Najvažnije
Presuda tinejdžeru oslobođenom za ubistvo podijelila Ameriku
Presuda kojom je Kyle Rittenhouse oslobođen svih optužbi za ubistvo otvorila je novi front u dugom američkom sukobu koji se vodi povodom prava vlasnika oružja, i pitanje: da li je prihvatljivo da tinejdžer donese automatsku pušku na neki protest?
Konzervativci su hvalili Rittenhousea kao heroja zato što je primijenio svoje pravo na samoodbranu kada je usmrtio dvojicu demonstranta i ranio trećeg, za koga kaže da ga je napao, prošle godine, za vrijeme protesta za rasnu pravdu i jednakost u Kenoshi u Wisconsinu.
Borci za jače propise za kontrolu oružja upozorili su da bi presuda porote u Kenoshi mogla da inspiriše novi talas naoružanih građana koji uzimaju pravdu u svoje ruke, nakon što je Rittenhouse u augustu 2020. otputovao iz svog doma u Ilinoisu u Kenoshu, nakon što su izbile demonstracije kada je u policijskoj pucnjavi paralizovan crnac Jacobe Blake.
Oružje je već dugo kontroverzno i moćno političko pitanje u SAD, gdje su labavi zakoni doveli do najveće stope civilnog vlasništva oružja na svijetu. Masovne pucnjave, koje se znatno ređe događaju u drugim bogatim zemljama, decenijama su rak rana SAD.
Odluka 17-godišnjeg Rittenhousea da tumara ulicama Kenoshe sa poluautomatskom puškom, sve u ime zaštite privatne svojine, otvara pitanje koliko daleko treba da idu prava vlasnika oružja?
"Kao što su tragični događaji te noći pokazali, 17-godišnjak koji se naoruža puškom AR-15 nikoga ne zaštiti", saopštili su zvaničnici grupe za bezbjednost oružja u Giffords. "Presuda Kyleu Rittenhouseu šalje zabrinjavajuću poruku koja će podstaći buduće nasilje i ubistva."
Organizacije vlasnika oružja i Rittenhousove pristalice su presudu proslavile kao veliku pobjedu.
U roku od nekoliko minuta poslije presude, Nacionalna asocijacija vlasnika oružja na Twitteru je objavila tekst Drugog amandmana američkog Ustava: "Dobro regulisana milicija, neopohodna za bezbjednost slobodne države, i pravo građana da posjeduju i nose oružje, neće biti narušeni."
Brandon Lesco, koji je stajao ispred sudnice u Kenoshi noseći transparent "Oslobodite Kylea!", smatra da je presuda pravedna.
"Neko mora da bude tu i brani američke gradove koje ljudi pokušavaju da spale. Poštujem ga zato što je došao, poštujem što je nosio oružje, koristio ga je na ispravan i legalan načinn. Porotnici su se složili", kaže Lesco.
Ranije ove nedjelje, sudija je odbacio optužbu protiv Rittenhousea za ilegalno posjedovanje oružja iz kojeg je pucao, pozivajući se na nepreciznost zakona.
Neprihvatljiva poruka
Liberali su kritikovali oslobađajuću presudu kao još jedan dokaz krivičnog sistema koji je naklonjen bijelcima. Rittenhouse je bijelac, kao i muškarci koje je upucao.
"To što mladić, bijelac, može da pređe iz države u državu, naoružan automatskomm puškom, učestvuje u konfrontaciji i pucnjavi koja je dovela do nekoliko pogibija, a da ne odgovara krivično - je dobro poznat ishod u zemlji gdje i dalje postoji sistemski rasizam koji sve nagriza", saopštila je Margaret Huang, predsjednica i direktorica Pravnog centra za južnjačko siromaštvo.
Neki pravni eksperti su vodili računa da naprave razliku između specifičnih okolnosti Rittenhousea slučaja i šire poruke koja bi mogla da se pošalje.
Tužilaštvo je imalo težak posao da uvjeri porotu da se Rittenhouse nije plašio za svoj život u trenutku kada je pucao, kaže Janine Geske, bivša sutkinja Vrhovnog suda Wisconsina. Prema državnom zakonu, imao je legalno pravo da otvoreno nosi oružje.
