Linkovi

Teme

Godišnjica masovnog ubistva u školi na Floridi: Kako je tragedija prerasla u aktivizam

Ema Gonzales, jedna od preživjelih učenica na Maršu za naše živote u Vašingtonu, 24. marta 2018.

Pre tačno godinu dana, u srednjoj školi "Mardžori Stonmen Daglas" u Parklendu na Floridi desilo se masovno ubistvo koje je promijenilo deabatu o kontroli oružja u Americi. U školi je ubijeno 17 ljudi.

Optužen za ubistvo je 20-godišnji Nikolas Kruz koji je ušao u školu i automatskom puškom AR-15 ubio 17 učenika i nastavnika.

Učenici koji su preživjeli, tragediju su pretvorili u aktivizam: širom zemlje održavani su protesti, a izlaznost mladih glasača na kongresnim izborima 2018. bila je veća nego ikad - glasalo je 31 odsto birača od 18 do 29 godina.

Na protestu Marš za naše živote, održanom 24.marta 2018. u Vašingtonu, bilo je 500 hiljada ljudi.

Protest Marš za naše živote
Protest Marš za naše živote

Pitanje bezbjednosti oružja je pokrenulo mnoge milenijalce da izađu na glasanje, a Drugi amandman kojim se dozvoljava posjedovanje oružja, bio je među top temama koje su motivisale birače da izađu na izbore.

"Od kraja 2017. i prvoj polovini 2018. pitanje oružja popelo se na ljestvici najvažnijih pitanja za Amerikance", kaže Džon Dela Volp, direktor IOP.

Po anketi univerziteta Kvinipijak, 97 odsto Amerikanaca podržava univerzalne bezbjednosne provjere kupaca oružja - najviše u proteklih 5 godina.

Marš za naše živote u Vašingtonu
Marš za naše živote u Vašingtonu

Demokrate su u Predstavničkom domu predstavile zakon o obaveznim bezbjednosnim provjerama kupaca oružja, ali je malo vjerovatno da će taj prijedlog proći i Senat koji kontrolišu republikanci.

Neki republikanci, poput senatora sa Floride Marka Rubia, su u protekloj godini optuživani da primaju novac od Nacionalnog udruženja vlasnika oružja (NRA). Rubio je rekao da vjeruje da se pitanje masovnih ubistava u školama može riješiti zakonima o oružju.

Aktivisti pokreta Marš za naše živote
Aktivisti pokreta Marš za naše živote

Ipak, na Floridi se nije došlo do jedinstvenog rješenja kako škole učiniti bezbjednijim.

Komisija za javnu bezbjednost škole "Mardžori Stonmen Daglas" objavila je prije mjesec dana izvještaj od 400 strana o pucnjavi koja se desila 14. februara 2018. U izvještaju se preporučuje da nastavnici i školsko osoblje nose oružje kako bi odbranili učenike od masovnog ubice.

Te preporuke, međutim, nisu prihvatili roditelji djece koja su stradala, kao ni nastavnici u školi.

Slike žrtava ispred škole u Parklendu
Slike žrtava ispred škole u Parklendu

Iako su poslije godinu dana promijenjeni zakoni o bezbjednosti oružja u nekim državama, na federalnom nivou nije donijet zakon o bezbjednosti u školama.

Prema podacima projekta "The Trace" i Majami Heralda, od masovnog ubistva u Parklendu od vatrenog oružja ubijeno je 1200 Amerikanaca mlađih od 8 godina.

Većina tinejdžera i dalje je zabrinuta da bi pucnjava mogla da se dogodi i u njihovoj školi.

See all News Updates of the Day

Ankete pokazuju da Biden vodi pred Trumpom za milion glasačkih listića

Democratic presidential candidate former Vice President Joe Biden waves as he arrives at The Queen theatre in Wilmington, Del., Oct. 19, 2020.

Petnaest dana do američkih predsjedničkih izbora, demokratski izazivač Joe Biden prema nacionalnim anketama nastavlja vodstvo protiv republikanskog predsjednika Donalda Trumpa, a milioni Amerikanaca glasaju ranije.

Rezultati prikupljenih anketa pokazuju da je Biden, bivši potpredsjednik i aktivni učesnik američke političke scene gotovo pola stoljeća, u vodstvu od 9 ili 10 posto na nacionalnoj razini i možda upola manjim vodstvom u ključnim državama koje će u velikoj mjeri odrediti sudbinu izbora.

Trump je i dalje uvjeren da će biti ponovo izabran.

Već je zabilježeno rano glasanja bez presedana u SAD-u, s gotovo 28 miliona ljudi koji su glasali, lično ili poštom. Brojka iznosi oko 20 posto od ukupnog broja glasova kad je Trump na izborima 2016. izbacio demokratsku kandidatkinju Hillary Clinton, a još 30 posto moglo bi glasati do službenog dana izbora.

Neki od glasača rekli su anketarima da su glasali ranije kako bi izbjegli direktan kontakt s drugim ljudima na biračkim mjestima 3. novembra usred pandemije koronavirusa u SAD-u.

U međuvremenu, neki demokrati rekli su da je njihova motivacija za prijevremeno glasanje bila da budu među prvima koji su glasali za svrgavanje Trumpa, dok anketari kažu da je većina republikanaca izjavila da namjerava lično glasati na dan izbora, kao što je to tradicionalno u SAD-u.

President Donald Trump arrives at a campaign rally, Oct. 19, 2020, in Prescott, Ariz.
President Donald Trump arrives at a campaign rally, Oct. 19, 2020, in Prescott, Ariz.

Na temelju ankete, neke novinske organizacije već predviđaju da će Biden postati 46. predsjednik države na dan inauguracije 20. januara i njen najstariji predsjednik sa 78 godina. Gubitak na izborima učinio bi Trumpa, preduzetnika u nekretninama i domaćina reality showa, koji je postao političar, trećim aktuelnim američkim predsjednikom u posljednja četiri desetljeća koji je izgubio svoj ponovni izbor za drugi četvorogodišnji mandat.

Trump je takođe zaostajao u anketama na posljednjim izborima, ali je potom zabilježio rast nakon intenzivne kampanje u ključnim državama, uključujući Pennsylvaniju, Michigan i Wisconsin.

Internetska stranica za anketiranje FiveThirtyEight.com kaže da je njenih 40.000 kompjuteriziranih simulacija na izborima pokazalo da je Biden pobijedio 88 puta u 100 mogućih scenarija uzimajući u obzir potencijalni odaziv birača, istorijske trendove i nedavne izborne rezultate u 50 država.

Druge vijesti već sugerišu da je Biden u prednosti u dovoljno ključnih država i da može da prikupi više od većine 270 od 538 izbornih glasova potrebnih za osvajanje predsjedničkog mjesta u Izbornom kolegiju, američkom sistemu indirektne demokratije.

Američko nacionalno glasanje ne određuje pobjednika, već ishod u svakoj od država, gdje pobjednik glasova u svim, osim u dvije najmanje naseljene države, skuplja sve svoje izborne glasove.

Trump i Biden posljednjih su dana intenzivno vodili kampanje u ključnim državama uoči druge i posljednje debate u Nashvilleu u državi Tennessee. Trump se u ponedjeljak uputio na dva odredišta tokom kampanje u jugozapadnoj državi Arizoni, koje je osvojio 2016. godine, ali sada tijesno prati Bidena u tamošnjim anketama.

Biden je u ponedjeljak uzeo slobodno vrijeme od kampanja, kako bi se pripremio za raspravu.

Kamala Harris and Mike Pence
Kamala Harris and Mike Pence

Trumpov kandidat, potpredsjednik Mike Pence, vodio je kampanju u sjeveroistočnim državama Maine i Pennsylvania. Bidenova potpredsjednička kandidatkinja, kalifornijska senatorica Kamala Harris, vodila je kampanju u ključnoj bojišnici, jugoistočnoj državi Florida, Trumpovoj usvojenoj matičnoj državi.

Prije četiri godine, Trump je izgubio nacionalno glasanje od Clintonove za oko 2%, gotovo tri miliona glasova, dok je na izborima pobijedio, jer je tijesno pobijedio na izborima u tri sjeverne države - Pennsylvaniji, Michiganu i Wisconsinu - koje su tradicionalno nosili demokrati. Na Izbornom kolegiju Trump je prikupio sve izborne glasove u te tri države - i predsjedništvo.

Trenutno anketiranje svake od država ne predviđa pobjedu Trumpa u državama koje je Clintonova držala 2016. godine, dok Biden ima malu anketnu prednosti u nekoliko država u kojima je Trump pobijedio, uključujući i one tri koje su ga odvele u Bijelu kuću, zajedno s drugima gdje je ishod pod znakom pitanja.

Trump (74) i dalje vidi sebe kao pobjednika. No, prošle sedmice, tokom kampanje u južnoj državi Georgia, razmišljao je o mogućnosti gubitka od Bidena.

"Možete li zamisliti ako izgubim?", rekao je. "Neću se osjećati tako dobro. Možda ću morati napustiti zemlju, ne znam". U drugim državama glasačima je rekao da se više neće vratiti da ih vidi, ako ne glasaju za njega.

U nedjelju naveče u Nevadi, Trump je tvrdio da će ga njegovi veliki skupovi sa hiljadama pristalica u osporavanim državama dovesti do pobjede, za razliku od skromnih posjeta na Bidenovim događanjima, gdje se praktikuje socijalno distanciranje pristalica koji nose maske.

Prije nego što je u ponedjeljak krenuo u Arizonu, Trump, koji je nedavno proveo četiri dana u bolnici nakon zaraze koronavirusom, napao je vladine zdravstvene stručnjake, uključujući vodećeg državnog stručnjaka za zarazne bolesti, dr. Anthonyja Faucija, zbog njihove uloge u rješavanju pandemije i zahtjeva da Amerikanci nose maske i praktikuju socijalno distanciranje od drugih.

"Ljudi su umorni od slušanja Faucija i svih ovih idiota", izjavio je Trump u telefonskom razgovoru s osobljem svoje kampanje.

Posljednjih dana SAD svakodnevno bilježe više od 50 000 novih infekcija. Sve u svemu, prema Sveučilištu Johns Hopkins, SAD su ukupno vodeće u svijetu sa više od 219 000 smrtnih slučajeva i 8,1 miliona infekcija.

Potraga za vjerodostojnim informacijama o američkim izborima

Potraga za vjerodostojnim informacijama o američkim izborima
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:13 0:00

Vakcine za koronavirus neće biti prije izbora

COVID-19 vaccine

Predviđanje predsjednika Donalda Trumpa da će vakcina protiv koronavirusa biti spremna prije izbornog dana 3. novembra, neće biti ispunjeno.

U petak, farmaceutski gigant Pfizer objavio je da neće tražiti hitno odobrenje za puštanje svoje vakcine protiv koronavirusa do kraja novembra.

Dvije druge vodeće vakcine su na čekanju. Za četvrtu je malo vjerovatno da će imati rezultate prije kraja godine.

Trump je više puta rekao da će vakcina biti dostupna mnogima prije izbora kao dio visoko cijenjene operacije njegove administracije, Warp Speed, stvorene da ubrza razvoj vakcine.

Najviši naučnici u vladi i van nje već dugo govore da je vremenski raspored za to nerealan.

Priznajući tu poentu ranije ovog mjeseca, Trump je za to okrivio politiku, bez objašnjenja.

"Mislim da bi to trebalo da imamo prije izbora", rekao je Trump u video snimku na Twitteru ubrzo nakon puštanja iz bolnice nakon liječenja od COVID-19. "Ali iskreno, politika se umiješa i to je u redu, oni žele da igraju svoje igre. Biće to odmah nakon izbora".

Bezbjednost na prvom mjestu

U izjavi od petka, direktor Pfizera​ Albert Bourla rekao je da bi kompanija mogla da do kraja oktobra zna da li vakciona radi. Ali neće dostići bezbjednosnu prijelomnu tačku prije kraja novembra.

"Bezbjednost je, i ostaće, naš prioritet broj jedan", napisao je Bourla.

Pfizerova vakcina jedna je od nekoliko koje preuzimaju nov pristup imunizaciji. Umjesto ubrizgavanja mrtvih ili oslabljenih virusa ili dijela bakterija u pacijenta, vakcina sadrži genetske instrukcije za dio koronavirusa. Tijelo pacijenta preuzima te instrukcije, poznate kao mRNA, i proizvodi fragment virusa. Odbrambeni sistem odgovara na taj fragment, pripremajući tijelo za borbu protiv pravog virusa.

Pfizer sarađuje sa njemačkom biotehnološkom firmom BioNTeh, koja je izašla sa genetskim uputstvima koja se ispituju u vakcini. Do sada u kliničkom ispitivanju učestvuje gotovo 40.000 pacijenata.

Prije nego što američka Uprava za hranu i lijekove razmotri hitno odobrenje za upotrebu, kompanija treba da nadgleda najmanje polovinu pacijenata dva mjeseca nakon posljednje doze kako bi se posmatrali neželjeni efekti.

"Procijenjujemo da ćemo ovu prekretnicu dostići u trećoj nedjelji novembra“, napisao je Bourla.

Još jedan od vodećih proizvođača vakcina koji koristi mRNK tehnologiju, od biotehnološke kompanije Moderna, takođe očekuje rezultate krajem novembra.

Na čekanju

U međuvremenu, druga dva ispitivanja vakcine su pauzirana zbog potencijalnih bezbjednosnih problema.

AstraZeneca je saopštila da je ispitivanja privremeno stavila na čekanje nakon što je barem jedan učesnik ispitivanja izašao "neobjašnjivom bolešću".

Medijski izvještaji opisali su bolest kao poprečni mijelitis, oblik upale kičme koji može prouzrokovati bol, slabost i paralizu udova, kao i probleme sa bešikom i crijevima. Ali kompanija nije potvrdila dijagnozu.

Pauze radi provjere mogućih bezbjednosnih problema nisu neuobičajene u ispitivanjima vakcina, kažu stručnjaci, a pored vakcine postoji nekoliko faktora koji su mogli da izazovu trenutnu bolest.

Testiranje je nastavljeno u Velikoj Britaniji, Brazilu, Indiji i Južnoj Africi. Međutim, u Sjedinjenim Državama ostaje na čekanju.

Još jedna vakcina koja koristi sličan pristup, farmaceutske kompanije Johnson&Johnson takođe je naišla na bezbjednosnu prepreku, mada i njeni problemi možda nisu povezani sa vakcinom.

Kompanija je prijavila "neobjašnjivu bolest" kod jednog od učesnika testiranja prošle nedjelje.

"Takođe saznajemo više o bolesti ovog učesnika i važno je da imamo sve činjenice prije nego što dijelimo dodatne informacije", navodi se u saopštenju kompanije.

Primivši milijarde dolara vladinog novca, kompanije za proizvodnju lijekova preduzimaju do sada neviđene korake ka povećanju proizvodnje vakcina prije nego što se postignu rezultati.

Međutim, neće je odmah biti dovoljno za sve. Vladine agencije izrađuju planove ko bi trebalo prvo da se vakciniše.

Zdravstveni radnici, osobe koje hitno reaguju i ranjivija populacija, uključujući starije osobe, vjerovatno će biti prvi na redu.

Možda će biti sredina sljedeće godine prije nego što se većina Amerikanaca vakciniše, rekao je šef Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Robert Redfield Kongresu prošlog mjeseca.

Uticaj Trumpovog prvog mandata na klimatske promjene

FILE - the Dave Johnson coal-fired power plant is silhouetted against the morning sun in Glenrock, Wyo.

Kada je Donald Trump izabran za predsjednika prije skoro četiri godine, stručanjaci su očekivali da će se zbog njegove politike emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte u SAD znatno povećati. 

"Predsjednik Trump je ispunio to očekivanje", kaže Michael Gerrard​, direktor Sabin centra za zakon o klimatskim promjenama na Univerzitetu Columbia u New Yorku.

U nedavnoj analizi istraživačka firma Rhodium grupa izračunala je da će ukidanje najznačajnijih regulativa od strane Trumpove administracije značiti da će ukupna emisija štetnih gasova u SAD biti tri procenta viša do 2035. godine, nego što bi bila da su regulative ostale na snazi.

U vrijeme kada naučnici kažu da bi emisije gasova morale da budu u oštrom padu, kako bi se spriječili najgori efekti klimatskih promjena, pomenuta analiza pokazuje da Trumpova politika vodi SAD u pogrešnom smjeru.

Nije međutim jasno da li će njegova ublažena pravila ostati na snazi.

"Sve što je Trumpova administracija uradila da ukine regulative trenutno se razmatra na sudovima", objašnjava Gerrard.

Ukoliko Trump izgubi na predstojećim izborima, dodaje Gerrard, sljedeća adminstracija vjerovatno će odustati od tih parnica.

Pravila za motorna vozila

Trumpova administracija otkazala je planove njegovog prethodnika Baracka Obame da smanji ispuštanje ugljen-dioksida iz termoelektrana i zamijenila ga mnogo više ublaženim pravilom.

Trump je ublažio pravila za kompanije koje prozivode naftu i gas kada je riječ o kontroli curenja metana, veoma moćnog štetnog gasa.

Međutim, stručnjaci tvrde da je ukidanje regulativa koje se odnose na automobile i kamione ono što će imati daleko najveći negativan uticaj.

Obamina administracija zahtijevala je da proizvođači motornih vozila povećavaju efikasnost svojih proizvoda za oko pet odsto svake godine. Trump je taj broj smanjio na oko 1,5 odsto.

Nova pravila "mijenjaju skupe, sve više nedostižne standarde potrošnje goriva i emisije ugljen-dioksida kod motornih vozila", rekla je sekretarica za saobraćaj Elaine Chao u saopštenju.

Umanjeni standardi odgovorni su za skoro četvrtinu povećanja emisija štetnih gasova pod Trumpovom administracijom u izvještaju Rhodium grupe.

Međutim, još veći uticaj dolazi od poteza administracije da ukine mogućnost saveznih država da same uspostave svoje standarde.

Federalni Zakon o čistom vazduhu iz 1970. godine omogućio je Kaliforniji ida se izuzme iz uspostaveljnih standarda i postavi strožija pravila o zagađivanju vazduha u odnosu na ona na nacionalnom nivou. Više od deset drugih saveznih država usvojile su kalifronijske standarde. Pošto te države zajedno predstavljaju više od trećine nacionalnog automobilskog tržišta, proizvođači uglavnom prave vozila da zadovolje kalifornijske standarde.

Međutim, Trump je ukinuo takozvani "vejver" koji je Kalifornija imala, kako bi "uspostavio jedinstvene standarde u potrošnji goriva za vozila širom SAD, osiguravajući da nijedna država nema pravo da se izuzme iz pravila na nacionalnom nivou i da nijedna država nema pravo da nametne svoju politiku ostatku zemlje", dodaje se u saopštenju Elaine Chao.

U izveštaju Rhodium grupe skoro trećina ukupnog Trumpovog povećanja emisije štetnih gasova pripisuje se samo ovoj promjeni politike.

Ali Kalifornija je odgovorila, zaobišla Trumpovu adminsitraciju i postigla sporazum sa pet vodećih automobilskih kompanija da povećaju standarde efikasnosti za 3,7 odsto godišnje. Ta stopa je između onoga što je zahtijevala Obamina administracija i onoga što je zahtijevala Trumpova, a doprinosi smanjenju povećanja koje su izazvale Trumpove odluke za oko jednu četvrtinu.

Popunjavanje praznine

Taj potez Kalifronije ujedno naglašava ulogu saveznih država, lokalnih vlasti i biznisa u pokušaju da nadoknade nazadovanje federalne vlade.

Virginia je ove godine postala osma država, prva na američkom jugu, koja zahtijeva da sva struja koja se koristi, bude iz obnovljivih izvora emergije do 2050. Houston se priključio više od 160 gradova koji su se obavezali na korištenje obnovljive energije. Kompanija Lyft saopštila je da će do 2030. sva njena vozila biti na električni pogon.

Zajedno, države, gradovi i biznisi mogli bi da smanje emisiju štetnih gasova u SAD i do 37 odsto do 2030. čak i bez federalne vlade, navodi se u izvještaju čiji je jedan od koautora stručnjakinja za klimatsku politiku Devashree ​Saha iz Instituta za svetske resurse, mada to zahtijeva mnogo obimniju akciju od one koja se trenutno odigrava.

To je doduše manje od 45 do 50 odsto smanjenja koliko je potrebno da SAD ostanu na putu da ispune ciljeve postavljene u Pariskom klimatskom sporazumu Ujedinjenih nacija iz 2015, kaže Saha.

"Očigledno, moći ćemo da uradimo mnogo više, mnogo brže, ukoliko budemo imali pomoć federalne vlade", dodale je Saha.

Nije vjerovatno da će ta pomoć stići u drugom Trumpovom mandatu, zaključila je Saha.

Twitter blokirao objavu Trumpovog savjetnika o nošenju maski

Doktor Scott Atlas

Doktor Scott Atlas​ je neuroradiolog, savjetnik predsjednika Donalda Trumpa i član radne grupe Bijele kuće za borbu protiv koronavirusa.

Takođe je i posljednji američki zvaničnik kome je Twitter blokirao objavu zbog toga što krši pravila te mreže o širenju dezinformacija o koronavirusu.

Tokom vikenda, Atlas je tweetovao o tome da nošenje maski nije dokazano efikasno i napisao: "Maske daju rezultate? Ne".

U Twitteru su agenciji AP rekli da takav sadržaj krši pravila mreže o objavljivanju lažnih informacija o COVID-19.

Na mjestu gde je bila Atlasova objava, sada stoji naptis da "tweet nije dostupan". Ipak, Atlas je toj objavi dodao još jednu gdje je pohvalio uputstva predsjednika Trumpa o tome da "maske treba nositi kada ste u blizini drugih ljudi", a da je u drugim slučajevima dovoljna fizička distanca.

Među blokiranima je bio i predsjednik zbog tweetova o koronavirusu, ali i nedokazanim tvrdnjama da je glasanje poštom nesigurno.

Pojedini predstavnici u Kongresu optužili su Facebook, Twitter i ostale kompanije da ograničavaju slobodu govora uoči američkih izbora 3. novembra. Pozvali su predstavnike tih kompanija da svjedoče pred Kongresom naredne nedjelje.

U Twitteru je za AP rečeno da se oni vode uputstvima nadležnih u zdravstvu kada neku objavu ocijene kao lažnu i obmanjujuću.

Direktor Centara za kontrolu i prevenciju bolesti Robert Redfield izjavio je da su maske "najmoćnije sredstvo u borbi protiv koronavirusa".

Međutim, Atlas je za AP ocijenio da je sakrivanje njegove objave cenzura.

"Generalno, obavezno nošenje maski ne daje rezultate", rekao je Atlas.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG