Lokacija samita bila je strateški značajna, s obzirom na međunarodne napore da izoluje Rusiju zbog njene invazije na Ukrajinu.
„Za Rusiju kao domaćina najvažnije je istaći da nije izolovana i da još uvijek ima pristalice na međunarodnoj sceni", rekao je Shiau-shyang Liou, istraživač saradnik na tajvanskom Institutu za istraživanje nacionalne odbrane i sigurnosti.
“Kina se zapravo suočava sa sličnim problemom – sankcioniraju je Sjedinjene Države, iako još nije stigla do točke vojnog sukoba. Stoga po ovim pitanjima dijele zajedničke interese i usklađuju se u svom pravcu”, dodao je Liou.
Podaci sa samita odražavaju zajedničke ambicije Kine i Rusije unutar BRICS-a, grupe od 10 zemalja koja je u početku uključivala Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnu Afriku, ali se sada širi. Nove članice su Saudijska Arabija, Iran, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat i Etiopija.
Na samitu su i Peking i Moskva artikulisali planove za ekonomske sisteme odvojene od institucija predvođenih Zapadom; pohvalili uspjeh zemalja BRICS-a u različitim razvojnim inicijativama; i predstavili napredne planove za vođenje mreže država ka međusobno povezanijoj budućnosti.
U svom govoru na samitu BRICS-a, ruski predsjednik Vladimir Putin promovirao je stvaranje različitih mehanizama koji bi zaobišli tradicionalne sisteme vođene Zapadom koji njegovu zemlju čine ranjivom na ekonomske sankcije Zapada.
“Vjerujemo da će nam pokretanje posebnog mehanizma za konsultacije između zemalja BRIKS-a o pitanjima vezanim za Svjetsku trgovinsku organizaciju pomoći da zacrtamo zajedničku poziciju o formulisanju pravednijih pravila igre u globalnoj ekonomiji i remontu međunarodnog finansijskog sistema”, navodi se u saopštenju u transkriptu njegovog govora koji je objavio Kremlj.
Kineski lider Xi Jinping ponovio je Putinove opaske, rekavši da bi zemlje BRICS-a "trebale igrati vodeću ulogu u reformi".
"Moramo osigurati da međunarodni finansijski sistem efikasnije odražava promjene u globalnom ekonomskom pejzažu", rekao je Xi.
On je također rekao da zemlje članice BRICS-a moraju zajednički raditi na izgradnji BRICS-a "u primarni kanal za jačanje solidarnosti i saradnje među zemljama globalnog juga i avangardu za unapređenje globalne reforme upravljanja".
Sposobnost Kine i Rusije da isporuče značajne rezultate u pogledu obaveza koje su preuzeli vjerovatno će se suočiti s izazovima, rekao je Ali Wyne, viši istraživač u Međunarodnoj kriznoj grupi.
„Malo je vjerovatno da će grupa BRICS-a postići geopolitičku koherentnost. Odnosi Kine sa Indijom su zategnuti, kao i odnosi Irana sa Egiptom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Osim toga, većina zemalja članica gleda na učešće u BRICS-u kao na sredstvo za proširenje svoje slobode vanjskopolitičkih manevara, a ne na pozicioniranje protiv Zapada”, rekao je Wyne.
Zajedničke ambicije Pekinga i Moskve također mogu biti zasjenjene većim geopolitičkim prioritetima, od kojih je najznačajniji rat u Ukrajini, kažu analitičari.
Na samitu, Kina je udvostručila svoju posvećenost traženju rješenja rata. Xi je promovirao inicijativu "Prijatelji mira", zajednički napor koji su predvodili Kina i Brazil u nastojanju da se pregovorima okonča sukob.
Obavještajne službe SAD i Južne Koreje otkrile su prisustvo oko 3.000 sjevernokorejskih vojnika na obuci u Rusiji za moguće raspoređivanje u Ukrajini. Ukrajinska vojna obavještajna služba u četvrtak je procijenila da je broj Sjevernokorejaca koji se već nalaze u Rusiji iznosio 12.000.
Kremlj je prvo odbacio izvještaje o raspoređivanju trupa Sjeverne Koreje, ali u četvrtak na samitu BRICS-a, Putin nije porekao da su sjevernokorejske trupe u Rusiji. Ta produbljiva ratna saradnja između dva kineska susjeda vrši pritisak na Kinu i kosi se s njenim mirovnim ambicijama.
“Sjeverna Koreja se osjeća sve ugodnije da prkosi željama Kine, ne samo povećavajući svoje nuklearne i raketne provokacije u Indo-Pacifiku, već i raspirujući oružani sukob na drugom pozorištu u vrijeme kada Peking sebe nastoji prikazati kao potencijalnog mirotvorca“, rekao je Wyne.
U junu su Putin i sjevernokorejski lider Kim Jong Un potpisali sporazum o međusobnoj odbrani radi jačanja vojnih veza. Sjeverna Koreja također dijeli sličan sporazum sa Kinom i jedina je zemlja koja je sklopila formalni sporazum ovog tipa sa Pekingom.
“Izazov Kini bi bio da li da ispuni svoju obavezu da zaštiti Sjevernu Koreju i potencijalno se upusti u sukob s Ukrajinom. Ako bi Sjeverna Koreja ušla u rat, to bi unijelo značajnu neizvjesnost u odnose Kine i Sjeverne Koreje”, rekao je stručnjak za međunarodne odnose sa sjedištem u Šangaju Dingli Shen.
“Stav Kine o ukrajinskoj krizi je dosljedno jasan. Nadamo se da će sve strane raditi na deeskalaciji i biti posvećene političkom rešenju”, rekao je Liu Pengyu, portparol kineske ambasade u Vašingtonu u izjavi za Glas Amerike.
Chuang Chih-wei iz Mandarinske službe Glasa Amerike doprinio je ovom izvještaju.