Međutim, Geske kaže da je brine da će ljudi izvući pogrešnu pouku.
"Kada učestvujete u nekom protestu ili kontra-mitingu, sasvim je u redu da ponesete napunjeno oružje 'da biste se branili'", kaže Geske." Imaćemo veliki problem da razaznamo ko se tu brani, kada imate dvoje ljudi i oboje nose oružje."
Slično mišljenje su iznijeli Karen Bloom i John Huber, roditelji Anthonyja Hubera, jednog od muškaraca koje je ubio Rittenhouse.
"Šalje se neprihvatljiva poruka da naoružani civili mogu da se pojave u bilo kom gradu, podstaknu nasilje, i onda iskoriste opasnu situaciju koju su sami stvorili da opravdaju što su upucali ljude na ulici", saopštili su.
See all News Updates of the Day
Izborni dan u BiH
Na Opštim izborima 2022. građani Bosne i Hercegovine biraju 518 članova i članica različitih organa vlasti. Glasanje se odvija na ukupno 5.903 biračkih mjesta. Izbore nadzire 60 000 akreditovanih posmatrača.
UN: Ruska aneksija je neprihvatljiva i pravno ništavna
Prvi čovjek UN-a Antonio Guterres izjavio je da ruska aneksija nema pravnu valjanost te je za zajednicu naroda svijeta - neprihvatljjiva.
Biden: SAD će poštovati međunarodne granice Ukrajine
Povodom ruske aneksije ukrajinskih okupiranih teritorija saopćenjem se oglasio američki predsjednik Joe Biden.
"Sjedinjene Države osuđuju današnji lažni pokušaj Rusije da pripoji suvereni ukrajinski teritorij. Rusija krši međunarodno pravo, gazi Povelju Ujedinjenih naroda i posvuda pokazuje svoj prezir prema miroljubivim narodima.
Ne griješite: te radnje nemaju legitimitet. Sjedinjene Države uvijek će poštovati međunarodno priznate granice Ukrajine. Nastavit ćemo podupirati napore Ukrajine da ponovno uspostavi kontrolu nad svojim teritorijem jačanjem vojnim i diplomatskim putem, uključujući kroz 1,1 milijardu dolara dodatne sigurnosne pomoći koju su Sjedinjene Države najavile ove sedmice.
Kao odgovor na ruske lažne tvrdnje o aneksiji, Sjedinjene Države, zajedno s našim saveznicima i partnerima, danas najavljuju nove sankcije. Ove će sankcije nametnuti troškove pojedincima i subjektima -- unutar i izvan Rusije -- koji pružaju političku ili gospodarsku potporu nezakonitim pokušajima promjene statusa ukrajinskog teritorija. Okupit ćemo međunarodnu zajednicu da osudi ove poteze i da Rusiju pozove na odgovornost. Nastavit ćemo opskrbljivati Ukrajinu opremom koja joj je potrebna da se odbrani, nepokolebani drskim naporima Rusije da prekroji granice svog susjeda. I radujem se potpisivanju zakona od strane Kongresa koji će osigurati dodatnih 12 milijardi dolara za potporu Ukrajini.
Pozivam sve članove međunarodne zajednice da odbace ruske nezakonite pokušaje aneksije i da budu uz narod Ukrajine koliko god je potrebno.", stoji u izjavi Predsjednika SAD Joe Bidena povodom ruske aneksije ukrajinskih okupiranih teritorija.
O novonastalim okolnostima oglasio se i savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan otkrivajući da je razgovarao sa glavnim sekretarom NATO saveza Jensom Stoltenbergom.
"Razgovarali su o zajedničkoj zabrinutosti zbog nelegitimnih pokušaja Rusije da navodno pripoji ukrajinski teritorij putem lažnih referenduma i izrazili svoju čvrstu predanost suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Nakon očite sabotaže plinovoda Nord Stream u Baltičkom moru, razgovarali su o zaštiti kritične infrastrukture." stoji u pisanoj reakciji.
Rusija anektirala otete dijelove Ukrajine
Ruski predsjednik Vladimir Putin otvorio je ceremoniju u Kremlju kojom je započeo proces pripajanja dijelova Ukrajine Rusiji, prkoseći međunarodnom pravu.
