Najvažnije
Presuda tinejdžeru oslobođenom za ubistvo podijelila Ameriku
Presuda kojom je Kyle Rittenhouse oslobođen svih optužbi za ubistvo otvorila je novi front u dugom američkom sukobu koji se vodi povodom prava vlasnika oružja, i pitanje: da li je prihvatljivo da tinejdžer donese automatsku pušku na neki protest?
Konzervativci su hvalili Rittenhousea kao heroja zato što je primijenio svoje pravo na samoodbranu kada je usmrtio dvojicu demonstranta i ranio trećeg, za koga kaže da ga je napao, prošle godine, za vrijeme protesta za rasnu pravdu i jednakost u Kenoshi u Wisconsinu.
Borci za jače propise za kontrolu oružja upozorili su da bi presuda porote u Kenoshi mogla da inspiriše novi talas naoružanih građana koji uzimaju pravdu u svoje ruke, nakon što je Rittenhouse u augustu 2020. otputovao iz svog doma u Ilinoisu u Kenoshu, nakon što su izbile demonstracije kada je u policijskoj pucnjavi paralizovan crnac Jacobe Blake.
Oružje je već dugo kontroverzno i moćno političko pitanje u SAD, gdje su labavi zakoni doveli do najveće stope civilnog vlasništva oružja na svijetu. Masovne pucnjave, koje se znatno ređe događaju u drugim bogatim zemljama, decenijama su rak rana SAD.
Odluka 17-godišnjeg Rittenhousea da tumara ulicama Kenoshe sa poluautomatskom puškom, sve u ime zaštite privatne svojine, otvara pitanje koliko daleko treba da idu prava vlasnika oružja?
"Kao što su tragični događaji te noći pokazali, 17-godišnjak koji se naoruža puškom AR-15 nikoga ne zaštiti", saopštili su zvaničnici grupe za bezbjednost oružja u Giffords. "Presuda Kyleu Rittenhouseu šalje zabrinjavajuću poruku koja će podstaći buduće nasilje i ubistva."
Organizacije vlasnika oružja i Rittenhousove pristalice su presudu proslavile kao veliku pobjedu.
U roku od nekoliko minuta poslije presude, Nacionalna asocijacija vlasnika oružja na Twitteru je objavila tekst Drugog amandmana američkog Ustava: "Dobro regulisana milicija, neopohodna za bezbjednost slobodne države, i pravo građana da posjeduju i nose oružje, neće biti narušeni."
Brandon Lesco, koji je stajao ispred sudnice u Kenoshi noseći transparent "Oslobodite Kylea!", smatra da je presuda pravedna.
"Neko mora da bude tu i brani američke gradove koje ljudi pokušavaju da spale. Poštujem ga zato što je došao, poštujem što je nosio oružje, koristio ga je na ispravan i legalan načinn. Porotnici su se složili", kaže Lesco.
Ranije ove nedjelje, sudija je odbacio optužbu protiv Rittenhousea za ilegalno posjedovanje oružja iz kojeg je pucao, pozivajući se na nepreciznost zakona.
Neprihvatljiva poruka
Liberali su kritikovali oslobađajuću presudu kao još jedan dokaz krivičnog sistema koji je naklonjen bijelcima. Rittenhouse je bijelac, kao i muškarci koje je upucao.
"To što mladić, bijelac, može da pređe iz države u državu, naoružan automatskomm puškom, učestvuje u konfrontaciji i pucnjavi koja je dovela do nekoliko pogibija, a da ne odgovara krivično - je dobro poznat ishod u zemlji gdje i dalje postoji sistemski rasizam koji sve nagriza", saopštila je Margaret Huang, predsjednica i direktorica Pravnog centra za južnjačko siromaštvo.
Neki pravni eksperti su vodili računa da naprave razliku između specifičnih okolnosti Rittenhousea slučaja i šire poruke koja bi mogla da se pošalje.
Tužilaštvo je imalo težak posao da uvjeri porotu da se Rittenhouse nije plašio za svoj život u trenutku kada je pucao, kaže Janine Geske, bivša sutkinja Vrhovnog suda Wisconsina. Prema državnom zakonu, imao je legalno pravo da otvoreno nosi oružje.
Međutim, Geske kaže da je brine da će ljudi izvući pogrešnu pouku.
"Kada učestvujete u nekom protestu ili kontra-mitingu, sasvim je u redu da ponesete napunjeno oružje 'da biste se branili'", kaže Geske." Imaćemo veliki problem da razaznamo ko se tu brani, kada imate dvoje ljudi i oboje nose oružje."
Slično mišljenje su iznijeli Karen Bloom i John Huber, roditelji Anthonyja Hubera, jednog od muškaraca koje je ubio Rittenhouse.
"Šalje se neprihvatljiva poruka da naoružani civili mogu da se pojave u bilo kom gradu, podstaknu nasilje, i onda iskoriste opasnu situaciju koju su sami stvorili da opravdaju što su upucali ljude na ulici", saopštili su.
See all News Updates of the Day
Najmanje 500 poginulih u zemljotresu koji je pogodio Tursku i Siriju
Snažan potres magnitude 7,8 pogodio je južnu Tursku i sjevernu Siriju rano u ponedjeljak usmrtio je najmanje 500 osoba.
