Linkovi

Hongkong bez maski


Sa protetsa u Hongkongu, oktobar 2019.
Sa protetsa u Hongkongu, oktobar 2019.

Odluka o zabrani nošenja maski na javnim okupljanjima izazvala je zabrinutost zbog suzbijanja građanskih sloboda u Hongkongu te je dovela do nasilnijih protesta.

Hongkong su prethodnih dana pogodili žestoki sukobi, a grad je djelimično paralizovan nakon odluke vlade da iskoristi svoje ovlasti u slučaju vanredne situacije zabranivši ljudima da nose maske na demonstracijama. Odluka je izazvala zabrinutost zbog suzbijanja građanskih sloboda te je dovela do nasilnih i destruktivnih protesta koji ulaze u 18. sedmicu, pišu svjetski mediji.

Gnjev demonstranata

Zabrana nošenja maski na javnim skupovima izrečena je u petak uveče, što je prema riječima šefice administracije Hongkonga, Carrie Lam, bio neophodan potez, jer vlada više ne može tolerisati nerede "koji uništavaju Hongkong", ističe CNN navodeći kako je proteste održane proteklih dana liderka opisala kao vandalizam "bez presedana" te da su "ekstremni postupci pobunjenika koji nose maske grozni".

Njeni politički protivnici tvrde da je zakon neustavan i da su zabrinuti da bi vlada mogla uvesti više hitnih mjera, koje će joj omogućiti da donese nove zakone po potrebi, u slučaju ozbiljnog narušavanja javnog reda.

Međutim, zakoni o vanrednim situacijama nisu testirani na sudu od povratka Hongkonga u Kinu 1997. godine i mogli bi se smatrati neustavnim, ocjenjuje američki televizijski kanal. U nedjelju je sudac Višeg suda odbacio pokušaj demokratskih poslanika da ponište zakon o vanrednim situacijama. Ročište za sudsko razmatranje provedbe mjera za vanredne situacije zakazano je za 20. oktobar.

Odluka je, bez obzira na legalnost, izazvala gnjev među demonstrantima. Od donošenja mjere, uništeno je više željezničkih stanica, napadane su brojne banke i prodavnice u kineskom vlasništvu, kao i preduzeća koja su izrazila podršku kontinentalnoj Kini.

Čini se da zakon nije odvratio ljude od nošenja maski, ističe CNN i dodaje da su mnogi viđeni kako ih koriste tokom demonstracija posljednjih dana. Ogromna većina ljudi koji su prisustvovali nedavnim prodemokratskim demonstracijama u gradu nosili su maske kako bi njima sakrili svoj identitet, jer se plaše da će zbog učešća biti uhapšeni, na meti policije ili da će ih njihovi poslodavci kazniti. Gas maske i respiratori koji se koriste za zaštitu od suzavaca, a koje vlasti često koriste u razbijanju demonstracija, također su postali uobičajeni.

Strah od posljedica

Većina stanovnika Hongkonga do sada se na protestima ponašala zakonito i uredno, ali prezir vlade prema svom narodu uvjerava sve veći broj da mirni protesti neće donijeti autonomiju koja im je obećana, što je opasan zaokret jer će nasilje i vandalizam ugroziti moralni autoritet protestnog pokreta, ocjenjuje Wall Street Journal u svom uredničkom komentaru.

Vlada se u proteklih par mjeseci suočila sa demonstrantima koji sakrivaju svoja lica. Od juna je uhapšeno više od 1.800 demonstranata. To uključuje i one koji su oštetili imovinu ili se svađali s policijom. No, više desetina je uhapšeno posljednjih dana zbog puštanja crnih balona na ulici u znak protesta protiv "70 godina komunističke diktature u Kini".

Pozivajući se na Zakon o vanrednim situacijama šefica administracije Hongkonga je uvela mjere zabrane nošenja maski "koje bi mogle spriječiti identifikaciju" na skupovima, marševima ili neredima ali je, objavljujući odluku, istakla kako to ne znači da je u Hongkongu vanredna situacija.

Semantika na stranu, ono čega se stanovnici Hongkonga plaše je ono što bi moglo uslijediti – cenzura, hapšenja, oduzimanje privatne svojine i ograničenja drugih prava. Konačnu odgovornost i dalje imaju šefica administracije Lam i njeni majstori u Pekingu, čije su odluke stvorile haos koji sada zahvata Hongkong, zaključuju urednici Wall Sreet Journala.

Nepomirljive razlike

Oprečni pogledi na zabranu nošenja maski na javnim skupovima naglašavaju koliko su razlike između vlade Hongkonga i demonstranata postale nepomirljive, ocjenjuje New York Times i naglašava da tamošnje gradsko rukovodstvo već razmišlja o nametanju drugih mjera za suzbijanje višemjesečnih protesta.

Vladini čelnici odlučni su uhvatiti se u koštac s nemirima i ne dati kineskom rukovodstvu nikakav razlog da interveniše. Zabrana, kojom se može pripisati kazna zatvora u trajanju od godinu dana, za lidere Hongkonga predstavlja odmjeren pristup. Za sada se izbjegavaju ekstremnije opcije koje predlažu neki beskompromisniji političari – daleko oštrije kazne, 24-satni rad sudova ili uvođenje policijskog sata.

Demonstrantima, kojih je na ulicama tokom vikenda bilo nekoliko desetina hiljada, zabrana "standardne opreme na demonstracijama" je manifestacija njihovih najgorih strahova - uklanjanje građanskih sloboda po kojima se poluautonomni teritorij razlikovao od ostatka Kine, ukazuje njujorški list. Po njihovom mišljenju, jednostavno pozivanje ovlasti za vanredne situacije zabrinjavajući je znak da će Peking izvršiti sve veći uticaj na grad.

Prema savjetima liderke Lam, kako navodi list, policiji je potrebno dati više vremena da zadrži osumnjičene prije nego što ih tužioci moraju optužiti za krivično djelo ili pustiti na slobodu. Trenutno imaju samo 48 sati, a policija Hongkonga kaže da nema dovoljno vremena za istragu. Ali, najvjerovatnija politička opcija koja se sada razmatra je da se znatno produži radno vrijeme sudova u Hongkongu, kako bi se brojni nasilni demonstranti brzo mogli smjestiti iza rešetaka.

Pravnici za ljudska prava unutar i izvan vlade upozorili su da bi se bilo kakav pomak ka produženju pritvora srušio na hongkongškim sudovima, koji i kada bi radili 24 sata dnevno - nemaju dovoljan broj sudija. Britanci su, napominje New York Times,1967. godine poduzeli daleko drastičniju mjeru - tada su vlasti u specijalnom zatvoru pola godine zadržavale desetine maoističkih aktivista bez optužbi.

Početak autoritarne vladavine

Analitičari i stanovnici Hongkonga smatraju da je invokacija drakonskog zakona s ciljem zaustavljanja četveromjesečnih nemira u Hongkongu nagovijestila početak autoritarne ere u poluautonomnom gradu koji ulazi u sve goru krizu, piše britanski list Guardian.

Odluka o zabrani korištenja maski na javnim okupljanjima je potez osmišljen kako bi se zaustavilo nasilje i vratila smirenost. Ali, vlada je, ukazuje Guardian, bila pripremljena za proteste i eskalacije nasilja: vladini zaposlenici rano su poslani kući, škole su u petak rano zatvorene, a sve školske aktivnosti otkazane su u subotu. Zatvoreni su i mnogi tržni centri, banke i kompanije. Hiljade ljudi izašlo je na ulice odmah nakon objave odluke, dok je policija bacila suzavac, a jedan oficir navodno je pucao u gomilu nakon što su ga demonstranti napali, ustrijelivši 14-godišnjeg dječaka u bedro.

Analitičari kažu da je uvedena mjera rizikovala podsticanje još snažnijeg i šireg otpora. Smatraju da su u opasnosti vladavina zakona i sloboda govora – dvije temeljne tačke statusa Hongkonga kao globalnog finansijskog centra, te da je zabrana nošenja maski na javnim skupovima "pokušaj gašenja vatre benzinom", koja će demonstrante učiniti još odlučnijim.

"To u velikoj mjeri simbolizira početak autoritarnosti", rekao je Joseph Cheng, penzionisani profesor politologije na Gradskom univerzitetu u Hongkongu. "Otvorila se Pandorina kutija. Ovim zakonom vlada ima široku moć da radi sve što želi."

Uredba, koju je stvorila kolonijalna britanska vlada za razbijanje lučkih štrajkova 1922. godine, zadnji put je upotrijebljena 1967. za gašenje prokomunističkih nereda. Ova uredba daje gradskim čelnicima sveobuhvatne ovlasti za "donošenje bilo kakvih propisa" za koje se smatra da su u javnom interesu u situacijama koje se smatraju "hitnim slučajevima ili javnom opasnošću".

Propisi omogućavaju vladi da izriče niz drakonskih mjera, uključujući cenzuru, kontrolu i suzbijanje publikacija i drugih sredstava komunikacije, hapšenje, pritvor i deportaciju kao i zamrzavanje imovine, dozvolu ulaska i pretres prostorija, i preuzimanje vlasništva ili kontrole bilo koje imovine.

Hongkong je imao građanske slobode pod jednom kineskom zemljom ali dvije sistemske politike od 1997. godine. Iako su mnogi pravilnici ugašeni tokom godina, očekivano je da će hitna pravila brzo iskorijeniti mnoga temeljna prava, ocjenjuje Guardian.

  • 16x9 Image

    RADIO SLOBODNA EVROPA (RFE/RL)

    Misija Radija Slobodna Evropa/Radio Liberty je da širenjem informacija i ideja promoviše demokratske vrijednosti i institucije: RFE/RL pruža objektivne vijesti i analize o domaćim i regionalnim pitanjima važnim za demokratske i tržišne reforme.

XS
SM
MD
LG