Linkovi

Vijesti

Hag: Odbijen zahtjev Radislava Krstića za prijevremeno oslobađanje

Radsilav Krstić (AP Photo/Ed Oudenaarden, Pool, File)

Međunarodni sud u Hagu odbio je zahtjev generala Vojske Republike Srpske (VRS) Radislava Krstića za prijevremeno oslobođanje izdržavanja kazne od 35 godina zatvora na koju je osuđen zbog podržavanja i pomaganja genocida u Srebrenici.

U danas objavljenoj odluci, Carmel Agius, predsjednik sudskog Mehanizma, pravnog nasljednika Haškog tribunala, naglasio je da je uslov za prijevremeno oslobađanje osuđenika to da su izdržali dvije trećine kazne.

Dvije trećine kazne general Krstić izdržaće tek 28. marta 2022, precizirao je sudija Agius, zaključujući da Krstić ne ispunjava uslove za prijevremeno oslobađanje.

Krstić je zahtjev sudu u Hagu podneo na osnovu zakona u Poljskoj, gdje izdržava kaznu, a po kojem je stekao pravo na prijevremeno oslobađanje.

Haški sud, međutim, ima primat u odlučivanju, budući da je osudio Krstića.

Generala Krstića, bivšeg komandanta Drinskog korpusa VRS, apelaciono veće Haškog tribunala je 19. aprila 2004. pravosnažno osudilo na 35 godina zatvora, proglasivši ga krivim za pomaganje i podržavanje genocida u Srebrenici, progon i ubistva srebreničkih muslimana u julu 1995.

Pravosnažna presuda generalu Krstiću prva je u kojoj je Haški tribunal utvrdio da je VRS u Srebrenici počinila genocid.

Tom presudom bila je smanjena kazna od 45 godina zatvora, koju je 2001. Krstiću izreklo prvostepeno vijeće Tribunala. Prvostepenom presudom, general Krstić bio je osuđen za počinjenje genocida, ali je Apelaciono veće taj dio presude preinačilo.

Generala Krstića uhapsile su međunarodne snage u BiH, 2. decembra 1998.

Poslije pravosnažne presude Tribunala, Krstić je 2004. bio upućen u Veliku Britaniju na izdržavanje kazne. U britanskom zatvoru su ga nožem napali i ranili zatvorenici, zbog čega je 2013. prebačen u Poljsku.

See all News Updates of the Day

Bivša potpredsjednica Parlamenta FBiH osuđena za zloupotrebu položaja

Vesna Švancer

Općinski sud u Tuzli danas je donio i javno objavio presudu kojom je optužena Vesna Švancer oglašena krivom za počinjenje krivičnog djela - Udruživanje radi činjenja krivičnih djela u vezi sa krivičnim djelom zloupotreba položaja ili ovlašćenja.

Sud je Vesni Švancer za počinjena krivična djela izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i šest mjeseci, a u koju će se uračunati vrijeme provedeno u pritvoru od 20.04.2018. godine do 13.03.2019.godine, saopćeno je iz tog suda.

Švancer je bivša potpredsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamenta FBiH i bivša članica Saveza za bolju budućnost (SBB) s obzirom na to da ju je nakon potvrđivanja optužnice stranka isključila iz članstva.

Katalonskim liderima kazna zatvora zbog pobune

Pro independence demonstrators shout slogans during a protest in Catalonia square in Barcelona, Spain, Tuesday, Feb. 12, 2019.

Vrhovni sud Španije osudio je devet katalonskih separatističkih lidera na kazne zatvora između devet i 13 godina zbog njihove uloge u proglašavanju nezavisnosti Katalonije na zabranjenom referendumu 2017. godine.

Trojica optuženih proglašeni su krivima za neposluh i neće izdržavati zatvorsku kaznu.

Dvanaest političara i aktivista demantovalo je optužbe.

Separatisti u Kataloniji planirali su masovnu građansku pobunu uoči presude.

Zatvorske kazne bivšim katalonskim liderima zbog pokušaja otcjepljenja Katalonije su zločin, izjavio je bivši predsjednik katalonskog parlamenta Karles Pućdemon (Carles Puigdemont).

On je na Twitteru napisao da je "vrijeme da se reaguje".

"Vrijeme je da se reaguje, zbog budućnosti naših sinova i kćeri. Za demokratiju. Za Evropu. Za Kataloniju", poručio je Pućdemon.

Pućdemon je bio lider španske autonomne pokrajine u vrijeme organizovanja referenduma u Kataloniji, ali nije učestvovao u suđenju, jer je prebjegao u Belgiju, gdje sada živi u dobrovoljnom egzilu.

