U Washingtonu traje godišnje zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda na kojem sudjeluju ministri financija i guverneri središnjih banaka. Među njima je i hrvatsko izaslanstvo koje je dobilo pohvale za takozvano eksterno financijsko poslovanje, osobito za bankarstvo, dok su kao najveći problemi izdvojeni visok fiskalni deficit i visoka stopa nezaposlenih.
Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagard je, na otvaranju jesenskog zasjedanja, izjavila kako ima dobru vijest da gospodarski rast ipak postoji. To bi zapravo, globalno gledajući bila i jedina dobra vijest uz opasku da je riječ o usporenom gospodarskom rastu. Hrvatska ministrica financija Martina Dalić ovako komentira situaciju u Hrvatskoj: „Bitno je da naša ekonomija pokazuje rast, bitno je da u svim segmentima – i u izvoznom dijelu i u dijelu osobne potrošnje i u dijelu industrijske proizvodnje imamo pozitivne trendove. Mislim da će se tako nastaviti i u trećem kvartalu. Ono što je činjenica i što pokazuje ova godišnja skupština jeste to da okruženje oko nas nije povoljno, ponovno se pojavljuju procjene da bi europsko gospodarstvo moglo potonuti u krizu. Mi smo, naravno, dio tog okruženja“.
Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka predviđaju umanjeni gospodarski rast i za zemlje Europske unije i za Hrvatsku, a osobit je problem financijska nesigurnost u državama euro zone. Zato je zanimljivo čuti ima li Hrvatska mehanizme zaštite ako dođe do nove recesije na globalnoj razini. Još jednom Martina Dalić: „Kada uspoređujemo stanje u Hrvatskoj i drugim zemljama onda vidimo koliko su važne mjere koje smo već poduzeli. I to upravo mjere na rashodnoj strani i mjere za ograničavanje rashoda, jer zemlje danas izložene krizi bave se upravo tim pitanjima. Ja stoga mislim da smo količinom mjera, kojima smo se borili protiv krize u prethodnom razdoblju, stvorili dobar temelj da u slučaju ponovnoga jačanja krize kroz nju prođemo sigurno“.
Republika Hrvatska je jedna od rijetkih zemlja s europskog jugoistoka koja nije uzimala nove zajmove kod Međunarodnog monetarnog fonda, ali jeste prodavala državne obveznice, što je također jedna vrsta kredita. Hoće li biti novih zaduživanja?
„Svi naši sastanci s različitim bankarima dio su našeg uobičajenog i redovitog razgovora s investitorima koji drže hrvatske vrijednosne papire. Cilj je tih sastanaka bio obavijestiti ih o gospodarskim trendovima u Hrvatskoj, o planovima za nadolazeće srednjoročje… Svi naši planovi za zaduživanje na inozemnom tržištu, izdavanje obveznica, realizirani su u prvoj polovici ove godine“.
Hrvatska ministrica financija Martina Dalić na kraju je još jednom potvrdila kako nema potrebe za novim aranžmanom s MMF-om nema.