Izdvojeno
BIRN BiH istražuje: Proruska uniformisana grupa kod Brčkog pod okriljem humanitarne organizacije

Grupa muškaraca iz Lončara u blizini Brčkog, uniformno obučenih u crne duskerice s natpisom “Rusija”, duže od godinu dana se predstavlja kao humanitarna organizacija spremna pomoći svima. Ali kriminalna prošlost vođe, odavanje počasti optuženom za ratne zločine i interesovanje policije otkrivaju drugo lice ove skupine.
Ispred skromne kuće u mjestu nadomak Brčkog, grupa mlađih muškaraca u patikama, uskim farmericama i crnim duksericama, iz kombija istovara humanitarnu pomoć. Na tamnozelenom kombiju je zlatnim slovima ispisano “Rusija” – isti natpis koji se nalazi i na duksericama.
Starice, samohrane majke ili porodice kojima pomažu zahvalne su za pomoć u hrani. Slikanje tokom i nakon uručenja pomoći je obavezno. Niz od više od 70-ak ovakvih akcija koje je od decembra 2019. na Instagram i Facebook profilu podijelila humanitarna organizacija “Sveti Georgije” Lončari donijela im je imidž nesebičnih mladih muškaraca koji se trude pomoći svima bez obzira na etničku pripadnost.
Objave lokalnih medija i pažljivo vođene društvene mreže donijele su im više hiljada pratilaca. Ali rad grupe intenzivno prati i policija. Neki se članovi priključuju akcijama iz humanitarnih razloga, a pojedini su “bezbjedonosno interesantni”, potvrdila je policija u Bijeljini.
Istraživanje Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) otkrilo je da grupa nije zvanično registrovana niti prema jednom zvanično dostupnom registru nevladinih ili humanitarnih organizacija. Ali to nije jedino po čemu se ova humanitarna organizacija razlikuje od drugih sličnih organizacija.
Grupa većinom sastavljena od muškaraca, gotovo po pravilu u uniformnoj odjeći dostavlja pomoć. Oni učestvuju i u javnim događajima u Brčkom slikajući se u jednoobraznim duksericama ili dok se kreću u formaciji po dvoje.
BIRN je uspio da identifikuje 16 sadašnjih ili bivših pripadnika organizacije. Iz pregleda stotina fotografija čini se da pripadnici grupe žele uz humanitarni ostaviti i utisak opasnih momaka.
Organizacija rijetko objavljuje pozive za prikupljanje pomoći, a njeni članovi koje je BIRN BiH kontaktirao nisu bili raspoloženi da govore o svom humanitarnom radu. Prilikom jedne od posjeta Lončarima, mjestu od oko 1.000 stanovnika u Donjem Žabaru, 20-ak minuta vožnje od Brčkog, Dejan Miškić, koji se pojavljuje na fotografijama grupe, odbio je razgovarati zvanično.
Na razgovor nije pristao niti Slobodan Simić, koji se u prilozima lokalnih televizijskih stanica predstavljao kao glasnogovornik grupe. Na posljednjim lokalnim izborima u BiH on je, ispred Srpske demokratske stranke (SDS), bio kandidat za načelnika Donjeg Žabara, općine u kojoj se nalaze Lončari.
Nakon što nisu odgovorili na poruku na zvaničnom Facebook profilu grupe, novinari su pokušali razgovarati s vođom organizacije Srđanom Letićem. U razgovoru vođenom ispred kuće ograđene visokom ogradom na kojoj je postavljeno nekoliko kamera, koja se po svom luksuzu i automobilima u dvorištu ističe u odnosu na ostale, Letić je zajedno s nekoliko drugih članova grupe odbio razgovarati o njenom radu i ciljevima, ali i presudama zbog kojih je bio osuđen na zatvorsku kaznu.
Prema presudama koje su sudovi dostavili BIRN-u BiH, Letić je osuđen na najmanje četiri godine i tri mjeseca zatvora u više odvojenih presuda.
On je 2012. pred Okružnim sudom u Doboju pravosnažno osuđen na dvije i po godine zatvora zbog spolne radnje nad 13-godišnjom djevojčicom.
Prema presudi Okružnog suda u Doboju dostavljenoj BIRN-u BiH, Letić je djevojčicu upoznao preko Facebooka, a onda joj je u periodu između augusta i novembra 2010. godine slao poruke insistirajući na boljem upoznavanju. Njegova nastojanja su, prema presudi, u dva navrata kulminirala skidanjem odjeće s djevojčice i nedozvoljenim fizičkim kontaktom. Nakon odgađanja izvršenja presude, upućen je na služenje kazne u fočanskom zatvoru.
Letićev tadašnji advokat Faruk Balijagić je, prema pisanju Nezavisnih novina, izjavio da iza hapšenja i pritvaranja Letića stoji drugi motiv, tvrdeći da je postupak montiran kako bi Letić policiji rekao gdje se nalazi osuđenik koji je pobjegao iz dobojskog zatvora 2004. godine.
