Top priča BiH
BIRN BiH istražuje: Proruska uniformisana grupa kod Brčkog pod okriljem humanitarne organizacije
Grupa muškaraca iz Lončara u blizini Brčkog, uniformno obučenih u crne duskerice s natpisom “Rusija”, duže od godinu dana se predstavlja kao humanitarna organizacija spremna pomoći svima. Ali kriminalna prošlost vođe, odavanje počasti optuženom za ratne zločine i interesovanje policije otkrivaju drugo lice ove skupine.
Ispred skromne kuće u mjestu nadomak Brčkog, grupa mlađih muškaraca u patikama, uskim farmericama i crnim duksericama, iz kombija istovara humanitarnu pomoć. Na tamnozelenom kombiju je zlatnim slovima ispisano “Rusija” – isti natpis koji se nalazi i na duksericama.
Starice, samohrane majke ili porodice kojima pomažu zahvalne su za pomoć u hrani. Slikanje tokom i nakon uručenja pomoći je obavezno. Niz od više od 70-ak ovakvih akcija koje je od decembra 2019. na Instagram i Facebook profilu podijelila humanitarna organizacija “Sveti Georgije” Lončari donijela im je imidž nesebičnih mladih muškaraca koji se trude pomoći svima bez obzira na etničku pripadnost.
Objave lokalnih medija i pažljivo vođene društvene mreže donijele su im više hiljada pratilaca. Ali rad grupe intenzivno prati i policija. Neki se članovi priključuju akcijama iz humanitarnih razloga, a pojedini su “bezbjedonosno interesantni”, potvrdila je policija u Bijeljini.
Istraživanje Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) otkrilo je da grupa nije zvanično registrovana niti prema jednom zvanično dostupnom registru nevladinih ili humanitarnih organizacija. Ali to nije jedino po čemu se ova humanitarna organizacija razlikuje od drugih sličnih organizacija.
Grupa većinom sastavljena od muškaraca, gotovo po pravilu u uniformnoj odjeći dostavlja pomoć. Oni učestvuju i u javnim događajima u Brčkom slikajući se u jednoobraznim duksericama ili dok se kreću u formaciji po dvoje.
BIRN je uspio da identifikuje 16 sadašnjih ili bivših pripadnika organizacije. Iz pregleda stotina fotografija čini se da pripadnici grupe žele uz humanitarni ostaviti i utisak opasnih momaka.
Organizacija rijetko objavljuje pozive za prikupljanje pomoći, a njeni članovi koje je BIRN BiH kontaktirao nisu bili raspoloženi da govore o svom humanitarnom radu. Prilikom jedne od posjeta Lončarima, mjestu od oko 1.000 stanovnika u Donjem Žabaru, 20-ak minuta vožnje od Brčkog, Dejan Miškić, koji se pojavljuje na fotografijama grupe, odbio je razgovarati zvanično.
Na razgovor nije pristao niti Slobodan Simić, koji se u prilozima lokalnih televizijskih stanica predstavljao kao glasnogovornik grupe. Na posljednjim lokalnim izborima u BiH on je, ispred Srpske demokratske stranke (SDS), bio kandidat za načelnika Donjeg Žabara, općine u kojoj se nalaze Lončari.
Nakon što nisu odgovorili na poruku na zvaničnom Facebook profilu grupe, novinari su pokušali razgovarati s vođom organizacije Srđanom Letićem. U razgovoru vođenom ispred kuće ograđene visokom ogradom na kojoj je postavljeno nekoliko kamera, koja se po svom luksuzu i automobilima u dvorištu ističe u odnosu na ostale, Letić je zajedno s nekoliko drugih članova grupe odbio razgovarati o njenom radu i ciljevima, ali i presudama zbog kojih je bio osuđen na zatvorsku kaznu.
Prema presudama koje su sudovi dostavili BIRN-u BiH, Letić je osuđen na najmanje četiri godine i tri mjeseca zatvora u više odvojenih presuda.
On je 2012. pred Okružnim sudom u Doboju pravosnažno osuđen na dvije i po godine zatvora zbog spolne radnje nad 13-godišnjom djevojčicom.
Prema presudi Okružnog suda u Doboju dostavljenoj BIRN-u BiH, Letić je djevojčicu upoznao preko Facebooka, a onda joj je u periodu između augusta i novembra 2010. godine slao poruke insistirajući na boljem upoznavanju. Njegova nastojanja su, prema presudi, u dva navrata kulminirala skidanjem odjeće s djevojčice i nedozvoljenim fizičkim kontaktom. Nakon odgađanja izvršenja presude, upućen je na služenje kazne u fočanskom zatvoru.
Letićev tadašnji advokat Faruk Balijagić je, prema pisanju Nezavisnih novina, izjavio da iza hapšenja i pritvaranja Letića stoji drugi motiv, tvrdeći da je postupak montiran kako bi Letić policiji rekao gdje se nalazi osuđenik koji je pobjegao iz dobojskog zatvora 2004. godine.
Letić je 2007. pred Sudom BiH osuđen na godinu i osam mjeseci zatvora zbog falsifikovanja 40 novčanica od po deset konvertibilnih maraka i trgovine oružjem. U presudi se navodi da su kod Letića pronađene dvije bombe, smjesa koja asocira na eksploziv, tromblon, suzavac, signalni pištolj, detonatorske kapsule i više od 600 metaka različitog kalibra.
Postoje i dvije presude za krivično djelo “prikrivanje” – jedna izrečena 2005. pred Osnovnim sudom u Modriči, gdje je osuđen na šest mjeseci uslovno, a druga 2007. godine pred Osnovnim sudom Brčko distrikta BiH, gdje je osuđen na 30 dana zatvora. Druga presuda tiče se predaje ukradenog automobila.
Letić je odbio komentarisati ove presude.
Odgovarajući na upit BIRN-a BiH o Srđanu Letiću, Tužilaštvo Brčko distrikta je potvrdilo da se protiv njega trenutno vodi istraga zbog nanošenja lakših tjelesnih povreda u januaru ove godine.
U Policijskoj upravi (PU) Bijeljina su za BIRN BiH objasnili da se na području koje pokriva Policijska stanica Pelagićevo, u mjestu Lončari, okuplja neformalna i samozvana grupa građana “Sveti Georgije”.
“Oko navedene grupe okuplja se nekolicina građana mlađe i srednje dobi čiji su prevashodni ciljevi bavljenje humanitarnom pomoći, ali među kojima postoje pojedina bezbjednosno interesantna lica”, kažu iz Policijske uprave Bijeljina.
Zbog ovog nadzora su u organizaciji “Sveti Georgije” nezadovoljni radom policije. Na svom Facebook profilu optužili su Policiju Brčko distrikta i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) da maltretiraju i vrše torturu nad članovima grupe. Tvrde da su članovi u više navrata privođeni na informativne razgovore i da je policija najmanje jednom slala intervenciju zbog njihovog okupljanja. Također, na Facebookprofilu organizacije tvrde da su zbog njih između Lončara i Brčkog postavljani policijski punktovi, te da je sve što “pričaju, pišu i rade u skladu sa zakonom”.
Iz Policije Brčko distrikta nisu odgovorili na zahtjev BIRN-a BiH za komentar ovih navoda.
Izvori iz četiri različite sigurnosne odnosno policijske agencije u Bosni i Hercegovini potvrdili su BIRN-u BiH da su upoznati s radom i djelovanjem grupe odnosno njenih pojedinih članova.
Militaristička pojavnost i ugledanje na “Srbsku čast”
Na fotografijama koje objavljuju na svojim društvenim mrežama, ističe se uniformno oblačenje članova “Svetog Gerogija”, upotpunjeno detaljima na odjeći kao što su: grb nalik znaku Vojske Srbije, ćirilični natpis “Lončari” na desnom rukavu dukserice, natpis “Rusija” na ruskoj ćirilici smješten na prednjoj lijevoj strani uglavnom crnih majica i dukserica, grčki kršćanski simbol ISHS NIKA [Isus Krist osvaja] na ramenu i sam grb organizacije, koju obilježavaju mačevi, trobojka i amblem Ruske Federacije.
Grb, odnosno stil i oblik štita te stil i položaj trobojke sa četiri slova S unutar grba predstavlja vizuelnu konekciju s poznatijom organizacijom “Srbska čast” iz Srbije.
Članovi ove organizacije došli su u fokus u BiH nakon što su objavljene fotografije članova obučenih u crne majice s grbom na sastanku u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS), ali i onih s Miloradom Dodikom. Ogranak “Srbske časti” nije zvanično registrovan u BiH, a raniji predstavnik ove organizacije Igor Bilbija nedavno je uhapšen u Prijedoru kada je u njegovom domu pronađeno desetine metaka, okviri za automatsku pušku i pancirni prsluk.
Omladinski klub “Srbska čast” je Helsinški odbor za ljudska prava Srbije označio kao desničarsku organizaciju.
Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj, smatra da militaristički duh desničarskih organizacija nije samo isprazni dekor iza koga se kriju, nego vrsta poruke javnosti, vrsta veličanja stvari iz prošlosti.
“Većina takvih organizacija je na neki način naklonjena čvrstom ustrojstvu koje podrazumijeva jednu mušku, vojničku, strogu disciplinu i imaju taj jedan militaristički duh”, kaže on.
Među dvadesetak profila koje Instagram nalog “Svetog Georgija” prati jeste i Bojan Stojković, vođa “Srbske časti” u Srbiji. Prema pisanju Žurnala, njemu je 2018. godine zabranjen ulazak u Bosnu i Hercegovinu. Stojković je na svom Instagram profilu ranije veličao Ratka Mladića, a glorifikuje osobe kao što su Željko Ražnatović Arkan i četnički vojvoda Momčilo Đujić.
Stojković se na više fotografija u Srbiji mogao vidjeti s tamošnjim vođom “Noćnih vukova”, ogranka ruskog bajkerskog kluba čiji su članovi učestvovali u procesima odvajanja ukrajinske regije Krim te borbama u području Donbasa.
BIRN BiH je ranije pisao o političkim vezama “Noćnih vukova” u BiH.
Izabela Kisić, izvršna direktorica Helsinškog komiteta za ljudska prava Srbije, kaže da je i “Srbska čast” osnovana kao humanitarna i registrovana kao organizacija koja se zalaže za ljudska prava, zaštitu životne sredine i evropskih vrijednosti.
“Međutim, njihove aktivnosti ukazuju na nešto drugo – promovišu militarizam, veličaju ratove i ratne zločince, prekidaju skupove organizacija za ljudska prava, zagovaraju homofobiju, netrpeljivost prema Evropi, Americi i svemu što ‘nije srpsko’”, objasnila je Kisić.
Na jednoj od zgrada uz glavni put kroz Lončare, na bijeloj fasadi oslikan je lik bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića, osuđenog nepravosnažnom presudom na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina počinjenih u BiH. Članovi organizacije “Sveti Georgije” su ispod murala 13. januara 2020. bakljadom i pjesmom “Kosovski pokliči” obilježili nastupanje Srpske nove godine, što su podijelili na Instagramu.
Jedan član organizacije smatra da je 11. jula 1995. godine Srebrenica oslobođena, a da zahvalu zaslužuje Ratko Mladić.
Na nekoliko drugih fotografija kreiranih ispred grafita Mladiću, te na drugim mjestima u okolini Lončara, uglavnom korpulentni članovi organizacije okupljeni su uz crne zastave s grbom organizacije i u militarističkoj maskirnoj odjeći kojom dominiraju srpski i kršćanski simboli.
Za Kisić, veličanjem ratnih zločinaca poput Ratka Mladića ili četničkog pokreta jasno se pokazuje da “Sveti Georgije” dijeli agendu srpskih desničarskih organizacija uprkos tome što organizacija iz Lončara pomaže građanima bez obzira na nacionalnost.
Organizacija iz Lončara na svom Instagramu dijeli objave s javnih događaja kao što je bio skup podrške za Srbe u Crnoj Gori u januaru 2020. godine, gdje se zahvaljuju članovima organizacije “Srbi za Srbe”. Antifašistička koalicija Srbije je 2018. godine ovu organizaciju okarakterisala kao jednu od onih koje “pod maskom patriotizma šire nacionalizam, neonacizam, rasizam, homofobiju i druge oblike netrpeljivosti”, na što se poziva i Helsinški komitet za ljudska prava Srbije u publikaciji Izabele Kisić “Desni ekstremizam u Srbiji”.
Na nekim od javnih događaja u Brčkom pripadnici organizacije “Sveti Georgije” kreću se u formaciji koja podsjeća na vojni stroj, sa crnom zastavom s grbom na čelu.
Organizacija ne objavljuje fotografije oružja, ali je to barem jednom učinio jedan od članova objavljujući na svom Facebook profilu fotografiju s pištoljem, dok se drugi član s četničkim obilježjima, odnosno šubarom na kojoj je četnička kokarda, nalazi na fotografijama s drugim članovima “Svetog Georgija”, prilikom podjele paketića za djecu.
U svojoj objavi na Facebooku organizacija je pokazala i antimigrantski sentiment, optužujući Policiju Brčko distrikta BiH za transportovanje migranata na teritoriju Republike Srpske. “Sveti Georgije” smatra da je Zapad nametnuo ratove u regiji i Bosni i Hercegovini, da je koronavirus djelo zapadnih sila i da je spas samo u “povratku Bogu”.
Odsustvo zvanične registracije ove i sličnih grupa za Branka Todorovića otvara mnoga pitanja.
“Kada se gleda sa strane, izgleda kao da nešto skrivaju i nešto izbjegavaju, ali ljudi iz tih organizacija trebalo bi da daju odgovor na pitanje zbog čega”, rekao je Todorović.
Zahvalnost na ruskoj podršci
Organizacija “Sveti Georgije” u prvi plan često stavlja ime Rusije, što na svojoj odjeći, što na vozilu koje koriste članovi grupe, obojeno u tamnu zelenu boju, kakva se često koristi za vojna vozila.
Na svojoj Facebook stranici objavili su da je vozilo poklon od Ambasade Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini.
“Zahvaljujemo se Ambasadi Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini i njenom ambasadoru gospodinu Petru Ivancovu, koji su svojim velikim doprinosom pokazali da veoma cijene naš trud i zalaganje. Uz njihov poklon sada ćemo biti mnogo brži i učinkovitiji u svojim djelima. Hvala, Rusijo”, stoji na Facebook objavi grupe “Sveti Georgije” od 14. septembra 2020. godine.
Ambasada Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini nije odgovorila na upit BIRN-a BiH o tačnosti ove tvrdnje.
Stručnjakinja za sigurnost pri Univerzitetu u Leidenu u Holandiji, Arlinda Rrustemi u organizaciji “Sveti Georgije” vidi primjer sličnih organizacija u regionu koje mogu biti iskorištene za svrhe drugačije od humanitarnih.
“Vidimo da ciljaju ranjive ljude – starije i siromašne. Vidimo da popravljaju kuće i dostavljaju hranu – dakle, koriste to kao pokriće, a pravi ciljevi se otkrivaju tek kasnije”, kaže Rrustemi.
Za nju, ti ciljevi kasnije mogu biti problematični.
“Ova organizacija je samo jedan primjer organizacija u regionu koje su iskorištene za svrhe koje su veoma opasne za region”, kaže ona.
Rrustemi napominje da Rusija već podržava rad organizacija poput “Srbske časti” ili kozačkih organizacija, i u tome vidi obrazac širenja ruskog uticaja na području Zapadnog Balkana.
“Rade s populacijom i kreiraju informacione kampanje, ali izvor tih kampanja ostaje sakriven. Ruski interes u regionu je jači nego prije”, kaže ona.
Rrustemi smatra da Rusija slične taktike primjenjuje u zemljama širom Istočne Evrope, kod organizacija koje potencijalno mogu da izazovu nelagodu kod lokalnih manjina.
“Takve organizacije mogu da repliciraju isti metod u svim državama. Jednako tako, oni su pametni i lako se prilagođavaju lokalnom kontekstu. Tako da u BiH mogu biti iskorišteni za kreiranje polarizacije ciljajući lokalnu nacionalnu manjinu”, kaže ona.
To se navodi i u radu Marlene Laruelle pod nazivom “Ruske militantne skupine i njihovo korištenje u domovini i inozemstvu”, gdje stoji da je od 2010. godine Rusija počela sistemski podržavati militarizovane skupine povezane s takozvanim ortodoksnim fundamentalizmom.
Todorović kaže da Ruska Federacija na različite načine podržava brojne nevladine organizacije koje imaju panslavenski i pravoslavni karakter.
“U RS-u se na takve organizacije gleda poprilično blagonaklono. Znamo slučaj dolaska ‘Noćnih vukova’, što je izazvalo medijsku pažnju”, kaže Todorović.
Humanitarne aktivnosti pomažu imidžu ovakvih organizacija, smatra Izabela Kisić.
Organizacija “Sveti Georgije” je od decembra 2019. godine organizovala najmanje 70 akcija u kojima je donirala novac ili osnovne životne namirnice porodicama ili pojedincima slabog imovinskog stanja.
Kisić ovakav pristup vidi kao sve rašireniji trend u regionu.
“Sve više ekstremističkih desničarskih organizacija u Srbiji i regionu krije se iza humanitarnog rada. Nastoje da, baveći se društveno prihvatljivim aktivnostima, ‘omekšaju’ svoj imidž kako bi bili društveno prihvaćeni. Neke od tih organizacija, samo na prvi pogled djeluju kao humanitarne, ali kad se sagledaju njihovi stavovi i aktivnosti te kada se oni kontekstualizuju, otkriva se njihova skrivena agenda zasnovana na desničarskoj ideologiji. ‘Mekši’ imidž im pomaže i da lakše uđu u institucije i državne strukture”, rekla je Kisić.
Kako je kazala, svoje aktivnosti, kao što je pomoć socijalno najugroženijim građanima, dobro pokrivaju emotivnim fotografijama i videozapisima dobročinitelja u akciji koje distribuiraju preko društvenih mreža.
Centar za omladinski razvoj PRONI iz Brčkog pokušava naučiti mlade kako da sami provjere o kakvoj organizaciji se radi.
Harun Šabanović iz PRONI-ja kaže kako u svijetu radikalne skupine koriste društvene mreže za regrutaciju novih članova.
“Mladi treba da ulaze u provjerene organizacije, što je lako ustanoviti na društvenim mrežama – imaju li adresu, broj telefona (…), ko ih finansira, šta je misija”, kaže Šabanović.
On smatra da se članovi “Svetog Georgija” čudno oblače, odnosno da simbol humanitarne organizacije ne može sadržavati mačeve, što odudara od uobičajenih humanitarnih organizacija.
“Mladi bi ušli u neku humanitarnu organizaciju iz istinskih, pravih razloga jer je lijepo nekome pomoći, a ne znajući šta se iza toga krije i da to može imati destruktivni utjecaj. Promovišu se neke vrijednosti na način koji je općeprihvaćen i osjetljiv – ne možete ništa reći protiv humanitarnog udruženja (…), a kroz to se vežu simboli koji nemaju pozitivan utjecaj”, kaže Šabanović.
U decembru 2020. godine humanitarna organizacija “Sveti Georgije” obilježila je godišnjicu svoga rada. Tada su saopćili da su organizovali više od 100 humanitarnih akcija. Prema postu koji su objavili, jubilej je proslavljen uz nastup Mirka Pajčina, poznatijeg kao Baja Mali Knindža, pjevača koji u svojim pjesmama veliča osuđenike za ratne zločine.
See all News Updates of the Day
BiH: Schmidt novi visoki predstavnik međunarodne zajednice, Inzko podnio ostavku
Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu (PIC) mira službeno su u četvrtak, 27. maja, imenovali Christiana Schmidta za sljedećeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, nakon što ga je za to mjesto kandidirala Njemačka.
."Upravni odbor se raduje suradnji s gospodinom Schmidtom, nakon što prvog аugusta 2021. preuzme dužnost visokog predstavnika, kada će ostavka gospodina Inzka stupiti na snagu", saopćeno je iz Vijeća za provedbu mira.
Schmidt će na mjestu visokog predstavnika naslijediti Valentina Inzka, koji je na ovoj poziciji od 2009. godine, a koji je podnio ostavku u četvrtak, 27. maja
“Jako sam zadovoljan što me danas Upravni odbor Vijeća za provedbu mira imenovao za narednog visokog predstavnika u BiH. I čast mi je kao i posvećenost da blisko sarađujem sa međunarodnom zajednicom za budućnost ljudi u BiH”, rekao je u izjavi novoizabrani visoki predstavnik.
Upravni odbor PIC-a zahvalio je Njemačkoj na inicijativi i iskazao nadu da će gospodin Schmidt ubrzati ispunjenje uvjeta i ciljeva iz programa "5+2" i doprinijeti stabilnosti u BiH, tako što će osigurati dosljednju provedbu civilnih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir.
"Odluka Upravnog odbora PIC-a dodatno naglašava opredijeljenost za teritorijalni integritet BiH", saopćeno je.
OHR će obavijestiti generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (UN) o odluci Upravnog odbora PIC-a.
Upravni odbor PIC-a izrazio je zahvalnost ambasadoru Valentinu Inzku na "njegovoj dugotrajnoj, izuzetnoj posvećenosti i ogromnom doprinosu provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma kao i sigurnosti i stabilnosti u BiH u posljednjih 12 godina".
Čestitku Shmidtu objavio je i portparol State Departmenta.
Funkcija visokog predstavnika sa statusom diplomatske misije u Bosni i Hercegovini je uspostavljena u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, koji se obično naziva Daytonski mirovni sporazum, dogovorenim 21. novembra 1995. u vojnoj bazi u američkom Daytonu i potpisanim 14. decembra 1995. u Parizu, tačnije Aneksom 10 sa zadatkom da nadgleda provedbu mirovnog sporazuma.
Za ukidanje OHR-a u BiH su 2008. godine postavljena 5+2 uvjeta i cilja, među kojima su raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provođenje Konačne odluke za Brčko distrikt, fiskalna održivost BiH, te vladavina prava.
Ona podrazumijeva usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenje zakona o strancima i azilu i usvajanje Državne strategije za reformu sektora pravosuđa.
BiH: Šta su razlozi za visoku smrtnost od COVID19
Bez masovne vakcinacije zemlja bi se mogla suočiti teškom epidemiološkom situacijom tokom novog, četvrtog talasa pandemije, koji zdravstveni stručnjaci očekuju na jesen.
Bosna i Hercegovina je u zadnjoj sedmici maja zauzimala drugo mjesto u svijetu po smrtnosti od posljedica korona virusa na milion stanovnika, podaci su web stranice worldometers.info.
Iako BiH već nekoliko sedmica bilježi povoljniju epidemiološku situaciju kada je u pitanju širenje virusa, jer broj novooboljelih na dnevnom nivou pada ispod 200, broj smrtnih slučajeva i dalje je poprilično visok.
Na osnovu ukupnog broja registrovanih slučajeva COVID-19 od početka pandemije, smrtnost u Republici Srpskoj iznosi 5,71%, u FBiH iznosi 3,91%, a u Brčko Distriku 4.90%.
Jelena Đaković Dević, epidemiologinja Instituta za javno zdravstvo RS u izjavi za Glas Amerike ističe da obično prvo raste broj oboljelih na nivou populacije, pa broj hospitalizovanih lica i na kraju broj smrtnih slučajeva, a isto se dešava i kada dolazi do stabilizacije situacije.
„Nakon što počne opadati broj hospitalizovanih lica, tek na kraju, najsporije, pada broj smrtnih slučajeva i to je zapravo trenutno razlog što i dalje bilježimo smrtnost na dnevnom nivou“, objašnjava ona.
Prema njenim riječima, postoji više faktora koji generalno mogu uticati na visoku stopu smrtnosti.
„Od organizacije zdravstvenog sistema, terapijskih modaliteta liječenja do stepena razvoja same zemlje ili zdravstvenog stanja njenog stanovništva. Epidemija još uvijek traje i rezultati vezano za smrtnost će se analizirati tek kada epidemija završi. Tad ćemo zaista moći govoriti o nekom poređenju, kako sa regionom, tako i sa zemljama u svijetu“, objašnjava ona.
Njen kolega iz Federacije BiH prim. dr Ednan Drljević, član Kriznog štaba Kantona Sarajevo i infektolog u Općoj bolnici Abdulah Nakaš u Sarajevu, nedavno je izjavio da je vrijeme za neke podrobne i tačne analize tek ispred nas i da će se analiza smrtnosti morati proučavati na jedan sigurno detaljniji način.
„Ovo je još uvijek na neki način paušalno i od samog starta pandemije prijavljuju se svi smrtni slučajevi koji su bili pozitivni na koronu. Jedini indikator nam je PCR test te klinička slika, koja može biti raznolika. U svakom slučaju, da postoje analize imali bismo daleko kvalitetniju procjenu, s kojom bismo mogli reći sa 100-postotnom sigurnošću da je neko umro od korone“, rekao je Drljević za Radio Slobodna Evropa.
On je, takođe, u prethodnom periodu naglašavao da na porast smrtnosti u BiH, utiče neadekvatan zdravstveni sistem, ali i otvorenost granica, što omogućava da u zemlju ulaze novi sojevi virusa bez ikakave kontrole.
Upozorio je i da BiH nije spremna za novi četvrti val, jer se indijski soj širi mnogo brže od britanskog, koji je u prethodnom periodu uticao na porast broja oboljelih,pa tako i smrtnih slučajeva.
„Apeliram na građanstvo da izvrši pritisak na Ministarstvo civilnih poslova da zabrani ulazak u BiH svim onima koji nisu primili dvije vakcine i koji nemaju potvrdu negativnog PCR testa starijeg od dva dana“, rekao je Drljević u utorak u izjavi za BHRT.
On je istakao da sa ovako krhkim zdravstvenim sistemom ulazimo u drugu godinu borbe sa virusom i da moramo učiniti sve da spriječimo njegovo širenje.
Ovakva upozorenja zdravstvenih stručnjaka dolazila su i prije drugog talasa koji je BiH pogodio u oktobru 2020. godine kada je broj zaraženih u prosjeku iznosio preko 950 slučajeva dnevno. A novi sojevi virusa, britanski i južno-afrički, doveli su do trećeg talasa pandemije početkom marta ove godine, kada je BiH bilježila i do 1500 novozaraženih dnevno, a dospjela je i u sam vrh svjetskih statistika po smrtnosti od korona virusa.
Epidemiologinja Đaković Dević, takođe, poziva na oprez zbog pojave novih sojeva virusa u svijeta, poput indijske varijante, koji mogu naredni period učiniti nesigurnim i neizvjesnim.
„Epidemiološka situacija je trenutno povoljnija u odnosu na prethodni period i nadam se da će nam stabilizacija donijeti relaksiranije ljeto. Vidjećemo kako će se situacija s indijskim virusom razvijati. Još uvijek nemamo kompletne naučne podatke o karakteristikama samog soja, ali bojazan i potencijalna opasnost uvijek postoje. Svakako da su prisutni i faktori koji nam idu u prilog, u smislu samog procesa imunizacije, zbog kojeg naredni period možemo posmatrati optimističnije ali sve treba uzimati sa oprezom, upravo zbog ovih novih sojeva koji mogu izazvati dodatne probleme“, kaže ona za Glas Amerike.
Čekajući na vakcine
Iako zdravstveni stručnjaci mnogo nade polažu u imunizaciju stanovništva, bh. vlasti nisu uspjele pronaći adekvatne mehanizma za pravovremenu nabavku veće količine vakcina, zbog čega bi brojni stanovnici BiH novi talas pandemije mogli dočekati nezaštićeni.
Prvom dozom vakcine protiv koronavirusa vakcinisano je 2,59% ljudi, dok je revakcinaciju završilo tek 0,88% građana Bosne i Hercegovine.
Naučnici naglašavaju da kraj pandemije nećemo moći očekivati dok ne budemo imali dovoljno vakcina i postignemo imunizaciju velike proporcije stanovništva. Procjene Svjetske zdravstvene organizacije su da će između 65 i 70 posto ljudi morati da bude imuno prije nego što se prekine prenošenje i postigne tzv. imunitet krda.
S tim se slaže i infektolog Drljević, koji je napomenuo da nam je jedina šansa u borbi protiv korona virusa masovna imunizacija. Međutim, ona u BiH još nije ozbiljno počela.
Mnoge zemlje već su na putu da postignu značajnu masovanu imunizaciju stanovništva. Prvu dozu vakcine protiv COVID-19 u Sjedinjenim Državama, 14. decembra primila je medicinska sestra iz New Yorka. Od tada je više od polovine odraslih građana Sjedinjenih Država u potpunosti vakcinisano.
Velika Britanija je prva počela sa vakcinacijom još 8. decembra, dok je masovna vakcinacija u svim dijelovima Rusije započela 15. decembra. Većina evropskih zemalja proces vakcinacije započela je 26.decembra, a Srbija je 24. decembra postala prva zemlja na Balkanu koja je krenula s vakcinacijom. Do sada je oko 40,8 posto njenih građana vakcinisano protiv korona virusa, dok je i drugu dozu vakcine primilo 32,74 posto punoljetnih.
U Republici Srpskoj vakcinacija je počela 12. februara, a prve doze primili su zdravstveni radnici. Vakcinacija njihovih kolega u FBiH počela je tek 10. marta.
Rascjepkan i neefikasan zdravstveni sistem
Prvi slučaj korona virusa u BiH zabilježen je 5. marta u Banja Luci. Od tada je potvrđeno 203.658 slučajeva zaraženih osoba od čega se oporavilo 173.487, a preminulo 9.184 stanovnika Bosne i Hercegovine.
Nesposobnost vladajućih struktura da adekvatno odgovore na izazove pandemije, opšte zdravstveno stanje stanovništva, ali i komplikovan i neefikasan zdravstveni sistem na nivou države, prema mnogim stručnjacima, faktori su zbog kojih BiH bilježi crne statistike.
Iako je više puta najavljivana, reforma zdravstvenog sistema nikada nije provedena u potpunosti u Bosni i Hercegovini. Pandemiju korona virusa zemlja sa zvanično nešto više od 3.5 miliona stanovnika dočekala je sa zdravstvom podijeljenim na 13 nivoa: entitetskim, nivou distrikta i deset kantona, a svaki od ovih nivoa ima svoje zakone, fondove i ministre.
BiH: Javne nabavke u službi korupcije
Javno preduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna (HZHB), sa sjedištem u Mostaru, na jugu Bosne i Hercegovine, raspisalo je 21. aprila tender za nabavku putničkog vozila vrijednosti 135.000 maraka (67.500 evra).
Pišu: Gojko Veselinović i Milorad Milojević
U tenderskoj dokumentaciji, objavljenoj na portalu Javnih nabavki Bosne i Hercegovine (BiH), navedene su specifikacije traženog vozila, među kojima su snaga motora od 210 KW, dužina vozila od minimalno 4.900 milimetara, sa zapreminom dizel motora od minimalnih 2.900 kubika i luksuznom opremom, koje najbliže odgovaraju vozilu marke Audi A6.
Na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) da li se ovom nabavkom pogoduje određenom ponuđaču koji u svom asortimanu nudi ovakva vozila, Marija Buntić rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija u Elektroprivredi HZ HB kaže da se radi o kupovini koja je u planu javnih nabavki i u kojoj nema ništa sporno, pa ni to da se traži određena marka automobila.
„Mislim da tu nema ništa čudno da bilo koja kompanija naše razine nabavlja takvo vozilo, jer mi vozilo kupujemo za svoje novce i sami zarađujemo˝, istakla je Buntić za RSE.
No, Mervan Miraščija, program menadžer nevladine organizacije Fond otvoreno društvo BiH ocjenjuje kako se radi o diskriminaciji drugih ponuđača u procesu javne nabavke i direktnom kršenju Zakona o javnim nabavkama.
˝Zakon o javnim nabavkama zabranjuje takvo ponašanje. Zakon odobrava samo nabavku generičkih roba. Svaki ugovorni organ mora da u tenderskoj dokumentaciji napiše samo šta je njihova stvarna potreba, a ne da precizira bilo kakve parametre vezane za nabavku, jer se na taj način diskriminišu drugi ponuđači“, pojašnjava Miraščija.
Na koji način se krši Zakon o javnim nabavkama?
Zakon o javnim nabavkama BiH prekršen je i u slučaju nabavke opreme za hotel "Rajska dolina" na planini Jahorini, u vlasništvu Vlade Republike Srpske.
Naime, Ugostiteljski servis Vlade Republike Srpske (RS) nabavio je za 2,6 miliona KM (1,3 miliona evra) opremu za hotel, ali je ovaj ugovor dodatno uvećan za gotovo pola miliona maraka sa uračunatim PDV-om.
Ugostiteljski servis Vlade RS dodijelio je bez tendera 9. aprila ove godine dobavljaču „Dineco d.o.o.“ dodatnih 435.075 KM (217.537 evra) bez PDV-a za nabavku usluge unutrašnjeg opremanja hotela „Rajska dolina“ i to putem pregovaračkog postupka bez objave obavještenja, čime je iznos ugovora povećan na 3,1 milion maraka (1,55 miliona evra).
Iako se u pozivu za dostavljanje ponude navodi da se radi o "usluzi unutrašnjeg opremanja" iz tenderske dokumentacije pregovaračkog postupka vidi se da je u pitanju nabavka opreme za kafić, restoran, recepciju, teretanu, frizerski salon kao i dekorativnog materijala, ukrasa i slično. Samo za dio opreme koja se nabavlja navodi se usluga montaže.
Zakon o javnim nabavkama BiH predviđa da se vrijednost osnovnog ugovora može putem pregovaračkog postupka povećati do 20 ili 30 odsto ako se radi o nabavci radova, odnosno usluga, a samo 10 posto ako je u pitanju nabavka roba.
Zbog sumnji da je ugovorni organ nabavku roba podveo pod nabavku usluga kako bi cijenu osnovnog ugovora umjesto za 10 povećao za skoro 20 odsto, Transparency International (TI) u Bosni i Hercegovini (BiH) podnio je zahtjev za monitoring Agenciji za javne nabavke Bosne i Hercegovine.
Iva Martinović iz Transparency international u BiH kaže kako je u ovom slučaju simptomatično da je u konsultacijama za izradu tendera učestvovala firma koja je na kraju i dobila tender, što pokazuje nivo zloupotrebe novca građana.
˝Ovo je još jedan očit primjer rasipanja javnog novca u situaciji kada gledamo koji je broj građana vakcinisan i dok zaostajemo u nabavkama vakcina i lijekova, gdje smo među najlošijima u regionu˝, poručuje Martinović.
Zloupotrebe u javnim nabavkama poput ove dešavaju se u svim fazama procesa, upozorava Miraščija, koji ističe da gotovo nema institucije u BiH koja u manjoj ili većoj mjeri ne krši Zakon o javnim nabavkama, jer im sam Zakon to omogućava.
˝Već od objavljivanja plana javnih nabavki za određenu instituciju dolazi do zloupotreba, jer veliki broj ugovornih organa uopšte ne objavljuje planove javnih nabavki, iako su obavezni po Zakonu, ili ih objavljuje djelomično, a kasnije to dopunjavaju različitim odlukama. Zatim se ne radi istraživanje tržišta na osnovu iskazanih potreba da se vidi šta se nudi i za koliki novac. Dalje, tek mali dio se odnosi na otvoreni postupak, a većina ugovora se sklapa putem pregovaračkog postupka bez objave obavještenja˝, ističe Miraščija.
Krađa novca kroz nabavku opreme, vozila i infrastrukturne opreme
Da su javne nabavke jedan od osnovnih načina na koji se sprovodi korupcija u BiH, mišljenja je Anesa Agović, koordinatorica programa Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala za BiH.
˝Žarišne tačke na javnim nabavkama su bukvalno gdje god ima novca, a to su infrastrukturni projekti, nabavka opreme i vozila za institucije, tenderi za informatičku podršku. Posebno se pokazalo i da su domaći političari jako korumpirani i vispreni da su i u krizi izazvanoj pandemijom iskoristili za zaradu na javnim nabavkama od respiratora, šatorske bolnice, pa do zaštitne opreme˝, poručuje Agović.
Da je korupcija u javnim nabavkama veliki problem za BiH upozorio je u intervju za RSE iz marta Eric Larson iz Američke ambasade u BiH, savjetnik za borbu protiv korupcije u Uredu za borbu protiv korupcije u Kantonu Sarajevo. On smatra kako je "korupcija u vezi s javnim nabavkama poput kuge koja uništava Bosnu i Hercegovinu".
Četiri godine traje izrada izmjena Zakona
Kako bi se spriječile zloupotrebe u javnim nabavkama i ova oblast uskladila sa direktivama Evropske unije (EU), u Bosni i Hercegovini se već skoro četiri godine radi na izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, koji je predložio Savjet ministara BiH, trebao bi se u usaglašenom obliku sa usvojenim amandmanima naći 25. maja na dnevnom redu sjednice Parlamenta BiH po hitnom postupku.
Iz Agencije za javne nabavke BiH u pisanom odgovoru na upit RSE o tome šta predviđaju izmjene Zakona o javnim nabavkama, istakli su kako se njime modernizuje sistem javnih nabavki i vrši dalja harmonizaciju sa direktivama EU, što je jedna od obaveza Bosne i Hercegovine u procesu pridruživanja Europskoj uniji.
˝Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavama osigurat će se neophodna razina usaglašenosti ovog zakona sa standardima suvremenog europskog prava i pravnog naslijeđa poznatog pod nazivom EU acquis, kao i sa međunarodnim standardima i preporukama Vijeća Europe u ovoj oblasti˝, navodi se u odgovoru Agencije.
Iva Martinović iz Transparency International u BiH, koji je radio na izmjenama odredbi ovog Zakona, ističe kako nisu zadovoljni što je iz prijedloga kroz parlamentarnu proceduru izbačeno poglavlje o inspekcijskom nadzoru nad primjenom Zakona, te odredba o krivičnom djelu zloupotreba u javnim nabavkama. Ova odredba je predviđala kaznu zatvora do 10 godina u slučajevima nezakonito stečene imovinsko-pravne koristi.
Izmjene Zakona o javnim nabavkama su kozmetičke i suštinski ne mijenjaju samu srž Zakona, jer izostaje jaka sankcija koja bi odvraćala od zloupotrebe, mišljenja je Miraščija.
„Prijedlog Zakona je zadržao, čak, i iste naknade za izjavljivanje žalbi od ponuđača na utvrđene nepravilnosti u postupcima javnih nabavki koje su mnogostruko veće nego što će biti kazna za odgovornu osobu u tom ugovornom organu koja krši Zakon˝, mišljenja je Miraščija.
Iako ovaj Zakon donosi veću transparentnost i donekle usaglašavanje sa direktivama EU, to je samo početak puta ka izradi adekvatnog Zakonskog rješenja poručuje Martinović.
˝U BiH je potrebno u narednih godinu ili dve sačiniti potpuno novi Zakon o javnim nabavkama koji bi bio jedno cjelovito rješenje koje će se u potpunosti uskladiti sa propisima EU i otkloniti brojne nelogičnosti i manjkavosti koje mi u ovom prethodnom periodu nismo uspjeli˝, zaključuje Martinović.
Potrebno formirati specijalne istražne timove
Anesa Agović, koordinatorica programa Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala za BiH kaže i da bi se problem sistemske korupcije, koja se ogleda u sistemu javnih nabavki, počeo rješavati potrebno je napraviti specijalne istražne timove na entitetskim ali i državnom nivou koji bi bili nezavisni od političkog uticaja.
˝Timove bi isključivo trebali činiti profesionlaci bez ličnih i političkih kontakata čija se pozicija neće dovoditi u bilo kakvu vezu sa nacionalnom, vjerskom ili političkom podobnosti˝, smatra Agović.
Drugi preduslov, prema njenom mišljenju, je nezavisno sudstvo lišeno političkog uticaja.
Prema podacima Agencije za javne nabavke BiH od početka godine do 21. maja na Portalu javnih nabavki www.ejn.gov.ba objavljeno je 7.008 obavijesti o nabavci, te 3.739 obavijesti o dodjeli ugovora.
U istom periodu Agencija je podnijela 23 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka u skladu sa ovlaštenjima iz Zakona o javnim nabavkama.
Prema izvještaju o indeksu percepcije korupcije organizacije Transparency international (TI) za 2020. godinu objavljenom 28. januara, Bosna i Hercegovina (BiH) je za godinu dana pala za 11 mjesta - na 111. mjesto od 180 država svijeta, a zajedno sa Sjevernom Makedonijom je najlošije rangirana zemlja na Zapadnom Balkanu.
Statistika: BiH druga na svijetu po broju umrlih od COVID19 na milion stanovnika
Bosna i Hercegovina je druga u svijetu po broju umrlih od korona virusa na milion stanovnika, podaci su Worldometers-a, prenosi agencija Beta.
Ispred BiH samo se nalazi Mađarska.
Od proglašenja pandemije do danas u BiH je registrovano 9.150 umrlih zbog COVID-19, dok je od marta prošle godine do danas zabilježeno 203.391 zaraženih osoba.
Po statistici stranice "Our World in Data" koja prati podatke Univerziteta Džons Hopkins, BiH ima 5,53 umrla na milion stanovnika, a za vrijeme talasa zaraze u martu bilo ih je čak i 23,64.
Stopa smrtnosti u odnosu na broj zaraženih osoba u BiH, je veća u entitetu Republika Srpska, u odnosu na drugi entitet i Distrikt.
Od 63.774 registrovana slučaja COVID-19 u RS umrlo je 3.558 osoba, a u Federaciji BiH 5.201 od 121.438 potvrđenih slučajeva zaraze korona virusom. U Distriktu Brčko je umrlo 315 osoba od 5.748 zaraženih.
Vlasti u BiH još nisu uspjele da obezbijede dovoljan broj doza za masovnu imunizaciju stanovništva, ali se u posljednjih petnaestak dana u značajnoj mjeri smanjio broj novozaraženih, dok je broj umrlih i dalje visok.
Komentari
Already have an account? Logirajte se
Not a registered user? Registrujte se
Učitajte još komentara