Vjeruje se da su stotine i dalje zarobljene ispod ruševina, a očekuje se da će broj porasti.
S obje strane granice, stanovnici koje je potres prije zore trgnuo iz sna izjurili su van u hladnoj, kišovitoj i snježnoj zimskoj noći, dok su zgrade sravnjene s zemljom, a snažni naknadni potresi su se nastavljali.
Potpredsjednik Turske Fuat Oktay rekao je na konferenciji za novinare da je broj poginulih u Turskoj porastao na najmanje 284 osobe, dok je više od 2.300 povrijeđenih.
Sirijski zdravstveni dužnosnici rekli su da je najmanje 237 ljudi smrtno stradalo u regijama Aleppo, Hama i Latakia.
„Nadamo se da ćemo zajedno prebroditi ovu katastrofu što je prije moguće i uz najmanju štetu”, naveo je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan na Twitteru.
Njegova vlada proglasila je uzbunu 4. razine, što znači da traži međunarodnu pomoć.
„Nadamo se da ćemo zajedno prebroditi ovu katastrofu što je prije moguće i uz najmanju štetu”, naveo je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan na Twitteru.
Njegova vlada proglasila je uzbunu 4. razine, što znači da traži međunarodnu pomoć.
Turski ministar unutarnjih poslova Suleyman Soylu rekao je da je bilo više od 20 naknadnih potresa. Rekao je da je potres pogodio najmanje 10 provincija u Turskoj i da on i ostali članovi vlade idu u ta područja.
Epicentar potresa nalazio se u blizini Gaziantepa, ključnog industrijskog i proizvodnog središta u blizini tursko-sirijske granice.
Prema Američkom geološkom institutu, ljudi su prijavili da su potrese osjetili i u Libanonu, Egiptu i na Cipru.
Sirijsko-američko medicinsko društvo saopćilo je da su njihove bolnice u Siriji „pretrpane pacijentima koji pune hodnike”.
„Mnoge bolnice su pune, ali neke kritične ustanove, uključujući bolnicu Al Dana, morale su evakuirati pacijente nakon što su pretrpjeli ozbiljnu štetu u zemljotresu”, navodi se u saopćenju grupe. „Isto tako, porodilište Idleb je bilo prinuđeno da svu novorođenčad prebaci u obližnju bolnicu.”
Međunarodna pomoć
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da je predsjednik Joe Biden naložio američkoj agenciji za međunarodni razvoj i drugim saveznim partnerima „da procijene opcije odgovora SAD-a za pomoć onima koji su najugroženiji”.
„Sjedinjene Države su duboko zabrinute zbog izvještaja o današnjem razornom potresu u Turskoj i Siriji. Spremni smo pružiti svu potrebnu pomoć”, rekao je Sullivan u saopćenju.
Evropska unija je saopštila da šalje spasilačke timove u region, a ekipe iz Holandije i Rumunije su "već na putu".
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski premijer Rishi Sunak rekli su da su njihove vlade spremne pomoći onima koji su pogođeni zemljotresom.
„Grčka mobiliše svoje resurse i odmah će pomoći”, napisao je grčki premijer Kyriakos Micotakis na Twitteru.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da će timovi za potragu i spašavanje, kao i medicinska pomoć, ići u Tursku kao odgovor na zahtjev turske vlade.
Rusija je također saopćila da ima spasilačke timove koji se spremaju otići u Tursku.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponudio je i podršku svoje vlade.
„Porodicama nastradalih upućujemo saučešće i povrijeđenima želimo brz oporavak. U ovom trenutku, mi stojimo uz prijateljski turski narod i spremni smo pružiti neophodnu pomoć”, naveo je Zelenski na Twitteru.
Turska se nalazi u jednoj od najaktivnijih zona potresa na svijetu.
Godine 1999. poginulo je 17.000 ljudi u potresu jačine 7,4 stupnja po Richteru — najgorem koji je pogodio Tursku u posljednjih nekoliko desetljeća — pogodio je kraj Duzcea, na sjeverozapadu zemlje.
U oktobru 2022. potres magnitude 7,0 pogodio je Egejsko more, usmrtivši 116 ljudi. Sve osim dvije žrtve bile su u Izmiru u Turskoj.
Neke informacije su stigle od Reutersa, AP-a i AFP-a.
Pred obraćanje o stanju nacije: Biden vidi ekonomski sjaj, GOP vidi sumornost
U govoru o stanju Unije u utorak, predsjednik Joe Biden vidi naciju koja blista svojom budućnošću. Republikanci imaju daleko sumornije mišljenje - da je zemlja opterećena ogromnim dugom i da je Biden u velikoj mjeri odgovoran za inflaciju.
A GOP sada ima većinu u Zastupničkom domu koja namjerava blokirati predsjednika.
Teža stvarnost je da su Sjedinjene Države na čvrstoj uzici, pokušavajući uravnotežiti napore za smanjenje inflacije s potrebom da ostanu uspravni i izbjegnu upadanje u recesiju. To je naizgled u kontradikciji povećanja kamatnih stopa Federalnih rezervi i pada stope nezaposlenosti na gotovo 54-godišnji minimum.
Na temelju prošlih govora, Biden vjeruje da politika usvojena pod njegovim nadzorom može napuniti SAD novim tvornicama i zaštititi od klimatskih promjena. Poboljšali bi se ceste, mostovi, kanalizacijski sistemi, luke i internetske usluge. Srednja klasa bila bi finansijski sigurnija. Kao i mjesto Amerike u hijerarhiji globalne ekonomije.
U petak je predsjednik rekao da je dokaz u izvještaju o zapošljavanju za januar. Pokazalo je da je dodano 517.000 radnih mjesta jer je stopa nezaposlenosti pala na 3,4%, što je "kristalno jasno" stavilo do znanja da je njegov "zbor kritičara" bio u krivu.
"Evo gdje stojimo: Najsnažniji rast radnih mjesta u povijesti", rekao je Biden. “Jednostavno rečeno, tvrdio bih da Bidenov ekonomski plan funkcionira.”
Republikanci se povlače. Okrivili su Bidenovu potrošnju od više od biliona dolara za visoku inflaciju i rast cijena goriva i hrane. Zastupnici GOP-a žele ukinuti njegovo povećanje poreza i dodatni novac za Poreznu upravu. Protive se njegovom oprostu studentskog duga i krive ga za migrante koji žele ući u zemlju na granici SAD-a i Meksika.
Nijedna strana ne dočarava puninu stvarnog stanja gospodarstva.
Jedna skupina stručnjaka može pročitati podatke i tvrditi da je recesija na pomolu. Druga skupina može se usredotočiti na zaseban skup cifri i vidjeti razlog za veselje. To je dezorijentirajući trenutak.
Biden može slaviti nisku stopu nezaposlenosti čak i dok republikanci žale zbog inflacije koja je još uvijek opasno vruća.
"Ovo su najbolja i najgora vremena za američku ekonomiju, da posudimo izraz", rekao je Mark Zandi, glavni ekonomist Moody's Analyticsa. “Ekonomija je puna proturječja dok se bori da nadvlada goleme globalne šokove pandemije i ruske invazije na Ukrajinu.”
Zandi je rekao da očekuje da će američko gospodarstvo ove godine "preskočiti" recesiju, iako mnogi ekonomisti vjeruju da će doći do pada.
Gus Faucher, glavni ekonomist PNC Financial Services, procjenjuje izglede za recesiju ove godine na 60%. No rekao je da bi svaki pad bio "blag" jer će "nedostatak radnika ograničiti otpuštanja, bilance potrošača su u odličnom stanju, bankarski sistem je solidan".
Većina ljudi u SAD-u pretpostavlja da je nacija već u recesiji, čak i ako se oni osobno osjećaju dobro.
Samo 24% odraslih smatra nacionalnu ekonomiju dobrom, a 76% kaže da su uvjeti loši, prema anketi Centra za istraživanje javnih poslova The Associated Press-NORC. U isto vrijeme, 57% kaže da je njihova osobna financijska situacija dobra. To je nepromijenjeno od decembra, ali je malo smanjeno od početka prošle godine kada se 62% osjećalo pozitivno o svojim financijama.
Ključna sila koja trenutno oblikuje gospodarstvo je Fed, čija je misija održati cijene stabilnima i inflaciju na oko 2%. Prošle su godine potrošačke cijene skočile 6,5 posto.
Kako bi smanjio inflaciju, Fed je pokušao usporiti zapošljavanje i rast podizanjem svoje referentne stope tijekom prošle godine. Kad je Biden 2022. održao govor o stanju Unije, Fedova referentna stopa bila je praktično nula. Sada je preko 4,5%, što je najbrži porast u četiri desetljeća, a predsjednik Feda Jerome Powell rekao je u srijedu da će stopa vjerovatno porasti.
"Bez stabilnosti cijena, gospodarstvo ne funkcionira ni za koga", rekao je Powell novinarima nakon posljednjeg sastanka Fedovog odbora.
Povećanje stope Fed-a označava veliki preokret u načinu na koji gospodarstvo funkcionira.
Još od finansijske krize 2008., američka središnja banka držala je svoju referentnu stopu blizu povijesno najniže razine kako bi vratila rast. To je olakšalo tehnološkim start-upovima jer je jeftin novac značio da su ulagači od njih očekivali da se usredotoče na rast umjesto na profit. Potrošači su se navikli na povijesno niske stope za hipoteke i auto kredite.
Prošlogodišnji skokovi kursa proizveli su iznenadni udar. Berza je pala. Istaknute tehnološke firme poput Googlea i Microsofta nedavno su najavile otpuštanja. Čak i kad su firme za proizvodnju računarskih čipova počele graditi nove pogone i pripisivati zasluge Bidenovoj politici, svjetska ekonomija prešla je iz nestašice poluprovodnika u prezasićenost. Hipotekarne stope u početku su se udvostručile na preko 7%, prije nego što su prošle sedmice malo pale na 6%. Veliko povećanje značilo je da su mjesečna plaćanja postala nepriuštiva potencijalnim kupcima stanova, prisiljavajući mnoge da ostanu u najmu.
Glenn Kelman, izvršni direktor brokerske kuće za nekretnine Redfin, rekao je da je tržište nekretnina jače nego što su mnogi očekivali. No godine niskih stopa pogoršale su generacijsku nejednakost. Baby boomeri postali su bogati kako je njihova kuća rasla u vrijednosti, ali onda su stope skočile u vrijeme kada je više milenijalaca htjelo kupovati i našli su se na niskoj cijeni.