Letić je 2007. pred Sudom BiH osuđen na godinu i osam mjeseci zatvora zbog falsifikovanja 40 novčanica od po deset konvertibilnih maraka i trgovine oružjem. U presudi se navodi da su kod Letića pronađene dvije bombe, smjesa koja asocira na eksploziv, tromblon, suzavac, signalni pištolj, detonatorske kapsule i više od 600 metaka različitog kalibra.
Postoje i dvije presude za krivično djelo “prikrivanje” – jedna izrečena 2005. pred Osnovnim sudom u Modriči, gdje je osuđen na šest mjeseci uslovno, a druga 2007. godine pred Osnovnim sudom Brčko distrikta BiH, gdje je osuđen na 30 dana zatvora. Druga presuda tiče se predaje ukradenog automobila.
Letić je odbio komentarisati ove presude.
Odgovarajući na upit BIRN-a BiH o Srđanu Letiću, Tužilaštvo Brčko distrikta je potvrdilo da se protiv njega trenutno vodi istraga zbog nanošenja lakših tjelesnih povreda u januaru ove godine.
U Policijskoj upravi (PU) Bijeljina su za BIRN BiH objasnili da se na području koje pokriva Policijska stanica Pelagićevo, u mjestu Lončari, okuplja neformalna i samozvana grupa građana “Sveti Georgije”.
“Oko navedene grupe okuplja se nekolicina građana mlađe i srednje dobi čiji su prevashodni ciljevi bavljenje humanitarnom pomoći, ali među kojima postoje pojedina bezbjednosno interesantna lica”, kažu iz Policijske uprave Bijeljina.
Zbog ovog nadzora su u organizaciji “Sveti Georgije” nezadovoljni radom policije. Na svom Facebook profilu optužili su Policiju Brčko distrikta i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) da maltretiraju i vrše torturu nad članovima grupe. Tvrde da su članovi u više navrata privođeni na informativne razgovore i da je policija najmanje jednom slala intervenciju zbog njihovog okupljanja. Također, na Facebookprofilu organizacije tvrde da su zbog njih između Lončara i Brčkog postavljani policijski punktovi, te da je sve što “pričaju, pišu i rade u skladu sa zakonom”.
Iz Policije Brčko distrikta nisu odgovorili na zahtjev BIRN-a BiH za komentar ovih navoda.
Izvori iz četiri različite sigurnosne odnosno policijske agencije u Bosni i Hercegovini potvrdili su BIRN-u BiH da su upoznati s radom i djelovanjem grupe odnosno njenih pojedinih članova.
Militaristička pojavnost i ugledanje na “Srbsku čast”
Na fotografijama koje objavljuju na svojim društvenim mrežama, ističe se uniformno oblačenje članova “Svetog Gerogija”, upotpunjeno detaljima na odjeći kao što su: grb nalik znaku Vojske Srbije, ćirilični natpis “Lončari” na desnom rukavu dukserice, natpis “Rusija” na ruskoj ćirilici smješten na prednjoj lijevoj strani uglavnom crnih majica i dukserica, grčki kršćanski simbol ISHS NIKA [Isus Krist osvaja] na ramenu i sam grb organizacije, koju obilježavaju mačevi, trobojka i amblem Ruske Federacije.
Grb, odnosno stil i oblik štita te stil i položaj trobojke sa četiri slova S unutar grba predstavlja vizuelnu konekciju s poznatijom organizacijom “Srbska čast” iz Srbije.
Članovi ove organizacije došli su u fokus u BiH nakon što su objavljene fotografije članova obučenih u crne majice s grbom na sastanku u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS), ali i onih s Miloradom Dodikom. Ogranak “Srbske časti” nije zvanično registrovan u BiH, a raniji predstavnik ove organizacije Igor Bilbija nedavno je uhapšen u Prijedoru kada je u njegovom domu pronađeno desetine metaka, okviri za automatsku pušku i pancirni prsluk.
Omladinski klub “Srbska čast” je Helsinški odbor za ljudska prava Srbije označio kao desničarsku organizaciju.
Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj, smatra da militaristički duh desničarskih organizacija nije samo isprazni dekor iza koga se kriju, nego vrsta poruke javnosti, vrsta veličanja stvari iz prošlosti.
“Većina takvih organizacija je na neki način naklonjena čvrstom ustrojstvu koje podrazumijeva jednu mušku, vojničku, strogu disciplinu i imaju taj jedan militaristički duh”, kaže on.
Među dvadesetak profila koje Instagram nalog “Svetog Georgija” prati jeste i Bojan Stojković, vođa “Srbske časti” u Srbiji. Prema pisanju Žurnala, njemu je 2018. godine zabranjen ulazak u Bosnu i Hercegovinu. Stojković je na svom Instagram profilu ranije veličao Ratka Mladića, a glorifikuje osobe kao što su Željko Ražnatović Arkan i četnički vojvoda Momčilo Đujić.
Stojković se na više fotografija u Srbiji mogao vidjeti s tamošnjim vođom “Noćnih vukova”, ogranka ruskog bajkerskog kluba čiji su članovi učestvovali u procesima odvajanja ukrajinske regije Krim te borbama u području Donbasa.
BIRN BiH je ranije pisao o političkim vezama “Noćnih vukova” u BiH.
Izabela Kisić, izvršna direktorica Helsinškog komiteta za ljudska prava Srbije, kaže da je i “Srbska čast” osnovana kao humanitarna i registrovana kao organizacija koja se zalaže za ljudska prava, zaštitu životne sredine i evropskih vrijednosti.
“Međutim, njihove aktivnosti ukazuju na nešto drugo – promovišu militarizam, veličaju ratove i ratne zločince, prekidaju skupove organizacija za ljudska prava, zagovaraju homofobiju, netrpeljivost prema Evropi, Americi i svemu što ‘nije srpsko’”, objasnila je Kisić.
Na jednoj od zgrada uz glavni put kroz Lončare, na bijeloj fasadi oslikan je lik bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića, osuđenog nepravosnažnom presudom na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina počinjenih u BiH. Članovi organizacije “Sveti Georgije” su ispod murala 13. januara 2020. bakljadom i pjesmom “Kosovski pokliči” obilježili nastupanje Srpske nove godine, što su podijelili na Instagramu.
Jedan član organizacije smatra da je 11. jula 1995. godine Srebrenica oslobođena, a da zahvalu zaslužuje Ratko Mladić.
Na nekoliko drugih fotografija kreiranih ispred grafita Mladiću, te na drugim mjestima u okolini Lončara, uglavnom korpulentni članovi organizacije okupljeni su uz crne zastave s grbom organizacije i u militarističkoj maskirnoj odjeći kojom dominiraju srpski i kršćanski simboli.
Za Kisić, veličanjem ratnih zločinaca poput Ratka Mladića ili četničkog pokreta jasno se pokazuje da “Sveti Georgije” dijeli agendu srpskih desničarskih organizacija uprkos tome što organizacija iz Lončara pomaže građanima bez obzira na nacionalnost.
Organizacija iz Lončara na svom Instagramu dijeli objave s javnih događaja kao što je bio skup podrške za Srbe u Crnoj Gori u januaru 2020. godine, gdje se zahvaljuju članovima organizacije “Srbi za Srbe”. Antifašistička koalicija Srbije je 2018. godine ovu organizaciju okarakterisala kao jednu od onih koje “pod maskom patriotizma šire nacionalizam, neonacizam, rasizam, homofobiju i druge oblike netrpeljivosti”, na što se poziva i Helsinški komitet za ljudska prava Srbije u publikaciji Izabele Kisić “Desni ekstremizam u Srbiji”.
Na nekim od javnih događaja u Brčkom pripadnici organizacije “Sveti Georgije” kreću se u formaciji koja podsjeća na vojni stroj, sa crnom zastavom s grbom na čelu.
Organizacija ne objavljuje fotografije oružja, ali je to barem jednom učinio jedan od članova objavljujući na svom Facebook profilu fotografiju s pištoljem, dok se drugi član s četničkim obilježjima, odnosno šubarom na kojoj je četnička kokarda, nalazi na fotografijama s drugim članovima “Svetog Georgija”, prilikom podjele paketića za djecu.
U svojoj objavi na Facebooku organizacija je pokazala i antimigrantski sentiment, optužujući Policiju Brčko distrikta BiH za transportovanje migranata na teritoriju Republike Srpske. “Sveti Georgije” smatra da je Zapad nametnuo ratove u regiji i Bosni i Hercegovini, da je koronavirus djelo zapadnih sila i da je spas samo u “povratku Bogu”.
Odsustvo zvanične registracije ove i sličnih grupa za Branka Todorovića otvara mnoga pitanja.
“Kada se gleda sa strane, izgleda kao da nešto skrivaju i nešto izbjegavaju, ali ljudi iz tih organizacija trebalo bi da daju odgovor na pitanje zbog čega”, rekao je Todorović.
Zahvalnost na ruskoj podršci
Organizacija “Sveti Georgije” u prvi plan često stavlja ime Rusije, što na svojoj odjeći, što na vozilu koje koriste članovi grupe, obojeno u tamnu zelenu boju, kakva se često koristi za vojna vozila.
Na svojoj Facebook stranici objavili su da je vozilo poklon od Ambasade Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini.
“Zahvaljujemo se Ambasadi Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini i njenom ambasadoru gospodinu Petru Ivancovu, koji su svojim velikim doprinosom pokazali da veoma cijene naš trud i zalaganje. Uz njihov poklon sada ćemo biti mnogo brži i učinkovitiji u svojim djelima. Hvala, Rusijo”, stoji na Facebook objavi grupe “Sveti Georgije” od 14. septembra 2020. godine.
Ambasada Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini nije odgovorila na upit BIRN-a BiH o tačnosti ove tvrdnje.
Stručnjakinja za sigurnost pri Univerzitetu u Leidenu u Holandiji, Arlinda Rrustemi u organizaciji “Sveti Georgije” vidi primjer sličnih organizacija u regionu koje mogu biti iskorištene za svrhe drugačije od humanitarnih.
“Vidimo da ciljaju ranjive ljude – starije i siromašne. Vidimo da popravljaju kuće i dostavljaju hranu – dakle, koriste to kao pokriće, a pravi ciljevi se otkrivaju tek kasnije”, kaže Rrustemi.
Za nju, ti ciljevi kasnije mogu biti problematični.
“Ova organizacija je samo jedan primjer organizacija u regionu koje su iskorištene za svrhe koje su veoma opasne za region”, kaže ona.
Rrustemi napominje da Rusija već podržava rad organizacija poput “Srbske časti” ili kozačkih organizacija, i u tome vidi obrazac širenja ruskog uticaja na području Zapadnog Balkana.
“Rade s populacijom i kreiraju informacione kampanje, ali izvor tih kampanja ostaje sakriven. Ruski interes u regionu je jači nego prije”, kaže ona.
Rrustemi smatra da Rusija slične taktike primjenjuje u zemljama širom Istočne Evrope, kod organizacija koje potencijalno mogu da izazovu nelagodu kod lokalnih manjina.
“Takve organizacije mogu da repliciraju isti metod u svim državama. Jednako tako, oni su pametni i lako se prilagođavaju lokalnom kontekstu. Tako da u BiH mogu biti iskorišteni za kreiranje polarizacije ciljajući lokalnu nacionalnu manjinu”, kaže ona.
To se navodi i u radu Marlene Laruelle pod nazivom “Ruske militantne skupine i njihovo korištenje u domovini i inozemstvu”, gdje stoji da je od 2010. godine Rusija počela sistemski podržavati militarizovane skupine povezane s takozvanim ortodoksnim fundamentalizmom.
Todorović kaže da Ruska Federacija na različite načine podržava brojne nevladine organizacije koje imaju panslavenski i pravoslavni karakter.
“U RS-u se na takve organizacije gleda poprilično blagonaklono. Znamo slučaj dolaska ‘Noćnih vukova’, što je izazvalo medijsku pažnju”, kaže Todorović.
Humanitarne aktivnosti pomažu imidžu ovakvih organizacija, smatra Izabela Kisić.
Organizacija “Sveti Georgije” je od decembra 2019. godine organizovala najmanje 70 akcija u kojima je donirala novac ili osnovne životne namirnice porodicama ili pojedincima slabog imovinskog stanja.
Kisić ovakav pristup vidi kao sve rašireniji trend u regionu.
“Sve više ekstremističkih desničarskih organizacija u Srbiji i regionu krije se iza humanitarnog rada. Nastoje da, baveći se društveno prihvatljivim aktivnostima, ‘omekšaju’ svoj imidž kako bi bili društveno prihvaćeni. Neke od tih organizacija, samo na prvi pogled djeluju kao humanitarne, ali kad se sagledaju njihovi stavovi i aktivnosti te kada se oni kontekstualizuju, otkriva se njihova skrivena agenda zasnovana na desničarskoj ideologiji. ‘Mekši’ imidž im pomaže i da lakše uđu u institucije i državne strukture”, rekla je Kisić.
Kako je kazala, svoje aktivnosti, kao što je pomoć socijalno najugroženijim građanima, dobro pokrivaju emotivnim fotografijama i videozapisima dobročinitelja u akciji koje distribuiraju preko društvenih mreža.
Centar za omladinski razvoj PRONI iz Brčkog pokušava naučiti mlade kako da sami provjere o kakvoj organizaciji se radi.
Harun Šabanović iz PRONI-ja kaže kako u svijetu radikalne skupine koriste društvene mreže za regrutaciju novih članova.
“Mladi treba da ulaze u provjerene organizacije, što je lako ustanoviti na društvenim mrežama – imaju li adresu, broj telefona (…), ko ih finansira, šta je misija”, kaže Šabanović.
On smatra da se članovi “Svetog Georgija” čudno oblače, odnosno da simbol humanitarne organizacije ne može sadržavati mačeve, što odudara od uobičajenih humanitarnih organizacija.
“Mladi bi ušli u neku humanitarnu organizaciju iz istinskih, pravih razloga jer je lijepo nekome pomoći, a ne znajući šta se iza toga krije i da to može imati destruktivni utjecaj. Promovišu se neke vrijednosti na način koji je općeprihvaćen i osjetljiv – ne možete ništa reći protiv humanitarnog udruženja (…), a kroz to se vežu simboli koji nemaju pozitivan utjecaj”, kaže Šabanović.
U decembru 2020. godine humanitarna organizacija “Sveti Georgije” obilježila je godišnjicu svoga rada. Tada su saopćili da su organizovali više od 100 humanitarnih akcija. Prema postu koji su objavili, jubilej je proslavljen uz nastup Mirka Pajčina, poznatijeg kao Baja Mali Knindža, pjevača koji u svojim pjesmama veliča osuđenike za ratne zločine.
See all News Updates of the Day
Deportacije migranata donose neizvjesnost kalifornijskim poljoprivrednicima i lokalnim uzgajivačima
U centralnoj Kaliforniji sezona je berbe jagoda i citrusa. No, neki radnici na farmama koji nisu legalni stanovnici SAD-a se klone posla nakon hvatanja migranata u okviru suzbijanja ilegalne imigracije predsjednika Donalda Trumpa.
Alejandra je radnica na farmi bez dokumenata u Kaliforniji koja ne želi pokazati svoje lice ili podijeliti svoje prezime zbog straha od deportacije.
Ona kaže da je bila na putu na posao ranije ovog mjeseca kada su agenti Imigracione i carinske službe – ili ICE – počeli prikupljati migrante bez dokumenata širom grada Bakersfielda.
„To je bilo u utorak kada su krenuli u racije, a u srijedu nismo izašli jer smo bili uplašeni. Čuli smo i vidjeli cijeli dan da je ICE jako aktivan. Bili su na ključnim mestima kroz koja moraju da prođu svi poljoprivrednici, gde su nasadi agruma, tako da sutradan nisam otišao na posao jer sam se uplašio”, priča Alejandra, nedokumentirana migrantkinja.
Predsjednica sindikata United Farm Workers Teresa Romero kaže da su dva njihova člana privedena.
„Radnici sa farme koji su deportovani ovdje rade 15-20 godina. Nemaju čak ni kaznu za parkiranje”, govori Romero.
Dok Trumpova administracija kaže da će se prve akcije protiv migranata fokusirati na osumnjičene kriminalce, američki „granični car” Tom Homan kaže da je to samo početak.
„Jasno sam stavio do znanja: ako ste u zemlji ilegalno, niste isključeni”, kaže Homan.
U Bakersfieldu, stanovnik James Miller kaže da deportacije mogu stvoriti nedostatak terenskih radnika, ali imigracijski agenti moraju provoditi zakon.
„Mislim da je pogrešno protumačeno da će upasti u škole. Imaju posla i trebali bi ga obaviti. Hoće li to utjecati na nas? Vjerojatno hoće”, kaže Miller.
Drugi stanovnik, JP Avalos, kaže da bi ekonomski utjecaj mogao biti značajan.
„Vidjet ćemo za dva ili tri mjeseca kada se Latinoamerikanci, kada se to dogodi i kada ih izbace, vidjet ćemo koliko košta vaša hrana i što ćete vi učiniti da to dobijete”, kaže Avalos.
Susjedni okrug Ventura također je svjedočio racijama usmjerenim na migrante pod novom administracijom. Više od 80 posto lokalnih žetelaca su migranti bez dokumenata, prema procjenama neprofitnog poljoprivrednog ureda okruga Ventura. Maureen McGuire je izvršna direktorica ureda.
„Ako imamo masovne deportacije i izgubimo radnu snagu koja žanje, bit će manja ponuda hrane za onu pojedinačnu robu koja je pogođena, a onda će se trgovine mješovitom robom natjecati tko će dobiti taj ograničeni resurs. To će podići cijene”, kaže McGuire.
Alejandra kaže da se vratila na posao berbe mrkve nekoliko dana nakon hvatanja migranata, ali drži sebe i svog sina rođenog u SAD-u podalje od javnih mjesta u nadi da će izbjeći imigracijske agente.
Putin šalje Lavrova i savjetnika Kremlja na sastanak sa Trumpovim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji

Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je u utorak ministra vanjskih poslova i višeg savjetnika Kremlja da se sastanu sa američkim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji kako bi razgovarali o obnavljanju odnosa i mogućim razgovorima za okončanje rata u Ukrajini, saopćio je Kremlj u ponedjeljak.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je nakon razgovora s Putinom prošle srijede da će započeti razgovore u cilju hitnog okončanja rata u Ukrajini, a razgovarali su i o Bliskom istoku, energetici, američkom dolaru i vještačkoj inteligenciji.
Američki državni sekretar Marco Rubio trebao bi se u Saudijskoj Arabiji sastati s ruskim zvaničnicima, zajedno s Mikeom Waltzom, Trumpovim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, i Steveom Witkoffom, izaslanikom Bijele kuće za Bliski istok.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su Sergej Lavrov, Putinov ministar inostranih poslova od 2004. godine, i Jurij Ušakov, spoljnopolitički savjetnik Kremlja, otputovali za Rijad na Putinov zahtjev.
"Očekuje se da u utorak održe sastanak sa američkim kolegama, koji će se prvenstveno fokusirati na obnavljanje čitavog kompleksa rusko-američkih odnosa", rekao je Peskov.
"Također će biti posvećeni pripremi mogućih pregovora o ukrajinskom rješenju i organizaciji sastanka dva predsjednika."
Ukrajina i Evropa bit će dio "pravih" mirovnih pregovora, kaže Rubio, dok SAD vagaju Putinove motive

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u nedjelju da će Ukrajina i Evropa biti eventualnih "pravih pregovora" o okončanju rata Moskve, nagovještavajući da su pregovori SAD-a s Rusijom ove sedmice prilika da se vidi koliko je ruski predsjednik Vladimir Putin ozbiljan po pitanju mira.
Američki najviši diplomata umanjio je zabrinutost Evrope da će biti isključena iz početnih pregovora između Rusije i Sjedinjenih Država koji će se održati u Saudijskoj Arabiji u narednim danima.
U intervjuu za CBS, Rubio je rekao da pregovarački proces još nije ozbiljno započeo, a ako pregovori budu napredovali, Ukrajinci i drugi Evropljani će biti uključeni.
Ranije u nedjelju, Reuters je izvijestio da su američki zvaničnici predali evropskim zvaničnicima upitnik u kojem se, između ostalog, pita koliko bi vojnika mogli doprinijeti provođenju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije.
"Predsjednik Trump razgovarao je s Vladimirom Putinom prošle sedmice i njemu je Vladimir Putin izrazio svoj interes za mir, a predsjednik je izrazio želju da vidi kraj ovog sukoba na način koji je trajan i koji štiti ukrajinski suverenitet", rekao je Rubio u emisiji "Meet the Press" na CBS-u.
"Sada, očigledno, to mora biti praćeno akcijama, tako da će narednih nekoliko sedmica i dana odrediti da li je to ozbiljno ili ne. Na kraju, jedan telefonski poziv ne donosi mir."
Planirani pregovori u Saudijskoj Arabiji poklapaju se sa pokušajem SAD-a da sklope sporazum s Kijevom kako bi se ukrajinsko bogatstvo prirodnih resursa otvorilo američkim investicijama.
Ukrajinski predsjednik Volodimyr Zelenski, u intervjuu za NBC koji je emitiran u nedjelju, postavio je pitanje da li će minerali u područjima koje drži Rusija biti dati Putinu.
Trump, koji je u srijedu razgovarao sa Putinom i rekao da ruski lider želi mir, rekao je u nedelju da je uvjeren da Putin neće željeti da pokuša da preuzme kontrolu nad cijelom Ukrajinom.
"To bi mi izazvalo veliki problem, jer jednostavno ne možete dozvoliti da se to desi. Mislim da on želi da to okonča", rekao je Trump novinarima u West Palm Beachu na Floridi.
Trump je dodao da će Zelenski biti uključen u razgovore o okončanju sukoba.
Minhen: Američki potpredsjednik Vance upozorio evropske saveznike na 'prijetnju iznutra'
Potpredsjednik JD Vance upozorio je evropske saveznike koji su prisustvovali sigurnosnoj konferenciji u Minhenu u Njemačkoj na "prijetnju iznutra", tvrdeći da evropske vlade provode ekstremnu cenzuru i da nisu uspjele na adekvatan način riješiti "migraciju van kontrole".
"Prijetnja zbog koje se najviše brinem u odnosu na Evropu nije Rusija, nije Kina, to nije bilo koji drugi vanjski akter", rekao je u petak. “Ono što me brine je prijetnja iznutra, povlačenje Evrope od nekih od njenih najosnovnijih vrijednosti, vrijednosti koje dijele sa Sjedinjenim Američkim Državama.”
Vance je osudio Rumuniju, saveznicu u NATO-u, zbog njenog nedavnog otkazivanja rezultata predsjedničkih izbora zbog dokaza o ruskim dezinformacijama. "Ako se vaša demokratija može uništiti sa nekoliko stotina hiljada dolara digitalnog oglašavanja iz strane zemlje, onda to nije bilo jako jako", rekao je. “Zamolio bih svoje evropske prijatelje da imaju neku perspektivu.”
Činilo se da je takođe izrazio podršku desničarskim strankama kojima je zabranjeno da se pridruže vladama u Evropi, rekavši: „Demokratija počiva na svetom principu da je glas naroda bitan. Nema mjesta za firewall.”
Vance je rekao da o svim hitnim izazovima s kojima se Evropa i SAD suočavaju "nema ništa hitnije od migracije".
Za to je okrivio "seriju svjesnih odluka koje su donijeli političari širom kontinenta i drugi širom svijeta", a istakao je napad u četvrtak u Minhenu u kojem je jedan afganistanski državljanin uletio automobilom u gomilu, ranivši najmanje 30 ljudi.
Ove izjave su bile iznenađenje za publiku lidera i najviših zvaničnika koji su očekivali da će se Vance fokusirati na Ukrajinu i Rusiju. Potpredsjednik je dao samo usputnu primjedbu o ovom pitanju.
Trumpova administracija je “veoma zabrinuta za evropsku sigurnost i vjeruje da možemo doći do razumnog rješenja između Rusije i Ukrajine”, rekao je Vance. “Također vjerujemo da je važno u narednim godinama da Evropa u velikoj mjeri pojača kako bi obezbijedila sopstvenu odbranu.”
Nakon Vanceovog govora, njemački ministar odbrane Boris Pistorius odbacio je Vensovu karakterizaciju evropske politike.
“Ako ga dobro razumijem, on upoređuje uslove u dijelovima Evrope sa onima u autoritarnim regijama... to nije prihvatljivo.”
Vanceove primjedbe su "pokušaj da se izokrene scenarij" o zabrinutosti Europe o američkoj demokraciji, rekla je Kristine Berzina, izvršna direktorica GMF Geostrategy North.
“Šokantno nije bilo spominjanja NATO-a, niti razgovora o Ukrajini. Umjesto toga, bila je to prezentacija desničarske vizije demokratije nekoliko dana prije njemačkih izbora”, rekla je ona za Glas Amerike.
Vance i američki državni sekretar Marco Rubio sastali su se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u petak, na marginama konferencije.
Deizolacija Rusije
Predsjednik Donald Trump razgovarao je ove sedmice s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata u Ukrajini, koja će 24. februara obilježiti svoju trogodišnjicu.
Trump je rekao da su se on i ruski predsjednik "složili da naši timovi odmah počnu pregovore" kako bi okončali rat.
Obraćajući se novinarima u četvrtak u Bijeloj kući, Trump je nazvao kandidaturu Kijeva za članstvo u NATO-u "nepraktičnom", a njegovu želju da povrati teritorije koje je okupirala Rusija "iluzornom".
Njegovi komentari odražavaju primjedbe njegovog ministra odbrane Petea Hegsetha koji je u srijedu u sjedištu NATO-a rekao da je nerealno da se Ukrajina pridruži NATO-u - nešto za što Zelenski tvrdi da je ključno za dugoročno zaštitu Ukrajine, ali čemu se Putin dugo protivio. Hegset je takođe nazvao želju Ukrajine da povrati teritoriju koju je izgubila od Rusije "nerealnim ciljem".
Osim toga, Trump je rekao da je bila greška izbaciti Moskvu iz Grupe sedam industrijaliziranih demokratija, tada poznate kao G8, nakon ruske aneksije ukrajinske regije Krim 2014.
„Volio bih da se vrate“, rekao je Trump, dodajući da su se on i Putin „složili da će sarađivati, vrlo blisko, uključujući posjete i dodao da će se „vjerovatno“ sastati u Saudijskoj Arabiji u bliskoj budućnosti.
Ruski političari pozdravili su pomak od politike bivšeg predsjednika Joea Bidena koja je imala za cilj izolaciju Moskve.
„Siguran sam da u Kijevu, Briselu, Parizu i Londonu sada sa užasom čitaju Trumpovu podužu izjavu o njegovom razgovoru sa Putinom i da ne mogu da veruju svojim očima“, napisao je viši poslanik Aleksej Puškov u svojoj aplikaciji za razmenu poruka u petak.
Evropski lideri su rekli da su zabrinuti da Washington prepušta Putinu ključne tačke dnevnog reda koje bi ugrozile poziciju Kijeva prema potencijalnom rešavanju sukoba.
"Neuspješna Ukrajina oslabila bi Evropu, ali bi oslabila i Sjedinjene Države", upozorila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja je govorila pred Vanceom u Minhenu.
Obraćajući se novinarima po dolasku u Minhen, Zelenskyy je rekao da mu je prioritet razgovor sa američkim i evropskim zvaničnicima prije nego što stupi u kontakt s Rusima. Moskva je saopštila da ne šalje delegaciju na konferenciju.
“Biću vrlo jasan. Prvo, vidim da je redoslijed sastanaka i odluka Sjedinjene Države, Evropa pa Rusija. Nismo protiv svega, ali podržavamo ovo”, rekao je Zelenski.
Ukrajina je rekla da će na sastanku u Minhenu njena delegacija iznijeti svoj stav o okončanju rata i objasniti svoju viziju za postizanje trajnog mira. Zelenski je rekao da bi Tramp, ako bi mogao da dovede njega i Putina za pregovarački sto, ponudio da zameni ukrajinsku okupiranu teritoriju u Rusiji za zemlju u Ukrajini koju drže Rusija.
Amerika na prvom mjestu
Izvještaj o sigurnosti u Minhenu koji je objavljen uoči konferencije navodi da se ovogodišnji skup odvija u kontekstu međunarodnog poretka koji se, čini se, mijenja pod Trumpovom vanjskom politikom "Amerika na prvom mjestu".
“Predsjednička pobjeda Donalda Trumpa pokopala je američki posthladnoratovski vanjskopolitički konsenzus da bi velika strategija liberalnog internacionalizma najbolje služila interesima SAD-a”, navodi se u izvještaju.
Nejasno je koja je konačna strategija Trumpove administracije da okonča rat - obećanje koje je predsjednik dao u kampanji. U intervjuu za The Wall Street Journal objavljenom u petak uoči njegovog govora u Minhenu, Vance je rekao da bi se Moskva mogla suočiti sa dodatnim sankcijama, pa čak i s "vojnim oruđem" ako odbije da se dogovori o dogovoru koji bi osigurao dugoročnu nezavisnost Ukrajine.
Gaza i krhki sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa također će vjerovatno biti u fokusu Minhena. Trump je nedavno rekao da Palestinci trebaju napustiti Gazu, a SAD će preuzeti enklavu - prijedlog koji je nekoliko vlada osudilo.
Konferencija će također biti domaćin sesija o sukobima u Sudanu i Demokratskoj Republici Kongo, kao i klimatskim promjenama, energetskoj sigurnosti i vještačkoj inteligenciji tokom užurbane trodnevne konferencije.
Henry Ridgwell, Nike Ching i Liam Scott dali su svoj doprinos ovom izvještaju.
Trump ugostio indijskog lidera. Dogovorena trgovina u sektorima energije, odbrane

Predsjednik Donald Trump ugostio je indijskog lidera u četvrtak u Bijeloj kući, gdje su dvojica lidera potpisala niz energetskih i odbrambenih ugovora, uključujući put za Indiju da dobije željeni stealth lovac F-35.
Sve je to bilo zasjenjeno Trumpovom odlukom, istog dana, da preispita recipročne carine svih američkih trgovinskih partnera.
Trump je najavio sporazume o energetici, svemiru i odbrani – uključujući, prije svega, mogući ulazak Indije u program stealth borbenih aviona F-35, koji je trenutno ograničen na elitnu grupu bliskih saveznika.
"Sporazum između SAD-a i Indije za 21. vijek je istorijska inicijativa koja će produbiti svaki aspekt našeg partnerstva i našeg prijateljstva", rekao je Trump, stojeći pored premijera Narendre Modija nakon cijelih popodnevnih sastanaka u Bijeloj kući. "Počevši od ove godine, povećat ćemo vojnu prodaju Indiji za mnogo milijardi dolara. Također utiremo put na kraju da Indiji obezbijedimo F-35 stealth lovce."
Modi se našalio da ga je Trump inspirisao da iskuje novi slogan baziran na Trumpovom čuvenom "Učinite Ameriku ponovo velikom" - "Učinite Indiju ponovo velikom". Naglasio je saradnju u energetici, posebno na malim modularnim nuklearnim reaktorima, te na ugovorima o odbrani.
„Kada Amerika i Indija rade zajedno, tada MAGA plus MIGA postaje MEGA – to je mega partnerstvo za prosperitet“, rekao je on na hinduu.
Ipak, prijateljstvo ove dvojice muškaraca, za koje se zna da imaju topao odnos, bilo je napeto zbog Trumpove naredbe istog dana da se pokrene revizija recipročnih carina, koju je nazvao svojim nastojanjem da smanji dugoročni trgovinski deficit s Indijom.
Ranije tog dana, kada su ga direktno pitali o najvećoj zabrinutosti Nju Delhija – da bude uhvaćen u talasu recipročnih carina – zvaničnik administracije je novinarima rekao: „ono što ćete videti na današnjem sastanku je dalji zamah ka učvršćenom, poštenom – i naglašavam da je riječ pošteno – bilateralni trgovinski aranžman između naša dva dinamična i rastuća ekonomska godina će biti u skladu sa kalendarskom godinom 2025."
Kao što je običaj prilikom brifinga novinarima, zvaničnik je govorio o pozadini kako bi razgovarali o ovom pitanju.
Taj zvaničnik je takođe reklamirao najave o "poluprovodnicima, kritičnim mineralima, otpornosti lanca snabdijevanja i diversifikaciji" sa Indijom.
Analitičari kažu da je Kina također velika u pregovorima između Washingtona i New Delhija.
"Naglo pogoršanje odnosa Indije i Kine nakon incidenta u dolini Galwan 2020. godine nesumnjivo je ohrabrilo New Delhi da bude više entuzijastičan u pogledu svog strateškog partnerstva s Washingtonom", rekao je Daniel Markey iz američkog Instituta za mir.
Drugi analitičar sa istim think tankom rekao je da uzdizanje grupe Quad - SAD, Indije, Australije i Japana - može odigrati ulogu ovdje.
"Indija igra značajnu ulogu zajedno s Japanom, Australijom i SAD-om. Što se tiče razmišljanja o izgradnji partnera i saveznika širom Indo-Pacifika, to je nešto na što se prva Trumpova administracija zaista fokusirala", rekla je Tamanna Salikuddin, direktorica programa za Južnu Aziju na američkom Institutu za mir.
Posmatrači Indije kažu da, iako su ulozi za oboje visoki, New Delhi ima više za izgubiti.
"Dok predsjednik Trump na neki način pokreće trgovinski rat protiv svijeta, Indija ima veće uloge nego mnoge zemlje u tome, i moraju se pobrinuti da odnosi ostanu stabilni", rekao je Rick Rossow iz Centra za strateške i međunarodne studije.
"Dakle, oni žele da budu ovde", rekao je o Indiji. "Oni žele biti ispred. Žele razgovarati o stvarima koje mogu kupiti od Sjedinjenih Država. Žele razgovarati o politikama koje mogu riješiti i pokušati osigurati da stvari ostanu na ravnoj kobilici, jer je ovaj odnos važan za nas. Od vitalnog je značaja za Indiju."
Modi, strastveni politički akter koji vodio najveću svjetsku demokratiju više od decenije, jasno je svjestan toga, odvojio je vremena ne samo da se nedavno sastao s američkim potpredsjednikom u Francuskoj. Ali isto tako, dok je u Washingtonu, s južnoafričkim milijarderom koji preuzima aktivnu ulogu u preoblikovanju američke vlade, Elonom Muskom.