Linkovi

Vijesti

Hag: Odbijen zahtjev Radislava Krstića za prijevremeno oslobađanje

Radsilav Krstić (AP Photo/Ed Oudenaarden, Pool, File)

Međunarodni sud u Hagu odbio je zahtjev generala Vojske Republike Srpske (VRS) Radislava Krstića za prijevremeno oslobođanje izdržavanja kazne od 35 godina zatvora na koju je osuđen zbog podržavanja i pomaganja genocida u Srebrenici.

U danas objavljenoj odluci, Carmel Agius, predsjednik sudskog Mehanizma, pravnog nasljednika Haškog tribunala, naglasio je da je uslov za prijevremeno oslobađanje osuđenika to da su izdržali dvije trećine kazne.

Dvije trećine kazne general Krstić izdržaće tek 28. marta 2022, precizirao je sudija Agius, zaključujući da Krstić ne ispunjava uslove za prijevremeno oslobađanje.

Krstić je zahtjev sudu u Hagu podneo na osnovu zakona u Poljskoj, gdje izdržava kaznu, a po kojem je stekao pravo na prijevremeno oslobađanje.

Haški sud, međutim, ima primat u odlučivanju, budući da je osudio Krstića.

Generala Krstića, bivšeg komandanta Drinskog korpusa VRS, apelaciono veće Haškog tribunala je 19. aprila 2004. pravosnažno osudilo na 35 godina zatvora, proglasivši ga krivim za pomaganje i podržavanje genocida u Srebrenici, progon i ubistva srebreničkih muslimana u julu 1995.

Pravosnažna presuda generalu Krstiću prva je u kojoj je Haški tribunal utvrdio da je VRS u Srebrenici počinila genocid.

Tom presudom bila je smanjena kazna od 45 godina zatvora, koju je 2001. Krstiću izreklo prvostepeno vijeće Tribunala. Prvostepenom presudom, general Krstić bio je osuđen za počinjenje genocida, ali je Apelaciono veće taj dio presude preinačilo.

Generala Krstića uhapsile su međunarodne snage u BiH, 2. decembra 1998.

Poslije pravosnažne presude Tribunala, Krstić je 2004. bio upućen u Veliku Britaniju na izdržavanje kazne. U britanskom zatvoru su ga nožem napali i ranili zatvorenici, zbog čega je 2013. prebačen u Poljsku.

See all News Updates of the Day

Osmanović u Srbiji optužen za zločine u Brčkom

Tužilaštvo za ratne zločine (TRZ) Srbije podiglo je optužnicu protiv Osmana Osmanovića zbog zločina počinjenih 1992. godine nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima u logoru “Rasadnik” u Gornjem Rahiću (Brčko).

Iz TRZ-a Srbije je potvrđeno za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) da je optužnica podignuta u petak, 21. februara, i poslana na potvrđivanje sudu.

Kada je u novembru Osmanović uhapšen na granici sa Srbijom, Tužilaštvo za ratne zločine je saopštilo da je on, “kao pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO) a kasnije Armije BiH, zajedno s više pripadnika svoje jedinice nanosio tjelesne povrede, mučio, zlostavljao i zastrašivao civile i zarobljene pripadnike Vojske Republike Srpske (VRS)”.

Osmanović je državljanin Bosne i Hercegovine, koja je zatražila njegovo izručenje. Viši sud u Beogradu je odbio ovaj zahtjev, te je Osmanović ostao u pritvoru u Srbiji.

Osmanovićev advokat Mirsad Crnovršanin je za BIRN u decembru rekao da ne postoji nijedan razlog da TRZ Republike Srbije vodi istragu protiv Osmanovića budući da je on državljanin BiH, da je krivično djelo počinjeno u BiH, te da jedini svjedok i oštećeni također živi u BiH.

“Krivično djelo za koje se provodi istraga u Srbiji istovjetno je onome u BiH, te su samim tim ispunjeni svi uslovi za ustupanje predmeta Osmana Osmanovića”, kazao je tada Crnovršanin.