"Prije jedne generacije, ljudi koji žive u procvatu posjedovali su 21% bogatstva SAD-a", rekao je Kelman. “Za milenijalce taj broj iznosi 7%. Oni su još uvijek vani i gledaju unutra.”
Carl Tannenbaum, glavni ekonomist za Northern Trust, rekao je da je iznenađen što su povećanja stopa pogodila stanovanje, ali ne i zapošljavanje. Tradicionalni modeli pretpostavljaju da će napori da se smanji inflacija automatski uključiti gubitak radnih mjesta. Ali kada razgovara s firmama, većina njih nerado otpušta svoje radnike jer su firme imale problema s pronalaženjem kvalificiranih zaposlenika tokom pandemije.
"Budući da je ponuda radne snage bila tako izgladnjela u posljednje dvije godine, firme se drže onoga što imaju", rekao je Tannenbaum. “Prevladavajuća mudrost je da ako budemo imali recesiju, ona će biti plitka. Firme će htjeti biti spremne za rad.”
Koliko god Biden rekao da je njegova misija dati Amerikancima osjećaj povjerenja, njegov bi izazov mogao biti u gospodarstvu u kojem je malo stvari sigurno.
Kad je 2020. izbila pandemija, državna pomoć bila je toliko ogromna da se slom finansijskog tržišta pretvorio u rast. Biden je pokušao uvjeriti zemlju 2021. da su rastuće cijene privremena neugodnost, samo da bi otkrio da je inflacija definirala koliko ljudi doživljava njegove prve dvije godine kao predsjednika. Očekivalo se da će povećanje kamatne stope u konačnici dovesti do otpuštanja i veće nezaposlenosti, ali zapošljavanje je ostalo snažno što je znak da gospodarstvo nije vezano za tradicionalna očekivanja.
Ako se Biden suoči s izazovom u gospodarstvu, moglo bi se dogoditi da nitko zapravo ne zna što bi se sljedeće moglo dogoditi.
"Nalazimo se u okruženju u kojem postoji mnogo neizvjesnosti", rekao je Gregory Daco, glavni ekonomist u EY-Parthenon. "Oprečni signali koje neprestano dobivamo o gospodarstvu otežavaju dobivanje tačnog pulsa."
SAD oborile navodni kineski špijunski balon
Sjedinjene Države oborile su u subotu navodno kineski špijunski balon dok je lebdio pokraj jugoistočne obale zemlje, rekli su Reutersov svjedok i američki dužnosnici, privodeći kraju dramatičnu špijunsku sagu koja je skrenula pozornost na pogoršanje kinesko-američkih odnosa.
Predsjednik Joe Biden odobrio je vojni plan za obaranje navodnog kineskog špijunskog balona, rekli su američki dužnosnici, dok je vlada naredila prekid letova oko obale Južne Karoline zbog, kako je nazvala, neobjavljenih "napora nacionalne sigurnosti".
Pentagon nije odmah komentirao. Washington je balon nazvao "jasnim kršenjem" suvereniteta SAD-a.
Ranije u subotu, Biden je rekao da će se Sjedinjene Države "pobrinuti" za sumnjivi kineski špijunski balon, ali nije davao pojedinosti. Upitan hoće li balon biti oboren, Biden je dao palac gore novinarima.
Fotograf Reutersa rekao je da je navodni kineski špijunski balon oboren iznad jugoistočne obale SAD. Mlazni trag je udario je u balon, ali nije došlo do eksplozije, rekao je fotograf.
Zatim je počeo padati, rekao je fotograf.
Vojni čelnici ranije ove sedmice preporučili su da se ne obara balon dok je bio iznad Montane zbog opasnosti od pada krhotina, rekli su dužnosnici.
Američka Savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) u subotu je pauzirala odlaske i dolaske u tri zračne luke, uključujući međunarodnu zračnu luku Myrtle Beach na obali Južne Karoline zbog "napora nacionalne sigurnosti".
FAA je izdala privremenu zabranu letova kako bi oslobodila zračni prostor oko obale Južne Karoline. Obavijest je blokirala letove na više od 100 četvornih milja (260 četvornih kilometara) -- uglavnom iznad Atlantskog okeana, prema dokumentu koji je objavila FAA. U obavijesti se upozorava da bi vojska mogla upotrijebiti smrtonosnu silu ako zrakoplovi prekrše ograničenja i ne poslušaju naredbe za odlazak.
Reutersov fotograf u području Myrtle Beacha mogao je vidjeti iznad glave navodno špijunski balon, s dva američka vojna mlažnjaka kako lete uz njega.
Kina je izrazila žaljenje što je "cepelin" koji se koristi u civilne meteorološke i druge znanstvene svrhe zalutao u američki zračni prostor.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u subotu da je let "cepelina" iznad Sjedinjenih Država bio nesreća više sile i optužilo američke političare i medije da iskorištavaju situaciju kako bi diskreditirali Peking.
Sumnjivi kineski špijunski balon potaknuo je američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena da odgodi posjet Kini ovoe sedmice koji je trebao započeti u petak.
Odgoda Blinkenova putovanja, koji su u novembru dogovorili Biden i kineski predsjednik Xi Jinping, udarac je onima koji su to vidjeli kao zakašnjelu priliku za stabilizaciju sve kolebljivijih odnosa između dviju zemalja.