Ceremonija pripajanja održana je raskošnoj bijelo-zlatnoj dvorani Svetog Jurja u Kremlju gdje su Putin i čelnici četiri regije Ukrajine potpisali ugovore za njihovo pridruživanje Rusiji, u oštroj eskalaciji sedmomjesečnog sukoba.
U govoru koji je prethodio ceremoniji potpisivanja sporazuma o pripajanju četiri ukrajinske regije Rusiji, Putin je upozorio da njegova zemlja nikada neće odustati od okupiranih područja i da će ih štititi kao dio svog suverenog teritorija.
Pozvao je Ukrajinu da sjedne za pregovore o okončanju borbi, ali je oštro upozorio da Rusija nikada neće predati kontrolu nad regijama Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporizhzhia. Optužio je Zapad za raspirivanje neprijateljstava kao dio svog plana da Rusiju pretvori u "koloniju" i "gomilu robova".
Putin i njegovi vojni dužnosnici otvoreno su upozorili Ukrajinu da ne poduzima ofanzivu kako bi povratila regije, rekavši da će Rusija to promatrati kao čin agresije na svoj suvereni teritorij i da neće oklijevati upotrijebiti “sva raspoloživa sredstva” za odmazdu, pozivajući se na nuklearni arsenal.
Glasanje u Ukrajini organizirano od strane Kremlja i nuklearno upozorenje pokušaj su Putina da izbjegne nove poraze u Ukrajini koji bi mogli ugroziti njegovu 22-godišnju vladavinu.
Rusija kontrolira većinu regija Luhansk i Kherson, oko 60% regije Donetsk i veliki dio regije Zaporizhzhia gdje je preuzela kontrolu nad najvećom nuklearnom elektranom u Europi.
Ceremonija dolazi tri dana nakon završetka "referenduma" o pridruživanju Rusiji koje je orkestrirao Kremlj, a koje su Kijev i Zapad odbacili kao čisto otimanje zemlje, održano uz prijetnju oružjem i temeljeno na lažima.
Separatističke regije Donjecka i Luganska u istočnoj Ukrajini podupire Moskva od proglašenja neovisnosti 2014., nekoliko sedmica nakon aneksije ukrajinskog poluotoka Krima. Južnu regiju Herson i dio susjednog Zaporožja Rusija je zauzela ubrzo nakon što je Putin poslao trupe u Ukrajinu 24. februara.
Oba doma ruskog parlamenta koji je pod kontrolom Kremlja sastat će se sljedeće sedmice kako bi potpisali ugovore za pridruživanje regija Rusiji i poslali ih Putinu na odobrenje.
Putin priznao nezavisnost dva okupirana ukrajinska regiona, Biden i Gutereš kritikuju plan o aneksiji
Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je dekrete kojima se ukrajinski regioni Herson i Zaporožje priznaju kao nezavisne teritorije.
Kako je izvestila agencija Reuters, radi se o potezu nephodnom da bi ruski predsjednik mogao da nastavi sa planovima, prema kojima bi u petak trebalo da objavi, da su ti okupirani ukrajinski regioni formalno pripojeni Rusiji.
Ruska državna novinska agencija RIA novosti objavila je da su prethodnih dana u Hersonu i Zaporožju, inače okupiranim ukrajinskim područjima, održani referendumi - kojima je velikom većinom izglasano otcjepljenje od Ukrajine i priključenje Ruskoj Federaciji.
Međunarodno nepriznate i samoproglašene, Donjecka i Luganska narodna republika, takođe su održale referendum o pridruživanju Rusiji - kojima je podržano pripajanje.
Ukrajina i veliki dio međunarodne zajednice odbacio je rezultate glasanja - označivši ih nelegalnim i sprovedenim pod prinudom Rusije koja pod vojnom okupacijom drži ukrajinske regione.
Gutereš: Ruski plan o aneksiji - opasna eskalacija
Prije objave iz Kremlja - generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio da ruski plan o aneksiji četiri ukrajinska regiona predstavlja, kako se izrazio, opasnu eskalaciju koja bi ugrozila mogućnosti za postizanje mira u tom regionu.
"Bilo kakva odluka o nastavku procesa anektiranja ukrajinskih regiona Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje nema nikakvu pravnu snagu i zaslužuje da bude osuđena", rekao je Gutereš.
Generalni sekretar svetske organizacije istakao je da Rusija aneksijom dijelova ukrajinske teritorije krši Povelju UN i međunarodno pravo.
"Svaka aneksija teritorije neke države od strane druge države, koja je posljedica prijetnje ili upotrebe sile, predstavlja kršenje principa Povelje i međunarodnog prava", precizirao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija.
Prethodno je zvanični Kremlj je saopštio da će Rusija u petak održati ceremoniju zvaničnog uključivanja četiri oblasti Ukrajine u sastav Rusije, što je proces koji su Ukrajina i njeni saveznici odbacili kao nelegitiman, dok stižu najave odmazde u vidu novih sankcija.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u četvrtak da će na ceremoniji učestvovati ruski predsednik Vladimir Putin, zajedno sa šefovima četiri regiona u kojima je Rusija organizovala referendume koji su završeni ranije ove nedelje.
Nemački kancelar Olaf Šolc objavio je u četvrtak na Tviteru da je uvjerio ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da Njemačka nikada neće priznati "takozvane rezultate" referenduma.
"Lažni referendumi koje je Putin sproveo u ilegalno okupiranim oblastima Ukrajine su bezvrijedni", rekao je Šolc.
Sekretarka za štampu Bijele kuće Karin Žan-Pjer rekla je novinarima u srijedu da Sjedinjene Države očekuju da će Rusija "iskoristiti ove lažne referendume kao lažni izgovor da pokuša da anektira ukrajinsku teritoriju uz flagrantno kršenje međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija".
Žan-Pjer je rekla da bez obzira na to šta Rusija tvrdi, te oblasti ostaju ukrajinska teritorija.
"Kao odgovor, radićemo sa našim saveznicima i partnerima na nametanju dodatnih ekonomskih troškova Rusiji i pojedincima i entitetima unutar i van Rusije koji pružaju podršku ovoj akciji", rekla je ona.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je u srijedu da EU planira da odgovori "oštrim novim zabranama uvoza ruskih proizvoda" i da proširi zabranu izvoza "kako bi se vojni kompleks Kremlja lišio ključnih tehnologija".
"Ovo će zadržati ruske proizvode van evropskog tržišta i uskratiti Rusiji dodatnih sedam milijardi eura prihoda", rekla je fon der Lajen novinarima u Briselu. 27 zemalja članica EU moralo bi da odobre sankcije da bi one stupile na snagu, a blok je imao poteškoća u postizanju sporazuma o nekim prethodnim sankcijama.
"Odlučni smo da nateramo Kremlj da plati ovu dalju eskalaciju", rekla je ona.
Ukrajinska teritorija koju Rusija planira da pripoji obuhvata Donjecku, Hersonsku, Lugansku i Zaporošku oblast, što predstavlja oko 15 odsto zemlje.
Curenje iz gasovoda
NATO je u četvrtak saopštio da sve dostupne informacije ukazuju na to da su višestruka curenja u podvodnim gasovodima koji prenose gas iz Rusije u Evropu rezultat "namjernih, nepromišljenih i neodgovornih djela sabotaže".
U saopštenju NATO navodi se da curenje izaziva duboku zabrinutost i da alijansa podržava istrage o uzroku.
"Mi, kao saveznici, obavezali smo se da ćemo se pripremiti, odvraćati i braniti od zloupotrebe energije i drugih hibridnih taktika od strane državnih i nedržavnih aktera", saopštio je NATO. "Svaki namjerni napad na kritičnu infrastrukturu saveznika naišao bi na ujedinjen i odlučan odgovor".
Švedska obalska straža saopštila je u četvrtak da je otkriveno četvrto curenje, sa ukupno dva u blizini Švedske, a druga dva u blizini Danske.
Curenja su u međunarodnim vodama.
Cjevovodi trenutno nisu u funkciji, ali sadrže gas koji je iscurio u Baltičko more.
