Prošle, 2018. godine, obilježena je 70. godišnjica Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, kao i četiri decenije postojanja Međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava - Human Rights Watch (HRW).
Gledajući stanje na Bakanu, međutim, nije trenutak za zadovoljstvo, navodi se u godišnjem izvejštaju HRW-a koji daje pregled događaja u svijetu 2018.
Cijeli izvještaj možete pročitati na web stranici Human Rights Watch-a a u nastavku prenosimo neke njegove dijelove.
"BiH je u 2018. godini ostvarila ograničen napredak u rješavanju dugogodišnjih problema na polju ljudskih prava, navodi se u godišnjem izvještaju HRW.
Pripadnici nacionalnih manjina nisu se mogli kandidovati za predsjednika na Opštim izborima 2018. godine zbog nepostojanja izmjena diskriminatorskih odredbi ustava, navodi se i ocjenjuje da vlasti nisu pružile osnovnu podršku hiljadama tražilaca azila i migranata koji su stigli u zemlju 2018. godine. Novinari su nastavili da se suočavaju sa prijetnjama i uplitanjem u njihov rad. Slučajevi ratnih zločina i dalje se sporo rješavaju.
Etnička i vjerska diskriminacija
Anketa, koju je u aprilu 2018. proveo Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), pokazala je da se Romi u Bosni i Hercegovini i dalje suočavaju s brojnim poteškoćama kada je riječ o pristupu i ostvarivanju prava na zdravstvene usluge, obrazovanje, smještaj i zapošljavanje, premda je u pogledu poboljšanog životnog standarda napravljen određeni iskorak. Mnogi Romi i dalje nemaju identifikacijske isprave koje su im neophodne da bi ostvarili pristup uslugama.
Tražitelji azila i interno raseljena lica
Država nije osigurala adekvatno sklonište, hranu i pristup zdravstvenim uslugama za novopristigle migrante, naročito u Velikoj Kladuši i Bihaću. U novembru 2018. postojala su samo dva centra za migrante i izbjeglice kojima je upravljala država—otvoreni azilantski centar kapaciteta od 154 kreveta i otvoreni centar za prihvat izbjeglica kapaciteta od oko 290 kreveta—i dva centra za privremeni smještaj migranata koji su uspostavljeni uz podršku međunarodnih organizacija. Zbog nedostatka smještajnih kapaciteta i usluga na hiljade ljudi je bilo prinuđeno živjeti na ulicama, u napuštenim zgradama ili pod šatorima.
Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, dvadeset tri godine nakon rata u BiH, samo 42% bosanskih izbjeglica se vratilo u BiH a s krajem juna 2018, 91,813 lica ima status interno raseljenih osoba, od kojih mnogi i dalje žive u nekom od 156 kolektivnih centara.
Odgovornost za ratne zločine
Zatvaranjem Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u decembru 2017. godine krivično gonjenje ratnih zločina pred domaćim sudovima postaje naročito značajno. Ali, u praksi BiH sporo napreduje u tom pogledu.
Revidirana Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina čeka na odobrenje Vijeća ministara od februara 2018. Cilj revidirane strategije je unapređenje procesa određivanja predmeta koji će se procesuirati pred Posebnim odjelom za ratne zločine Suda BiH i glavnim tužiocem, a koji pred entitetskim, okružnim i kantonalnim sudovima.
Branitelji ljudskih prava i civilno društvo
Organizacije civilnog društva su u 2018. godini prijavile sve intenzivnije djelovanje države u smislu obeshrabrivanja javnih protesta izricanjem prekršajnih naloga za ometanje javnog reda, značajno otežavajući i usporavajući time pribavljanje neophodnih dozvola, ograničavanjem protesta na posebna i periferna mjesta te prekomjernim prisustvom policije na mirnim skupovima.
Sloboda medija
Napadi na novinare i slobodu medija su se u velikoj mjeri nastavili i u 2018. godini. Udruženje novinara BH Novinari zabilježili su 41 napad na novinare, uključujući i pet prijetnji smrću, sedam fizičkih napada i osam direktnih prijetnji od strane političara. Ured ombudsmana za ljudska prava zaprimio je devet pritužbi na napade protiv novinara. U nekim je slučajevima provedena policijska istraga i predmeti su predati nadležnom tužilaštvu, ali do momenta pisanja ovog izvještaja niko nije bio osuđen za napade na novinare.
Seksualna orijentacija i rodni identitet
Između januara i septembra 2018, Sarajevski otvoreni centar (SOC), organizacija za prava lezbejki, gejeva, biseksualnih, trans* i interspolnih osoba (LGBTI) i ženska prava zabilježila je 27 incidenata protiv LGBTI osoba motiviranih mržnjom, uključujući i 10 slučajeva nasilja u porodici te 136 slučajeva govora mržnje, uglavnom u online prostoru. Pet slučajeva je prijavljeno policiji, od kojih je jedan slučaj otišao prema tužilaštvu. Međutim, u vrijeme pisanja ovog izvještaja, status istrage nije bio poznat."