Kina želi stabilne odnose sa SAD kako bi se mogla usredotočiti na svoje gospodarstvo, pogođeno sada napuštenom politikom nulte epidemije COVID-a i zapostavljeno od stranih ulagača zabrinutih onim što vide kao povratak državne intervencije na tržište.
Pentagon je u petak rekao da je još jedan kineski balon primijećen iznad Latinske Amerike, ne navodeći gdje točno.
SAD: Veliki rast broja radnih mjesta, najniža stopa nezaposlenosti od 1969.
Rast broja radnih mjesta u SAD-u naglo se ubrzao u siječnju, dok je stopa nezaposlenosti dosegla najnižu razinu od 3,4% u posljednjih 53- godine, što ukazuje na tvrdoglavo ograničeno tržište rada i potencijalnu glavobolju za dužnosnike Federalnih rezervi dok se bore protiv inflacije.
Pomno praćeno izvješće Ministarstva rada o zapošljavanju u petak također je pokazalo da je otvaranje novih radnih mjesta u protekloj godini bilo mnogo veće nego što se prethodno procjenjivalo, sugerirajući da gospodarstvo nije ni blizu recesiji. Iako je inflacija plaća dodatno zahlađena u siječnju, prosječne plaće po satu porasle su brže u 2022. nego što se prethodno procjenjivalo.
Snaga zapošljavanja, koja se dogodila unatoč otpuštanjima u tehnološkom sektoru, kao i u sektorima poput stanovanja i financija koji su osjetljivi na kamatne stope, izlila je hladnu vodu na očekivanja tržišta da je središnja banka SAD-a blizu pauziranja svog ciklusa stezanja monetarne politike.
Ekonomisti kažu da zapanjujuće izvješće i drugi podaci objavljeni u petak koji pokazuju nagli oporavak aktivnosti uslužnog sektora prošlog mjeseca sugeriraju da bi Fed mogao podići svoju ciljnu kamatnu stopu iznad nedavno projiciranih vrhunaca od 5,1% i zadržati je tamo neko vrijeme.
"Tržište rada još uvijek je vruće, prevruće za Fed", rekao je Daniel Vernazza, glavni međunarodni ekonomist UniCredit banke u Londonu. "Svatko tko je mislio da bi Fed mogao prestati s rastom čim se ožujak nastane, vjerojatno će biti razočaran ovim dokazom."
Istraživanje poduzeća pokazalo je da su se platni spiskovi nepoljoprivrednih poduzeća prošlog mjeseca povećali za 517.000 radnih mjesta, najviše u šest mjeseci. Ekonomisti u anketi Reutersa očekivali su dobitak od 185.000. Podaci za prosinac revidirani su na više kako bi pokazali 260.000 dodanih radnih mjesta umjesto prethodno prijavljenih 223.000. Rast zaposlenosti prošlog mjeseca bio je znatno iznad mjesečnog prosjeka od 401.000 u 2022.
Sa siječanjskim izvješćem, Zavod za radnu statistiku (BLS) Ministarstva rada objavio je svoju godišnju reviziju "referentnih vrijednosti" platnih spiskova i ažurirao formule koje koristi za izjednačavanje podataka za redovite sezonske fluktuacije u istraživanju poduzeća.
Gospodarstvo je u 12 mjeseci do ožujka 2022. otvorilo 568 000 radnih mjesta više nego što je ranije objavljeno. Revizije podataka o plaćama od travnja do prosinca također su pokazale više otvorenih radnih mjesta nego što se prethodno procjenjivalo. Gospodarstvo je 2022. otvorilo 4,8 milijuna radnih mjesta umjesto prethodno prijavljenih 4,5 milijuna.
Revizije su odbacile tvrdnje istraživača iz Philadelphia Feda koji su u prosincu objavili rad u kojem se sugerira da je rast zaposlenosti u drugom kvartalu 2022. bio precijenjen za oko milijun radnih mjesta.
BLS je revidirao svoj sustav klasifikacije djelatnosti, što je rezultiralo reklasificiranjem oko 10% zaposlenosti u različite industrije. Općenito povećanje zaposlenosti prošlog mjeseca predvodio je sektor odmora i ugostiteljstva, koji je dodao 128.000 radnih mjesta, od kojih 99.000 u restoranima i barovima.
Zapošljavanje u slobodnom vremenu i ugostiteljstvu ostaje 495 000 radnih mjesta ispod razine prije pandemije. Zapošljavanje u profesionalnim i poslovnim uslugama poraslo je za 82.000, s privremenim pomoćnim poslovima, najava budućeg zapošljavanja, koji su se oporavili za 25.900 nakon nekoliko mjeseci pada. Vladine plaće skočile su za 74.000, potaknute povratkom štrajkača sveučilišnih radnika u Kaliforniji.
Platni spiskovi u građevinarstvu povećali su se za 25.000 radnih mjesta, koja su uglavnom bila među poduzetnicima za specijaliziranu trgovinu. Zaposlenost u proizvodnji porasla je za 19.000 radnih mjesta.
Dionicama na Wall Streetu trgovalo se uglavnom u padu. Dolar je ojačao u odnosu na košaricu valuta. Cijene američkih državnih obveznica su pale.
RAST PLAĆA USPORAVA
Prosječna plaća po satu porasla je 0,3% prošlog mjeseca nakon što je u prosincu porasla za 0,4%. Time je međugodišnji rast plaća smanjen na 4,4%, što je najmanji rast od kolovoza 2021., s 4,8% u prosincu. No rast plaća revidiran je prema gore za 2022., što ukazuje na samo umjereno usporavanje inflacije plaća nego što se prije mislilo. Prosječni radni tjedan povećao se na 34,7 sati s 34,4 sata u prosincu.
"Iako je prirodno biti skeptičan u pogledu stupnja snage rasta plaća i povećanja ukupnog broja sati rada s obzirom na percipirano usporavanje rasta, ističemo da su gotovo svi pokazatelji tržišta rada koji se nalaze u ovom izvješću pokazali poboljšanje u uvjetima na tržištu rada", rekao je Conrad DeQuadros, viši ekonomski savjetnik u Brean Capitalu u New Yorku.
Predsjednik Joe Biden rekao je da je izvješće o zapošljavanju znak da njegov ekonomski plan funkcionira. "Poslovi rastu, inflacija pada", napisao je demokratski predsjednik na Twitteru.
Fed je u srijedu podigao referentnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova na raspon od 4,50% do 4,75% i obećao "stalna povećanja" troškova zaduživanja. Ovotjedni podaci vlade pokazali su da je krajem prosinca bilo 11 milijuna otvorenih radnih mjesta, s 1,9 radnih mjesta na svaku nezaposlenu osobu.
BLS je također uključio nove procjene stanovništva u anketu o kućanstvima, iz koje je izvedena stopa nezaposlenosti. Kao takva, stopa nezaposlenosti od 3,4%, najniža od svibnja 1969., nije usporediva s prosinačkom stopom od 3,5%, iako na nju nisu utjecale nove kontrole stanovništva.
Zaposlenost u kućanstvima skočila je za 894.000, ali uzimajući u obzir nove procjene stanovništva, porast je iznosio samo 84.000. Oko 886.000 ljudi ušlo je u radnu snagu, iako se broj smanjio za 5.000 nakon prilagodbe za kontrole stanovništva.
Stopa sudjelovanja u radnoj snazi, ili udio radno sposobnih Amerikanaca koji imaju posao ili ga traže, porasla je na 62,4% u siječnju sa 62,3% u prosincu. Ostao je nepromijenjen nakon uzimanja u obzir novih procjena broja stanovnika.
Izvješće o zapošljavanju nagovijestilo je oporavak proizvodne proizvodnje prošlog mjeseca. Također postoje znakovi da je maloprodaja snažno započela 2023. Gospodarstvo je nastavilo pokazivati otpornost unatoč povećanju stopa za 450 baznih bodova od prošlog ožujka.
"Fed bi bio dobar kad bi ovo smatrao uspjehom i smatrao da bi usporavanje tempa rasta omogućilo tržištu rada da se zaokrene, ali možda ne i da se slomi", rekao je Rick Rieder, glavni investicijski direktor za globalne fiksne prihode BlackRock u New Yorku.
"Današnji dan predstavlja dobre dokaze da tržište rada nije propalo i dokaz kako se gospodarstvo može prilagoditi i prilagoditi kako bi ostalo živahno usprkos velikim vjetrovima."
- Inda Swanke
Bećirović za VOA: Planiram da ojačam bosansko-američko savezništvo
Prvi put, od 2005. godine u Washingtonu, u posjeti, se nalaze sva tri člana Predsjedništva Bosna i Hercegovine. Za Glas Amerike govorio je Denis Bećirović.
VOA: Gospodine Bećiroviću hvala vam još jednom što ste prihvatili naš poziv za razgovor. Vi se zapravo tek stigli sa sastanka u State Departmentu sa Gabrielom Escobarom i Derek Cholletom. Recite nam kako je to bilo s obzirom da ste bili po prvi put od 2005. sva tri člana Predsjedništva zajedno?
BEĆIROVIĆ: Tako je. Prije svega koristim priliku da vas srdačno pozdravim. Prvi put nakon 2005. tri člana Predsjedništva BiH su u posjeti SAD. Imali smo čitav niz sastanaka sa američkim kongresmenima, senatorima, niz važnih sastanaka u Bijeloj kući, Pentagonu, State Departmenu itd… I moram reći da smo imali dosta sadržajne razgovore sa domaćinima. Bosna i Hercegovina kao država treba snažnije liderstvo Sjedinjenih Američkih Država i u Bosni i Hercegovini i u regiji. Nove geopolitičke okolnosti su uzrokovale da i Bosna i Hercegovina osjeti pojačan ruski pritisak nakon početka brutalne agresije Rusije na Ukrajinu, i u tom kontekstu je potrebno da demokratske snage i izabrani predstavnici u Bosni i Hercegovini ostvare što kvalitetniju komunikaciju sa predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država.
Ja sam kao novi član Predsjedništva Bosne i Hercegovine obećao ljudima i prije izbora, da će moje prve dvije vanjskopolitičke posjete biti u Brisel i Washington. Evo upravo ovih dana u Washingtonu realiziram dato obećanje ljudima u Bosni i Hercegovini jer je moja prva posjeta bila u Brisel, u sjedište NATO-a, a druga ovdje u Washington. To je i praktična i simbolička poruka da je mjesto Bosne i Hercegovine u euro-atlanskim integracijama i da je jako važno da cijelo društvo usmjerimo u tom pravcu.