U Kataloniji je 1. oktobra 2017. održan referendum o nezavisnosti uprkos protivljenju centralne vlasti u Madridu, a potom je 27. oktobra proglašena nezavisnost zbog čega je vlada premijera Španije Marijana Rahoja suspendovala autonomiju tog regiona, smijenila njegovu vladu i raspustila parlament.

SAD povlače ostatak vojnika sa sjevera Sirije

Američki vojnici u Siriji, novembar 2018.

SAD će povući preostale vojnike sa sjevera Sirije, pošto je predsjednik Donald Trump ocijenio da bi bilo "jako pametno, za promjenu" da Amerika ne bude umiješana u borbe između Turske i Kurda na sjeveru Sirije.

Trump je rekao da radi sa liderima u Kongresu, uključujući i opozicione demokrate, na tome da se Turskoj uvedu "snažne" ekonomske sankcije zbog ofanzive koju je pokrenula na sjeveru Sirije.

Predsjednik SAD je na Twitteru napisao da postoji "ogroman konsenzus" da se preduzme nešto protiv Turske, inače članice NATO-a.

Sekretar za odbranu Mark Esper izjavio je za Fox Newsda je predsjednik Trump u subotu uveče naredio povlačenje preostalih 1000 američkih vojnika sa sjevera Sirije.

Esper je kazao da se zvaničnici SAD plaše da bi Turska u ofanziji protiv Kurda, koje smatra teroristima, mogla da "pregazi" američke vojnike.

Sekretar za odbarnu SAD Mark Esper
Sekretar za odbarnu SAD Mark Esper

Sekretar za odbranu nije želio da odgovara na kritike članova Kongresa, uključujući i republikance, da su SAD napustile dugogodišnje saveznike Kurde.

"Usprotivili smo se turskoj ofanzivi, ali je Turska to željela da učini bez obzira na to šta mi uradimo. Učinićemo sve što možemo da natjeramo Tursku da prestane sa ovakvim ponašanjem", rekao je Esper.

Priznao je i da kurdski borci i civili stradaju i rekao da je "svakog časa sve gore", ali i ponovio tezu predsjednika Trumpa o dugogodišnjem tursko-kurdskom konfliktu.

Ofanziva Turske na sjeveru Sirije traje već pet dana.

Kurdi su saopštili da je stotine pripadnika Islamske države, zahvaljujući napadima Ankare, pobjeglo iz zatvora na sjeveru Sirije.

Procjenjuje se da je oko 850 osoba povezanih sa Islamskom državom pobjeglo iz zatvora, a vjeruje se da su neki od njih iz Velike Britanije, Rusije, Irske, Pakistana, Bangladeša i Indonezije.

Sada na sjeveru Sirije prijeti humanitarna kriza.

Svjetski program za hranu procjenjuje da je više od 100 hiljada ljudi pobjeglo sa sjevera Sirije otkad je Turska počela sa vojnim operacijama prije nekoliko dana.

Pet lica ranjeno u napadu nožem u Manchesteru

A police officer points a taser while the other holds a man down outside Arndale shopping center, where several people have been stabbed, in Manchester, Britain October 11, 2019 in this still image taken from a social media video. JOHN GREENHALGH via REUT

Pet lica je povrijeđeno u napadu nožem u tržnom centru Arndale u Manchesteru na sjeveru Engleske, saopštile su medincinske i bezbjednosne službe.

"Muškarac star 40-tak godina je uhapšen pod sumnjom za ozbiljan napad. Odveden je u pritvor na ispitivanje," saopštila je policija.

Lokalni mediji navode da je tržni centar evakuisan. Direktor centra David Allinson je kazao da je riječ o ozbiljnom incidentu, te da policija istražuje slučaj.

"Policija trenutno odgovara na pozive o incidentu u tržnom centru Arndale u Manchesteru", ističe se u poruci policije oblasti Manchester objavljenoj na Twitteru.

Nobelova nagrada za mir premijeru Etiopije

Abiy Ahmed

Premijer Etiopije Abij Ahmed dobitnik je Nobelove nagrade za mir za 2019. godinu zbog svojih mirovnih napora sa sujsednom Eritrejom, saopštio je Nobelov komitet u Oslu.

Etiopija i Eritreja, dugogodišnji neprijatelji, koji su od 1998. do 2000. vodili rat, obnovili su diplomatske odnose u julu 2018. poslije mnogo godina neprijateljstva.

Priznanje, koje donosi i i novčanu nagradu u iznosu od 9 miliona švedskih kruna, što je oko 900 hiljada dolara, Ahmedu će biti uručeno 10. decembra u Oslu.

Ahmed, koji ima 43 godine, najmlađi je predsjednik vlade u Africi.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG