Grčka je u utorak iznenadila finansijsko tržište, neprijatno i ponajviše u Evropi, odlukom o održavanju referenduma o dogovoru lidera Evropske unije na osnovu kojeg bi bila rješavana grčka budžetska kriza i ogromna prezaduženost. Rezultat referenduma, u slučaju da Grci odbace dogovor postignut prošlog tjedna u Briselu mogao bi Evropu, prije svega, a i svijet, uvesti u novu izuzetno tešku finansijsku krizu. Šta će se desiti kada Grci u januaru izađu na glasališta ostaje da se vidi. Za sada, u Grčkoj je vidno prisutno osjećanje da su suverenitet zemlje i demokratska prava Grka ugrožena međunarodnim zahtjevima za provođenje oštrih i bolnih mjera štednje.
Podsjećanja radi, za staru, antičku Grčku kažu da je rodno mjesto demokratije. Grci su sada u prilici da se, krajnje demokratski, izjasne o vlastitoj ekonomskoj sudbini... i o, smatraju mnogi, sudbini cijele euro-zone.
Grčki premijer George Papandreou iznenadio je mnoge političare najavom referenduma o paketu otkupa duga, planiranim za januar iduće godine.
„To je najviši oblik demokracije, to je veliki trenutak patriotizma i dozvolite nam da Grcima damo posljednju riječ“ - istakao je gospodin Papandreou.
Proteklih mjeseci Grci su bili na ulicama protestujući protiv drastičnih mjera štednje. Prošlog tjedna dogovorenim paketom finansijske pomoći Evropska unija je zatražila i dodatna kresanja plata zaposlenih u javnom sektoru, kresanja penzija i povećanje poreza.
Ispitivanja javnog mnjenja upućuju na zaključak da se više od polovine Grka ne slaže sa mjerama državne štednje i uvjetima za finansijsku pomoć, što znači da bi i na referendumu mogli preovladati glasovi protiv.
Novinar i politički komentator Kostas Raptis ističe:
„Postoji velika neravnoteža u odnosima Grčka - Evropska unija. Ekonomska neravnoteža prelila se i na politički teren u smislu da velike ekonomije euro-zone diktiraju malim državama šta da rade i kako to da rade.“
Zahtjevi za dodatnim mjerama štednje podstakli su kod Grka i pojačano nezadovoljstvo prema Njemačkoj, najčvršćoj zagovornici tih mjera. Tokom državnog praznika u znak sjećanja na žrtve Drugog svjetskog rata, Grci su, noseći neka nacistička obilježja i docrtavši hitlerovske brkove na posterima kancelarke Angele Merkel, podsjetili Njemačku na doba kada je Wehrmacht palio i žario Evropom.
„Duboko dolje postoji određeni animozitet prema Njemačkoj. Mnogi Grci smatraju da Njemačka još uvijek treba da plati odgovarajuće reparacije Grčkoj“ - kaže gospodin Raptis.
Javno, evropski lideri i dalje pokazuju da jedinstvo unutar euro-zone nije narušeno. Ipak, najavljeni referendum je velika kušnja, smatra Joerg Rocholl, predsjednik Evropske škole za menadžent:
„Ako Grci prihvate uslove i paket pomoći Evropske unije, premijer Papandreou će imati ogromnu podršku. Ako glasuju protiv, to bi moglo voditi izlasku Grčke iz euro-zone.“
Nakon svega nekoliko dana olakšanja, vidljivog prije svega na berzama gdje su indeksi vrijednosti išli skokovito naviše, Grčka je Evropu vratila u ekonomsku i političku neizvjesnost. I ne samo Evropu.