VOA: Vi ste rekli koliko je bitna veza i suradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama, vi ste svojim gestom i dolaskom u Washingtom i pokazali, a i prešli sa riječi na djelo. Međutim, da li ste dok ste u Washingtonu primijetili da prisutnost Bosne i Hercegovine u Washingtonu nije bila onakva kakva bi trebala da bude, u diplomatskom smislu?
BEĆIROVIĆ: U pravu ste. Dosta toga je pogrešno rađeno posljednjih godina. Neki anti-bh krugovi su negativno lobirali protiv interesa države Bosne i Hercegovine, i te stvari moramo početi mijenjati na korist svih građana i naroda Bosne i Hercegovine, i države Bosne i Hercegovine u cjelini. Sjedinjene Države su daleke 1994. godine otvorile 4. jula ambasadu u Sarajevu. Tada je na otvaranju te ambasade, između ostalih, govorila i ambasadorica SAD u Ujedinjenim Nacijama, gospođa Madeleíne Albright, veliki prijatelj države Bosne i Hercegovine. Onda je tada rekla jednu rečenicu koja je i danas jednako aktuelna. A ona glasi: „Sudbine Sjedinjenih Američkih Država i multietničke Bosne i Hercegovine su nerazdvojno povezane". Dakle, mi zaista imamo jedno veliko prijateljstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, i ja svoju ulogu vidim između ostalog i u tome da ojačam bosansko-američko savezništvo u narednom periodu, da imamo puno ozbiljnije ljude i SAD koji će nas predstavljati, ali i da radim na umrežavanju vrlo brojne školovane bh. dijaspore u Washingtonu, jer su sve to ljudi koji mogu da doprinesu napretku Bosne i Hercegovine. Tako da ovih dana, osim zvaničnih sastanaka sa predstavnicima SAD imao sam i niz sastanaka sa predsatvnicima bh. dijaspore koji također iskazuju veliku spremnost da pomognu Bosni i Hercegovini u narednom periodu.
VOA: Iz ovog što ste mi rekli vrlo je očigledno, da će odnosi sa Washingtonom biti jedan od vaših prioriteta. Vi ste i novo lice, ljudi vas vide kao lice promjene. Da li to znači da će sljedeći ambasador biti izabran iz krugova profesionalnih diplomata, neko ko ima iskustvo i kontakte ili će do izbora doći na neki drugi način?
BEĆIROVIĆ: Moram reći, da moramo puno ozbiljnije shvatiti vanjsku politiku. Pogotovo, pomoći da ustrojimo jednu profesionalnu diplomatiju. U tom smislu ja sam predložio Predsjedništvu BiH preko 90% karijernih diplomata. Očekujem uskoro da ko su kandidati i člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda i člana Predsedništva, odnosno Predsjedavajuće, iz srpskog naroda. Jako je važno da shvatimo da su ovo teška vremena. Ne može se samo govoriti da BiH treba neuke i neiskusne ljude slati, a da druge susjedne države imaju potpuno drugačiji trend. One šalju, pogotovo na ključne destinacije, najiskusnije kadrove.
Mi moramo shvatiti da naši novi ambasadori nemaju mogućnost niti treba da se uče kako obavljati ambasadorsku dužnost, već treba od prvog dana da promptno djeluju u zaštiti interesa države Bosne i Hercegovine. U tom smislu, moj tim, zajedno samnom izgradio i posebne kriterije kako vršiti odabir u dolasku do pravih rješenja za ambasadore, generalne konzule i to su jako visoki kriteriji koji podrazumijevaju da tu funkciju moraju vršiti ljudi koji imaju znanje, koji imaju iskustvo i političku volju da pomognu Bosni i Hercegovini. U tom smislu zaista sam optimista. Naravno u bh. politici, često gledamo situaciju da se političari svaki dan dodvoravaju biračkom tijelu, ali ne rade za interes države Bosne i Hercegovine. Ja mislim da nam trebaju odgovorni i ozbiljni političari. Da BiH napokon treba i državnike koji su spremni da ugroze svoju ličnu popularnost ali da zemlja krene u pravom pravcu, da krene naprijed tamo gdje joj je i mjesto. A mjesto joj je u Evropskoj Uniji i NATO savezu. Da podsjetim to si i strateški vanjskopolitički ciljevi Bosne i Hercegovine.
VOA: Vrlo sličnu poruku ste poslali i jučer. I na temu korupcije ste rekli da je nacionalizam samo pokriće za korupciju, međutim momentalno bh pravni sustav, održava i etničke političke partije koje i dalje podržavaju nacionalizam. Ne bih da ja komentiram da je jedno izazvalo drugu, znamo kakva je situacija na terenu, a ono što ste vi rekli nije čak ni analiza, to je činjenično stanje. Da li se iz toga može izvesti zaključak da građansko opredjeljenje BiH u u pravnom, de facto i da jure smislu, treba da bude budućnost BiH i na koji način mislite da je to izvodljivo, jer čak i u zapadnim krugovima se instistira da je za to „prerano“, da bi to dovelo do sukoba, i da jednostavno ne postoji kritična masa koja je zainteresovana za takvo uređenje, bez da nam se daju ikakvi dokazi da je to zaista tako.
BEĆIROVIĆ: Moramo biti odlučniji, puno prisutniji u glavnim centrima zapadne politike. I u tom smislu, evo i ovu posjetu koristim da svojim sagovornicima ukažem na važnost, da i u Bosni i Hercegovini moraju da važe jednaka pravila kao i u uređenim, drugim državama. Put prema punom poštivanju ljudskih prava, prema realiziranju presuda Evropskog suda za ljudska prava, a to je za nas obavezujuće u Bosni i Hercegovini, ne treba da bude put nikakve destabilizacije.
Kada budemo postizali nivo ljudskih prava onakav kakav je potreban da bismo, danas-sutra, postali i punopravna članica Evropske Unije i NATO-a, dakle u tim situacijama mi se naprosto moramo prilagođavati standardima koji važe u tim zemljama. Tako da, Bosna i Hercegovina je takva država da u njoj moramo pronaći jedan balans između građanskog i etničkog, moramo omogućiti da država nesmetano funkcioniše, a da s druge strane zaštitimo ne samo kolektivna ljudska prava u BiH već i individualna ljudska prava.
Na žalost imamo takav sistem koji je hiper-nesenzibilan kada su u pitanju individualna ljudska prava, a opet hiper – senzibilan kada su u pitanju kolektivna ljudska prava. Te stvari moramo mijenjati. To moramo mijenjati u interesu svakog čovjeka u Bosni i Hercegovini, jer ja duboko vjerujem da ogromna većina ljudi u Bosni i Hercegovini, dobronamjernih ljudi iz svih naroda želi jednu uređenu, modernu, demokratsku, evropsku, euroatlansku Bosnu i Hercegovinu. Za takvu Bosnu i Hercegovinu se vrijedi boriti, vrijedi okupljati ljude u BiH kao i naše ljude širom planete koji su također spremni da pomognu u izgradnji BiH.
VOA: Da li za takvu Bosnu i Hercegovinu vrijedi žrtvovati i vlastitu političku karijeru?
BEĆIROVIĆ: Apsolutno mislim da vrijedi. Mislim da zemlja treba da krene u pravom smjeru. Do sada smo uglavnom bili u situaciji da političari uglavnom kreiraju svađe, oni su super popularni, neki i super bogati, s druge strane ljudi su sve siromašniji. To moramo promijeniti. Političari ne trebaju samo da se svađaju već treba da pronalaze rješenja. Kako bi zemlja krenula naprijed i kako bismo zaustavili masovan odlazak ljudi iz BiH. On je prisutan u oba entiteta. Skoro sam putovao od Goražda do Trebinja. Dva ssata se možete voziti a da nemate auto u kontra smjeru. Ljudi odlaze.
VOA: Ljudi odlaze jer ne vide perspektivu u zemlji koja te toliko duboko korumpirana. Odlaze i ljudi koji nisu samo mladi kadrovi, koji su u srednjovječni, kvalifikovani kadrovi, jer se osjećaju marignalizovanim ukoliko ne pripadaju etničkim političkim partijama. Kako će se to promijeniti?
BEĆIROVIĆ: Protiv kriminala i korupcije se moramo najenergičnije boriti. To mora da radi pravosudni sistem u BiH. Bosna i Hercegovina ima preko hiljadu sudija na različitim nivoima. Preko 300 tužilaca. Ti ljudi moraju opravdati svoje visoke plate. Moraju početi raditi transparentno, profesionalno, nezavisno. Trenutno to ne rade.
VOA: Kada će postojati politička volja da se pokrenu sve te istrage, da se zapravo zadovolji pravda, ako je to i zatvorska kazna za one koji su se bavili korupcijom, što da ne?
BEĆIROVIĆ: Ja mislim da kod većine javnosti takva volja postoji. Kod dobrog dijela novoizabranih zvaničnika postoji odlučnost da se krene u tom pravcu. Ali postoje i političari koji su upravo i generatori kriminala i korupcije. Oni se obično sakrivaju iza nacionalizma. A iza nacionalizma često u Bosni i Hercegovni stoji kriminal i korupcija. Te stvari moramo prepoznati.
VOA: Da li je dosadašnja politika, govoriću o zapadnoj, udovoljavanja establišmentu doprinijela produbljivanju korupcije?
BEĆIROVIĆ: Moram reći da bi i Evropska Unija i Sjedinjene Američke Države morali biti odlučniji kada je Bosna i Hercegovina u pitanju. I danas sam o tome govorio. Bolje sankcionisati pojedine destruktivne političare nego dozvoliti da cvjeta kriminal i korupcija, nego dozvoliti da imamo ugrožavanje Daytonskog mirovnog sporazuma. Što znači i mirovnog procesa i procesa stabilizacije i Bosne i Hercegovine i cijele regije. U novim geopolitičkim okolnostima od izuzetne važnosti je da očuvamo mir i sigurnost, da gradimo pravnu državu i da ispunjavamo onih čuvenih 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, koji treba da transformiraju naše društvo. Naravno ima otpora provođenju reformi a to upravo čine oni koji znaju da onog dana kad BiH u punom smislu postane pravna država, da onda neće moći raditi ovo što trenutno rade.
