za istraživanje javnih pitanja Associated Press-NORC. Ali u istoj anketi, 52% je reklo da je također vrlo važno zaštititi pravo Amerikanaca na posjedovanje oružja radi osobne sigurnosti.

Prošlogodišnji zakon o oružanom nasilju osmišljen je kako bi se postupno pooštrili uvjeti za mlade ljude da kupuju oružje, uskrati vatreno oružje većem broju obiteljskih zlostavljača i pomogne lokalnim vlastima da privremeno oduzmu oružje od ljudi za koje se smatra da su opasni. Većina njegovih troškova od 13 milijardi dolara otišla bi za jačanje programa mentalnog zdravlja i za škole.

Međutim, ove je godine broj smrtnih slučajeva od pucnjave već duboko obeshrabrujući.

Prva masovna pucnjava u zemlji prošle godine dogodila se 23. januara. Do istog datuma ove godine, nacija je već pretrpjela šest masovnih pucnjava, ostavivši 39 mrtvih, prema bazi podataka koju su prikupili The Associated Press, USA Today i Northeastern University. Prati svaki napad u SAD-u koji je odnio najmanje četiri života, ne uključujući napadačev, od 2006.

"Nažalost, mislim da smo postali imuni na to", rekao je Mark Gius, profesor na koledžu Quinnipiac koji proučava oružano nasilje i javnu politiku. “To je postalo dio života.”

Fred Guttenberg, čija je 14-godišnja kći Jaime ubijena kada je naoružani muškarac divljao po srednjoj školi u Parklandu na Floridi 2018., predobro zna koliko nasilje može biti ogromno.

Neposredan instinkt kod ovih pucnjava, rekao je, jest pomisliti "evo nas opet." Ali tu nije kraj.

“Nije da Amerikance nije briga. Radi se o tome da smo dopustili da ode predaleko", rekao je. “Amerika obraća pažnju. Ljudi su više angažirani po ovom pitanju nego što su ikada bili.”

Godinama se u Kongresu i na Floridi zalagao za zakon poznat kao “Jaime's Law", koji bi od ljudi koji kupuju municiju zahtijevao da prođu iste provjere kao i za kupovinu oružja. Zakoni su više puta zapeli, ali on ne odustaje.

Dok masovna ubistva poput Parklanda privlače veliku pozornost, više od polovice od oko 45.000 američkih smrtnih slučajeva od vatrenog oružja godišnje je samoubistvo.

Od ubistava iz vatrenog oružja, velika većina ostavlja samo jednu ili dvije mrtve osobe. Mnoge od tih smrti ne dobivaju pozornost, osim vlasti i ljudi koji su pogođeni.

"To je tužna stvar", rekla je Noguera iz USC-a. "Gotovo je potrebno biti pod izravnim utjecajem da biste shvatili koliko je opasna situacija upravo sada."

To je stvorilo situaciju u kojoj se čak i ljudi koji mrze oružje mogu naći u situaciji da se pitaju trebaju li ga kupiti.

"To je razumljivo", rekao je. “Ljudi misle: ako nas država ne može zaštititi, onda moramo zaštititi sami sebe.”

Osam mjeseci nakon napada u supermarketu Buffalo, liječnici dosad nisu uspjeli izvaditi sve dijelove metaka koji su se zaglavili u tijelu Everharina sina, neki od njih opasno blizu vitalnih organa. No njegovo preživljavanje ju motivira da nastavi gurati vladu ka promjenama, a ona poziva druge da ne odustaju od borbe kad čuju za još jednu pucnjavu.

"Nemoj biti neosjetljiv na ovo", rekla je. “Ovo bi te trebalo boljeti. Trebao bi osjetiti nešto.”

Turska: Opozicija pod pritiscima dok Erdogan nastoji osigurati reizbor

Turska: Opozicija pod pritiscima dok Erdogan nastoji osigurati reizbor
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:02 0:00

Ustavni sud Turske odbacio je poziv druge po veličini opozicione Narodne demokratske stranke da se odluka o gašenju stranke odgodi do okončanja opštih izbora u Turskoj, koji su zakazani za maj. Kritičari kažu da ova odluka povećava zabrinutost da Erdogan koristi pravosuđe da potkopa opoziciju.

SAD optužile tri osobe za pokušaj ubistva američko-iranske novinarke

Američki sekretar za pravosuđe Merrick Garland.

Američki federalni istražitelji optužili su tri člana istočnoevropske kriminalne organizacije, koja je povezana sa iranskom vladom, za kovanje zavjere da ubiju američku novinarku i aktivistkinju iranskog porijekla, saopštio je u petak sekretar za pravosuđe Merrick Garland.

Rafat Amirov, Polad Omarov i Kalid Mehdijev optuženi su da su plaćeni za ubistvo i pranje novca zbog uloge u zavjeri iza koje stoji Teheran, ističe se u saopštenju Sekretarijata za pravosuđe.

"Žrtva je pisala o slučajevima kršenja ljudskih prava od strane vlade Irana, o diskriminaciji žena, suzbijanju demokratskog učešća i izražavanja, proizvoljnim hapšenjiima, torturi i pogubljenjima", naveo je Garland.

U saopštenju nije navedeno ime navodne mete zavjere, ali Mehdijev je uhapšen prošle godine u New Yorku zbog držanja puške ispred kuće novinarke Masihe Alinedžad u Brooklynu, dugogodišnje kritičarke iranskih zakona o pokrivanju glave, koja je promovisala na društvenim mrežama video snimke žena koje krše te zakone.

Alinedžad, koja živi u egzilu u New Yorku i saradnica je Glasa Amerike, potvrdila je za AP da je ona bila meta.

"Nisam uplašena. Iranski režim misli da će pokušajem ubistva ušutkati mene ili ostale žene. Međutim, samo me jačaju, čine još moćnijom da se borim za demokratiju i dam glas hrabrim ženama suočenim sa oružjem i mecima na ulicama da bi se oslobodile Islamske republike", rekla je Alinedžad za AP po obljavljivanju optužnice.

Mehdijev se izjasnio da nije kriv za posjedovanje vatrenog oružja sa izbrisanim serijskim brojem. On se nalazi u pritvornom centru u Brooklynu, u New Yorku, gdje čeka suđenje. Misija Irana pri Ujedinjenim Nacijama nije odgovorila na zahtjev agencije Reuters za komentar.

Američki tužioci su prošle godine optužili trojicu Iranaca da su kao navodni operativci obavještajne službe Teherana kovali zavjeru za otmicu novinara i aktiviste iz New Yorka. Garland je rekao da je žrtva pokušaja atentata i pokušaja otmice ista osoba.

Nakon neuspješnog pokušaja otmice 2021. godine, Amirov - koji ima prebivalište u Iranu - poslao je informacije o meti Omarovu, sa prebivalištem u Češkoj i Sloveniji, saopštili su tužioci u petak. Omarov je zatim poslao te detalje Mehdijevu, koji je živio u New Yorku.

Amirov i Omarov su zatim organizovali da Mehdijev dobije 30.000 dolara u kešu, čime je kupio pušku i municiju. Zatim je nekoliko dana obilazio komšiluk mete u julu 2022. godine, ali je zaustavljen zbog saobraćajnog prekršaja i uhapšen kada je policija pronašla oružje, naveli su tužioci.

Amirov je uhapšen van SAD, rekao je Garland. U četvrtak je predat Americi i izjasnio se da nije kriv pred sudom na Manhattanu kasnije u petak. Određen mu je pritvor bez prava na kauciju. Omarov je uhapšen u Češkoj Republici ranije ovog mjeseca, a Sjedinjene Države traže njegovo izručenje.

Sjedinjene Države su 2011. godine uhapsile jednog muškarca za kojeg se tvrdilo da je povezan sa iranskom zaverom za atentat na tadašnjeg ambasadora Saudijske Arabije u Washingtonu, u restoranu koji je tada redovno posećivao u prijestolnici.

Washington optužuje Teheran da podržava terorizam i razvija nuklearno oružje, što iranske vlasti odbacuju.

Objavljen video snimak brutalnog policijskog prebijanja Afroamerikanca u Memphisu

Snimak hapšenja Nicholsa. (Foto: Memphis Police Department/Handout via REUTERS)

Američki grad Memphis, u Tennesseeu, objavio je u petak veče šokantan video nasilnog obračuna petorice policajaca sa 29-godišnjim Afroamerikancem Tyreom Nicholsom, koji je podlegao povredama tri dana nakon što je pretučen.

Policajci, svi crnci, otpušteni su i optuženi za ubistvo drugog stepena, teški napad, tešku otmicu, nedolično službeno ponašanje i ugnjetavanje tokom službene akcije u slučaju smrti Nicholsa, kojeg su zaustavili u saobraćaju zbog navodno nesavesne vožnje.

Na jednom snimku vidi se kako policajci izvlače Nicholsa iz automobila dok on viče da "nije uradio ništa i da samo pokušava da ide kući". Zatim ga tjeraju da legne na zemlju i da se okrene na stomak, dok ga prskaju u lice biber sprejom.

Nichols zatim uspijeva da ustane i pobjegne dok ga policajci jure, od kojih najmanje jedan upotrebljava omamljivač.

Snimak hapšenja Nicholsa. (Foto: Memphis Police Department/Handout via REUTERS )
Snimak hapšenja Nicholsa. (Foto: Memphis Police Department/Handout via REUTERS )

Na odvojenom snimku nasilja vidi se kako policajci sustižu i tuku Nicholsa. Dva policajca ga drže, dok ga treći šutira, a četvrti udara palicom, prije nego što ga još jedan udara. Policajci u jednom trenutku ostavljaju Nicholsa prislonjenog uz vozilo, dok proslavljaju svoje poteze.

Može se čuti i kako Nichols vrišti "mama, mama" i "da želi samo da ide kući" dok se bori sa policajcima. Njegova majka navela je da je Tyre bio blizu kuće kada je pretučen. Na snimku se vide i nosila, čak 19 minuta nakon dolaska prvih ekipa hitne pomoći.

Nichols je preminuo u bolnici 10. januara, tri dana nakon što su ga policajci pretukli. Njegova smrt najnoviji je u nizu slučaja optužbi za prekomjernu upotrebu policijske sile protiv Afroamerikanaca i drugih manjina proteklih godina, što je izazvalo proteste protiv sistemskog rasizma u američkom pravosudnom sistemu.

Protesti protiv rasne nepravde izbili su globalno poslije ubistva Georgea Floyda u maju 2020. godine. Floyd je preminuo nakon što mu je bijeli policajac u Minneapolisu klečao na vratu više od devet minuta.

Nicholsova majka, RowVaughn Wells, upozorila je u obraćanju ranije u petak na "užasavajući" snimak ali je pozvala na mirne proteste.

"Ne želim da palimo naš grad, razaramo ulice, zato što se moj sin nije za to zalagao. Ako ste ovdje zbog mene i Tyrea, protestovaćete mirno", poručila je Wells.

"Ni jedna majka ne bi trebalo da prolazi kroz ono što ja sada doživljavam, da izgubi dijete na nasilan način na koji sam ja izgubila svoje", rekla je Wells.

Nakon što je objavljen video na američkim medijima, velika grupa demonstranata okupila se u Memphisu uzvikujući "nema pravde, nema mira" i noseći transparente na kojima je pisalo "narod zahtijeva da se okonča policijski teror. Demonstranti su u jednom trenutku blokirali saobraćaj na jednom od autoputeva.

Protesti su održani i u drugim američkim gradovima. Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je "bijesan" i "duboko ožalošćen" nakon što je odgledao snimak. Biden je takođe razgovarao sa Tyreovom porodicom.

Protesti u Memphisu zbog smrti Nicholsa. (Foto: REUTERS/Leah Millis)
Protesti u Memphisu zbog smrti Nicholsa. (Foto: REUTERS/Leah Millis)

Policija prvobitno nije saopštila mnogo detalja o okolnostima hapšenja Nicholsa. Čak je i okružni tužilac Steve Mulroy bio neodređen u pogledu detalja incidenta kada je objavio optužnicu protiv policajaca.

Objavljeni video obuhvata snimak sa kamera na tijelima policajaca, iz policijskog vozila, i bezbjednosnih kamera u blizini incidenta.

Pojedinici koji su ga odgledali prije objavljivanja i o tome govorili za medije nisu iznosili detalje, ali su naveli da je uznemirujući.

"Vidjećete nepoštovanje života i dužnosti, na koju smo se svi zakleli", rekla je za kablovsku mrežu CNN šefica policije Memphisa. Direktor FBI-a Christopher Wray rekao je u petak da je video snimak i da je bio užasnut.

Advokat za ljudska prava Ben Crump, koji zastupa Nicholsovu porodicu, snimak je uporedio sa videom policijskog prebijanja afroameričkog vozača Rodneyja Kinga 1991. godine. Četiri policajca su oslobođena optužbi za njegovo ubistvo četiri godine kasnije, što je izazvalo višednevne nemire u Los Angelesu.

"Ovaj mladić (Nichols) izgubio je život na užasan način što ukazuje na prijeku potrebu za promenama i reformama da bi se se osiguralo da se ovakvo nasilje ne događa tokom akcija koje sa sobom ne nose veliku prijetnju, kao što je zaustavljanje u saobraćaju", saopštili su Crump i njegov kolega Antonio Romanucci.

Nichols, otac četverogodišnjeg djeteta, će poslije objavljivanja snimka vjerovatno postati novo lice pokreta za rasnu pravdu u SAD.

Nichols je odrastao u Sacramentu, u Kaliforniji, prije nego što se tokom pandemije koronavirusa preselio u područje Memphisa gdje je živio sa majkom i očuhom i radio u Fedexu.

Sva petorica policajaca - Tadarrius Bean, Demetrius Haley, Emmitt Martin III, Desmond Mills Jr. i Justin Smith - otpušteni su 21. januara nakon što je internom istragom utvrđeno da su prekršili policijske standarde, uključujući i upotrebom prekomerne sile.

Uhapšeni su, a četvorica su puštena uz kauciju, dok je Haley i dalje u zatvoru. Određena mu je kaucija od 350.000 dolara. Dva pripadnika Vatrogasne službe Memphisa, koja su odgovorila na incident, razriješena su dužnosti do sprovođenja odvojene istrage.

Optuženi policajci (Foto: Memphis Police Department/Handout via REUTERS)
Optuženi policajci (Foto: Memphis Police Department/Handout via REUTERS)

Prema zakonu države Tennessee, za ubistvo drugog stepena predviđena je kazna d 15 do 60 godina.

Sekretar za pravosuđe Merrick Garland najavio je u petak federalnu civilnu istragu Nicholsove smrti.

Biden je pozvao na smirenost u četvrtak.

"Gnjev je razumljiv, ali nasilje nikada nije prihvatljivo", naveo je Biden u saopštenju. "Tyreova smrt je bolan podsjetnik da moramo učiniti više da osiguramo da naš sistem krivičnog pravosuđa ispunjava obećanje o pravičnoj i nepristrasnoj pravdi, jednakom tretmanu i dostojanstvu za sve", rekao je Biden.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG