Izvještaj, koji je u utorak objavio Human Rights Watch i koji uključuje višestruke, detaljne izvještaje istraživača, postavlja pitanja o kredibilitetu i namjerama Kijeva dok saveznici iz NATO-a ulažu u Ukrajinu pomoć i oružje vrijednu milijarde dolara dok se ruska invazija približava jednogodišnjoj granici .
„Možda će dobiti neka vrlo teška pitanja od ljudi koji su im dobavljali druge vrste oružja o njihovoj sposobnosti da ga koriste na način koji je u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom,“ Steve Goose, direktor odjela za oružje u Human Rights Watchu , rekao je Glasu Amerike prije objavljivanja izvještaja. Taj ured za zaštitu prava promoviše humanitarno razoružanje. Grupa za ljudska prava poziva na istragu u Ukrajini.
U periodu između aprila i septembra, rekli su stanovnici istraživačima, rakete lansirane sa teritorije pod kontrolom Ukrajine raspršile su hiljade PFM-1 "mina leptira" iz sovjetske ere iznad ruskih vojnih objekata u Iziumu, u koje su ruske snage ušle u aprilu. Ukrajinska kontraofanziva počela je u septembru, a njihovu brzu pobjedu nad strateški važnim željezničkim čvorištem neki vojni analitičari vidjeli su kao prekretnicu u sukobu.
Istraživači u gradu u ukrajinskoj regiji Donbas razgovarali su sa zdravstvenim radnicima i izbrojali 11 smrtnih slučajeva od mina i 50 ranjenih civila. Polovina tih slučajeva uključivala je amputaciju stopala ili potkoljenice - uobičajenu ozljedu uzrokovanu protupješadijskim minama. Najmanje petoro ranjenih bila su djeca.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova je prethodno optužilo Ukrajinu da koristi sovjetske mine, koje su zabranjene 1997. prema Ugovoru o zabrani mina, također poznatim kao Ottawa ugovor, potpisanom u glavnom gradu Kanade. Ukrajina je takođe optužila Rusiju da koristi zabranjenu municiju. U brojnim prilikama, Human Rights Watch je optužio Rusiju da koristi druge vrste protupješadijskih mina u Ukrajini i da je počinila niz zvjerstava, uključujući otmicu i mučenje, tokom okupacije Iziuma.
Iz Međunarodne kampanje za zabranu nagaznih mina rekli su za Glas Amerike da su sljedeći koraci jasni, kao i implikacije.
"Države potpisnice sporazuma (zabrane mina) trebale bi pozvati ukrajinske vlasti da odmah sprovedu istragu kako bi utvrdile ko je namjerno koristio ili naredio upotrebu ovog oružja jer bi mogle biti krivično odgovorne", rekli su predstavnici globalne grupe za zastupanje Glasu Amerike u pisanoj formi. izjava u ime grupe. “Nagazne mine su neselektivno oružje koje ne može napraviti razliku između civila i vojske, njihova upotreba može predstavljati ratni zločin.”
Ukrajina je naslijedila više od 6 miliona ovih sredstava nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine. Ukrajina je 2021. prijavila Ujedinjenim nacijama da ima 3,3 miliona mina i dalje na zalihama, koje čekaju uništenje.
Jarkozeleno plastično oružje ima dva "krila" koja se protežu preko 11,9 centimetara - ili otprilike kao širina dječjih šaka. U prosjeku su teški 75 grama - isto kao jabuka, banana ili kruška srednje veličine. Po projektu, mine se ne mogu deaktivirati; moraju biti detonirani ili uništeni.
Ti privlačni atributi, rekao je Goose za Glas Amerike, prikrivaju njihovu opasnu prirodu.
„One [mine] ne mogu napraviti razliku između vojnika i civila“, rekao je on. “One nastavljaju ubijati i ranjavati ljude dugo nakon završetka ratova. Zahtijevaju ogroman trud da ih se riješimo, razminiramo i pomognemo žrtvama. To su odvratno oružje koje samo nanosi štetu, a te žrtve su gotovo uvijek civili, a ne vojno osoblje.”
Glas Amerike je pitao Bijelu kuću i ukrajinsko Predsjedništvo i Ministarstvo odbrane o tim tvrdnjama. Konkretno, Bijela kuća je upitana da li će ove tvrdnje utjecati na milijarde dolara vrijednog oružja koje teče u Ukrajinu i povjerenje između dvije nacije.
Nakon što ga je Human Rights Watch obavijestio u novembru, zamjenik ukrajinskog ministra odbrane Oleksandr Polishchuk nije direktno odgovorio na pitanja o tome da li su njegove snage koristile zabranjene mine, ali je napisao grupi za ljudska prava: „Ukrajina je pouzdan član međunarodne zajednice i u potpunosti se obavezuje na sve međunarodne obaveze u sferi upotrebe mina. To uključuje nekorištenje protupješadijskih mina u ratu.”
SAD su ranije vodile razgovor o odgovornoj upotrebi oružja u Ukrajini. U ranim mjesecima sukoba, Washington je obavezao Kijev na zahtjev za neotkrivenim brojem Claymore municije, a to su plastične protupješadijske mine američkih dizajna. Kada je opremljeno tripwire sistemom za aktivaciju, oružje iz Vijetnamskog rata može se aktivirati žrtvama, što predstavlja kršenje Ottawa sporazuma.
„Način na koji su napravljeni je da ih [Claymore municija] mora ručno aktivirati od strane operatera, tako da ne podliježu Ottawskoj konvenciji“, rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby u junu za Glas Amerike, pozivajući se na Ugovor o zabrani mina. .
Visoki zvaničnik administracije je takođe rekao za Glas Amerike u aprilu da se o tom pitanju posebno razgovaralo.
"Pitali smo Ukrajince, a oni su nas uvjeravali da će ostati pod komandom kako bismo se složili da to učinimo i kako bismo osigurali da je to u skladu sa Ottawskim sporazumom, kojeg se Ukrajina pridržavala", rekao je zvaničnik koji je pitao da se ne imenuje, kao što je uobičajeno kada se novinarima obavještava o pozadini.
"To su Ukrajinci koji brane svoju zemlju i svoju teritoriju", dodao je zvaničnik.
Ova zabrinutost dolazi u pozadini onoga što se čini kao obnovljeni ukrajinsku pritisaak, jer se čini da je rat spreman da uđe u drugu godinu. Ranije ovog mjeseca, SAD su se obavezale na zahtjev Ukrajine za oklopna vozila, pristale su da pošalju 31 tenk M1 Abrams.
Kijev sada traži borbene avione američke proizvodnje F-16.
Glas Amerike je u ponedjeljak pitao predsjednika Joea Bidena da li će SAD poslati avione.
"Ne", rekao je.
Iuliia Iarmolenko je doprinijela ovom izvještaju.