Apelacioni sud Brčko distrikta je 2015. osudio Galiba Hadžića na dvije godine i deset mjeseci i Nijaza Hodžića na godinu dana zatvora zbog mučenja zatvorenika u “Rasadniku”. Osmanović je bio svjedok na tom suđenju.

Osoba iz Tuzle nije zaražena corona virusom

Ilustrativna fotografija

Rezultati su pokazali da ni testirana osoba iz Tuzle nije zaražena corona virusom. Riječ je bilo o vozaču autobusa koji je boravio u Italiji, a imao je upalu grla.

Njegovi uzorci bili su poslani na Klinički centar u Sarajevo, odakle je danas rečeno da on nije zaražen corona virusom.

Klinički centar u Sarajevu jučer testirao i tri kineska državljana, ali je saopćeno da oni nisu zaraženi corona virusom.

Aida Pilav, šefica Kriznog štaba za corona virus u Sarajevu, kaže da je pojačan granični nadzor za osobe koje dolaze iz Italije, Kine, Južne Koreje i Irana.

Njima se, kako kaže Pilav, daju preporuke dvije sedmice ostanu kod kuće i da budu u kontaktu sa epidemiolozima.

Učenici i nastavnici iz Sarajeva i Tuzle koji su putovali u Italiji nalaze u izolaciji, odnosno po povratku im je rečeno da 14 dana provedu u kući.

Prema zvaničnim podacima, u BiH do sada nije registrovan ni jedan slučaj oboljevanja od corona virusa.

Potvrđen drugi slučaj korona virusa u Hrvatskoj

Ilustrativna fotografija

Ministar zdravstva Vili Beroš potvrdio je da je još jedna osoba zaražena korona virusom u Hrvatskoj, javlja Hrvatska radio-televizija. Osim mladića koji je bio na utakmici u Milanu, zaražen je i njegov brat.

"To je bilo i očekivano. Dok je dobro da je njegova djevojka negativna, ona je zadržana i dalje na promatranju, pa će se pratiti njeno stanje", rekao je ministar za HRT.

Stožer civilne zaštite objavio je priopćenje s preporukama građanima vezano uz korona virus.

U Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu trenutno je hospitalizirano troje ljudi koji su u fazi testiranja na korona virus, a nešto uzoraka za testiranje na prisustvo tog virusa pristiže iz ostalih dijelova Hrvatske, izjavila je u utorak navečer ravnateljica Klinike Alemka Markotić.

Prvi slučaj zaraze korona virusom registriran je u Hrvatskoj dan ranije, kod mladića koji se vratio iz Italije.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) od 25. februara, više od 80.000 ljudi u svijetu zaraženo je korona virusa od početka epidemije u Kini.

U kontinentalnoj Kini je, prema podacima kineske Nacionalne komisije za zdravlje od 26. februara, 2.715 osoba umrlo od bolesti COVID-19 koju izaziva novi virus, a preko 78.000 ljudi je zaraženo, uglavnom u centralnoj provinciji Hubej.

Vjerske slobode i koronavirus teme drugog dana Trumpove posjete Indiji

Predsjednik SAD Donald Trump na konferenciji za novinare u New Delhiju (Foto: AP/Alex Brandon)

Američki predsjednik Donald Trump završio je dvodnevnu posjetu Indiji konferencijom za medije na kojoj je govorio o brojnim temama. Između ostalog, pomenuo je vjerske slobode i globalnu borbu protiv novog koronavirusa.

Na početku konferencije za novinare, predsjednik SAD Donald Trump rekao je da je imao divnu posjetu Indiji i vodio produktivne razgovore sa premijerom Narendrom Modijem.

Međutim, u svjetlu etničkih sukoba koji su se odigrali u New Delhiju tokom njegove posjete, u kojima je poginulo sedmoro ljudi, a povrijeđeno 150, predsjedniku je postavljeno i pitanje šta misli o indijskoj politici prema vjerskim slobodama.

"Razgovarali smo o vjerskim slobodama. I reći ću vam da je premijer bio sjajan u tome što mi je rekao. Snažno želi da ljudi imaju vjerske slobode i kaže da se u Indiji vrijedno radi na tome da postoji velika i otvorena sloboda vjeroispovijesti. Ako pogledate unazad i šta se dešava u odnosu na druga mjesta, oni su vrijedno radili na vjerskim slobodama. Postavio sam to pitanje pred velikom grupom ljudi danas i dugo smo pričali o tome. I zaista vjerujem da on to želi. Što se tiče konkretnog napada, čuo sam za to, ali nisam o tome razgovarao sa njim. To je stvar Indije”, rekao je Trump.

Govoreći o novom koronavirusu koji je izazvao vanredno stanje u svjetskom zdravstvu, Trump kaže da je dozvolio Amerikancima zaraženim koronavirusom da se vrate u zemlju, gdje vjeruje da mogu da dobiju najbolju njegu. Rekao je da ti Amerikanci ne predstavljaju zdravstvenu prijetnju za zemlju.

U.S. President Donald Trump and Indian Prime Minister Narendra Modi shake hands after giving a joint statement in New Delhi, India, Tuesday, Feb. 25, 2020.
U.S. President Donald Trump and Indian Prime Minister Narendra Modi shake hands after giving a joint statement in New Delhi, India, Tuesday, Feb. 25, 2020.

"Smatrao sam, a odluka je donijeta u Japanu, da treba da pustimo da se Amerikanci vrate i procijenimo njihovo stanje, ali su odmah stavljeni u karantin, nema nikakvih problema, svi su u karantinu. A kao što znate, odobrio sam da se izdvoje dvije i po milijarde dolara za tu svrhu i takođe radimo na vakcini”.

Konstatujući da se virus širi u zemljama kao što su Južna Koreja i Italija, Trump je takođe izneo tvrdnju da je njegova odluka da zatvori američke granice pomogla da se kontroliše širenje virusa u SAD.

"Sjedinjene Države - zbog rane odluke koju sam donio - a vjerujem da je to prvi put da je to učinjeno da smo zatvorili zemlju za određena područja… kritikovan sam zbog te odluke, ali sada kažu da je to bila dobra odluka. Ja mislim da je bila dobra odluka, jer imamo malo ljudi sa koronavirusom a možete tom broju da dodate i mali broj koji smo primili nazad pošto su Amerikanci, mislim - šta drugo možete?”

Trump je na kraju posjete prisustvovao i državnoj večeri sa premijerom Modijem.

Američke sankcije grupi od 13 pojedinaca i trgovačkih firmi zbog pomaganja iranskom raketnom programu

Arhiva - Izložene rakete pored portreta vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Ali Hamneija, u Baharestan trgu u Teheranu, Iran, 27. septembra 2017.

SAD su uvele nove sankcije protiv 13 entiteta i individua u Kini, Iraku, Rusiji i Turskoj, zbog njihove podrške iranskom raketnom programu.

State Department saopštio je da te sankcije uključuju i Kineza Luo Dingvena, koji je takođe bio umiješan u isporuke osjetljive opreme pakistanskom raketnom programu.

Pored toga, na udaru su se našle kineske i turske izvozne i trgovačke kompanije.

Svih 13 optuženo je za kršenje Zakona o neširenju (oružja za masovno uništenje) u Sjevernoj Koreji, Siriji i Iranu iz 2000. godine.

"Uvođenje ovih mjera podvlači da iranski raketni program ostaje značajna briga po pitanju neširenja", kaže se u saopštenju State Departmenta izdatom u utorak.

Dodaje se da je to "u skladu sa našim naporima da se iskoriste sve dostupne mere kako bi se Iran spriječio da unaprijedi svoje raketne sposobnosti".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG