Grčka namjerava, kako je saopšteno iz vladinih izvora, podići ogradu duž jednog dijela granice sa Turskom da bi spriječila mnogobrojne ilegalne prelaske na grčko tlo. Takvih prelazaka samo prošle godine bilo više od 100 hiljada.
Dio grčko-turske granice ide rijekom Evros, dugom 206 kilometara. Nadležni zvaničnici Evropske unije procjenjuju da je svakog dana prošle godine u prosjeku oko 250 osoba ilegalno prešlo rijeku na putu do evropskih zemalja.
Na najavu grčke vlade o gradnji 13 kilometara duge barijere, opremljene termičkim kamerama i drugim visoko-tehnološkim nadzornim uređajima, duž najosjetljivijeg dijela granice Evropska komisija reagirala je upozorenjem, a glasnogovornik Komisije Michele Cercerone je tim povodom rekao:
„Ograde i zidovi nisu, kako se to već pokazalo, dugoročna rješenja i ne pomažu rješavanju problema ilegalnih prelazaka granice i useljavanja u druge zemlje.“
U novembru je FRONTEX, agencija Evropske unije za zaštitu granica, rasporedila 175 policajaca duž osjetljivog dijela grčko-turske granice. Takva vrsta pomoći, ipak, nije dovoljna.
Migranti prelaze na hiljade kilometara, od Afganistana, Irana, pa čak i Burme, do zemalja Evropske unije da bi zatražili azil. Drugi pristižu iz Afrike i južne Azije zarad zaposlenja.
Jedan od onih koji su, nadajući se azilu, prešli više hiljada kilometara je i Wajid Sharifi, Afganistanac:
„Bio je to tegoban put, posebno od Irana do Grčke. Hodao sam noćima, po planinama, po kiši i snijegu... i na kraju morao prijeći rijeku koja dijeli Tursku i Grčku.“
Grčkoj nije nimalo lako nositi se velikim brojem migranata. Prihvatni centri za one koji traže azil, kako to pokazuju snimci u jednom atinskom centru, su prepuni. Po mjerilima UNHCR-a riječ je o krizi, a glasnogovornik Mans Nyberg takođe ističe da planirana gradnja barijere neće riješiti problem ilegalnih ulazaka u Grčku:
„Glavni problem migracione krize je nepostojanje koherentne useljeničke politike Evropske unije. I zemlje koje su, poput Grčke, preplavljene migrantima prisiljene su i na, rekao bih, očajničke poteze kakav je i ideja o gradnji barijere.“
Turska je za sada suzdržana. Saopšteno je da je potrebno više informacija o grčkom planu i istaknuto da nijedna vrsta fizičke barijere nije nesavladiva.
