Linkovi

Teme

Godišnjica masovnog ubistva u školi na Floridi: Kako je tragedija prerasla u aktivizam

Ema Gonzales, jedna od preživjelih učenica na Maršu za naše živote u Vašingtonu, 24. marta 2018.

Pre tačno godinu dana, u srednjoj školi "Mardžori Stonmen Daglas" u Parklendu na Floridi desilo se masovno ubistvo koje je promijenilo deabatu o kontroli oružja u Americi. U školi je ubijeno 17 ljudi.

Optužen za ubistvo je 20-godišnji Nikolas Kruz koji je ušao u školu i automatskom puškom AR-15 ubio 17 učenika i nastavnika.

Učenici koji su preživjeli, tragediju su pretvorili u aktivizam: širom zemlje održavani su protesti, a izlaznost mladih glasača na kongresnim izborima 2018. bila je veća nego ikad - glasalo je 31 odsto birača od 18 do 29 godina.

Na protestu Marš za naše živote, održanom 24.marta 2018. u Vašingtonu, bilo je 500 hiljada ljudi.

Protest Marš za naše živote
Protest Marš za naše živote

Pitanje bezbjednosti oružja je pokrenulo mnoge milenijalce da izađu na glasanje, a Drugi amandman kojim se dozvoljava posjedovanje oružja, bio je među top temama koje su motivisale birače da izađu na izbore.

"Od kraja 2017. i prvoj polovini 2018. pitanje oružja popelo se na ljestvici najvažnijih pitanja za Amerikance", kaže Džon Dela Volp, direktor IOP.

Po anketi univerziteta Kvinipijak, 97 odsto Amerikanaca podržava univerzalne bezbjednosne provjere kupaca oružja - najviše u proteklih 5 godina.

Marš za naše živote u Vašingtonu
Marš za naše živote u Vašingtonu

Demokrate su u Predstavničkom domu predstavile zakon o obaveznim bezbjednosnim provjerama kupaca oružja, ali je malo vjerovatno da će taj prijedlog proći i Senat koji kontrolišu republikanci.

Neki republikanci, poput senatora sa Floride Marka Rubia, su u protekloj godini optuživani da primaju novac od Nacionalnog udruženja vlasnika oružja (NRA). Rubio je rekao da vjeruje da se pitanje masovnih ubistava u školama može riješiti zakonima o oružju.

Aktivisti pokreta Marš za naše živote
Aktivisti pokreta Marš za naše živote

Ipak, na Floridi se nije došlo do jedinstvenog rješenja kako škole učiniti bezbjednijim.

Komisija za javnu bezbjednost škole "Mardžori Stonmen Daglas" objavila je prije mjesec dana izvještaj od 400 strana o pucnjavi koja se desila 14. februara 2018. U izvještaju se preporučuje da nastavnici i školsko osoblje nose oružje kako bi odbranili učenike od masovnog ubice.

Te preporuke, međutim, nisu prihvatili roditelji djece koja su stradala, kao ni nastavnici u školi.

Slike žrtava ispred škole u Parklendu
Slike žrtava ispred škole u Parklendu

Iako su poslije godinu dana promijenjeni zakoni o bezbjednosti oružja u nekim državama, na federalnom nivou nije donijet zakon o bezbjednosti u školama.

Prema podacima projekta "The Trace" i Majami Heralda, od masovnog ubistva u Parklendu od vatrenog oružja ubijeno je 1200 Amerikanaca mlađih od 8 godina.

Većina tinejdžera i dalje je zabrinuta da bi pucnjava mogla da se dogodi i u njihovoj školi.

See all News Updates of the Day

Pripreme za samit G7 u sjenci globalnih ekonomskih problema

Logo predstojećeg samita G7 u Francuskoj

Lideri Sjedinjenih država, Francuske, Britanije, Njemačke, Italije, Japana i Kanade sastaće se da rasprave velike svjetske izazove u subotu u Francuskoj na godišnjem sastanku grupe 7 najrazvijenijih nacija.

Kao domaćin, francuski predsjednk Emmanuel Macron za glavnu temu je odabrao borbu protiv nejednakosti, i pozvao je ioš nekoliko svjetskih lidera da dođu. Međutim, sve velike ambicije i nade za samit su u sjenci aktuelnih problema.

Oblaci su se na nadvili nad francusko ljetovalište BIjaric, što je simboličan doček za svjetske lidere. Sa obje strane Atlantika stižu zabrnjavajući znaci. Vrijednost vladinih obveznica u Americi i Njemačkoj je na kratko bila veća za dvogodišnje, nego desetodišnje, signal koji za investitore znači – rizik, kaže ekonomista Jasper Lawler.

“Pogotovo u SAD, to je uvijek bio vrlo siguran znak da se ide u recesiju”, kaže Lawler.

Što je gore – uobičajeni finansijski načini da se bori protiv recesije, možda neće biti mogući.

Nemamo te uobičajene poteze centralnih banaka kada smanje kreditne stope, jer su to već uradile, i sad su već jako niske“, kaže Lawler.

Ekonomski strahovi su u samoj osnovi trgovinskog rata između Amerike I Kine, što je rezultiralo da obje zemlje podižu tarife na uvoz robe vrijednosti stotine milijardi dolara. Evropa ima svoju tešku situaciju.

“Trgovinski rat, ali isto tako auto industrija – tranzicija sa dizel vozila na elektična. Evropu je uahvatio period nesigurnosti”, kaže Lawler.

Domaćin samita – Fracuska, riješena je da ekonomski problemi ne zasjene agendu – za njih su najvažnije klimatske promene, kaže analitičar John Kirton.

“Oni prate jezive naučne prognnoze svaki dan, ali osjetili su i istorijski najtopliji talas koji je pogodio Evropu, uključujući Francusku”, kaže on.

Američki predsjednik Donald Trump je sa prošlog samita G7 u Kanadi otišao prije kraja, a poslije je odbacio zajedničko saopštenje. Francuska je riješena da zadrži Ameriku na zajedničkom kursu, kaže Kirton.

“Mislim da je predsjednik Macron napravio agendu tako da odgovara Trumpu. Rodna nejednakost – predsjednik je jako dobar u tome i to je na vrhu liste Francuske. Obrazovanje – i to. Zdravstvo”, navodi Kirton.

Na vrhu liste je i – bezbjednost. Sjeverna Koreja ponovo izvodi nuklearne testove, a Iran zapljenjuje tankere u Persijskom zalivu. Antivladini protesti u Moskvi i Hongkongu, takođe su tema za G7.

“Da li smo vidjeli talas promjena gdje autokratski lideri više nisu na vlasti? Možda neće tako biti, ustvari, ako je tako, kako će G7 moći da se bavi jednom od osnovnih stvari: da promoviše demokratiju?”, zapitao se Kirton.

U međuvremenu, novi britanski premijer Boris Johnson sastaće se sa Trumpom prvi put. Obojica lidera nadaju se da će brzo dogovoriti trgovinske sporazume i to u momentu dok u Britaniji privreda strmoglavo pada dok se zemlja priprema da napusti EU bez dogovora.

Huawei postavio nadzorne kamere u Ugandi - šta se radi s podacima?

Radnja kompanije Huawei u Pekingu

Zvaničnici u SAD su dugo bili na oprezu zbog kineskog telekomunikacionog giganta Huaweia, jer tvrde da se ponaša kao špijun zvaničnog Pekinga. Kompanija Huawei je nedavno instalirala sigurnosne kamere širom Kampale, glavnog grada Ugande.

“Manjka nam forenzičkih istražitelja. Nažalost, oni su uglavnom koncentrisani u velikim gradovima”, kaže policijski detektiv u Ugandi Charles Twine.

Kineski telekomunikacioni gigant Huawei je nedavno instalirao video nadzor u Kampali, a policija tvrdi da će smanjiti stopu nasilja koja je porasla. Sistem je vrijedan 126 miliona dolara, opremljen je tehnologijom prepoznavanja lica i može da motri na ulice. Odobrio ga je i predsjednik Ugande.

Ipak, analitičar Will Carter iz Centra za strateške i međunarodne studije kaže da ima mnogo mogućnosti za zloupotrebu.

“U mnogim slučajevima zavisi od toga ko i kako koristi taj materijal i koje vladine stukture štite ljude. Ali, isto tako zavisi od tehnologije – kako se primjenjuje i kako je razvijena. Huawei je do neke granice odgovoran za to kome prodaje ove podatke i kako ih sakuplja”, kaže on.

Pop izvođač i opozicionar iz Ugande Bobi Wine
Pop izvođač i opozicionar iz Ugande Bobi Wine

Popularni parlamentarac i izvođač Bobi Wine često kritikuje vladu Ugande i tvrdi da ga vlada nadzire otkad je 2018. uhapšen i optužen za krivično djelo izdaje. Kaže da je u zatvoru mučen, a nakon što je bio na liječenju u SAD vratio se u Ugandu.

Wall Sreet Journal je prenio priču anonimnog zaposlenog u centru za cyber nadzor koji kaže da su tehničari Huaweia hakovali aplikaciju WhatsApp Bobija Winea. Nadležni su prekinuli protest koji je Wine organizovao i uhapsili ga zajedno sa desetinama prisatalica.

Šta Huawei radi sa podacima?

Stanovnici Kampale različito komentarišu video nazdor u svom gradu.

“Treba ih koristiti u prave svrhe. Do sada smo vidjeli da su mnogi slučajevi pokrenuti baš zbog tog video nadzora. Mislim da treba instalirati još kamera i što više ih koristiti”, smatra Creighton Tubebamve.

“Ovo je vojna vlada i neće tek tako odustati od moći. Moraju da se zaštite, a jedan od način a da to urade je da vas prate uz pomoć ovih kamera”, kaže Jonathan Waiswa.

“Ne možete da ignorišete saučestvovanje lokalnih vlasti za koje sumnjam da su umiješane u zloupotrebe podataka, ali mislim da je važno reći i da Huawei zna da mnogi njegovi klijenti to rade. A ako oni daju mogućnost za to – podaci će biti zloupotrijebljeni. U tom smislu su, po mom mišljenju, saučesnici u zlopotrebi podataka”, zaključuje Will Carter.

Huawei saopštava da ne učestvuje u hakovanju i da poštuje lokalne zakone. Kompanija je do sada instalirala kamere u 700 gradova u više od 100 zemalja.

Los Angeles smanjuje temperaturu asfaltnih cesta

Los Angeles smanjuje temperaturu asfaltnih cesta
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:19 0:00

Nove raketne tehnologije vode u novu globalnu utrku u oružju

Nove raketne tehnologije vode u novu globalnu utrku u oružju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:47 0:00

Prkosne žene žele da promjene Islamsku Republiku Iran

An Iranian woman walks next to a wall painting in a street of Tehran, Iran, 22 June 2019.

Četrnaest žena pozvalo je iranskog vrhovnog vođu da podnese ostavku pošto su optužile Islamsku Republiku da je "rodni aparthejd". Najmanje dvije su navodno privorene, a jedna je za RSE rekla da neće odustati od svojeg zahtjeva uprkos pritiscima.

Iranska advokatica za ljudska prava Guiti Purfazel rekla je da želi da vidi promjenu u svoj zemlji i da vjeruje da bi vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei trebalo da se povuče, a da vladajući sveštenički poredak bude zamijenjen demokratskim sistemom, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Purfazel je jedna od 14 aktivistkinja u Iranu koje su javno pozvale Hameneia da podnese ostavku i da bude uspostavljen novi politički sistem određen novim ustavom koji bi osigurao dostojanstvo i jednaka prava žena.

Žene različitog porijekla uputile su taj poziv ranije ovog mjeseca u saopštenju objavljenom na internetu koje je naišlo na mješovite reakcije - mnogi su ga hvalili kao odvažan izraz drugačijeg mišljenja, dok su drugi ocijenili da je to uzaludan i naivan čin koji neće donijeti nikakve promjene.

U saopštenju objavljenom 5. avgusta Iran se optužuje za "rodni aparthejd" i kaže da se, dok u mnogim zemljama žene napreduju zajedno s muškarcima u različitim sferama, žene u Iranu bore tek za osnovna ljudska prava.

"Četiri decenije vladavine vrhovnog sudije rezultiralo je u neljudskom uklanjanju polovine populacije zemlje 'sa svim njihovim mogućnostima i sposobnostima', u smislu jednakih prava građanstva i ljudskog dostojanstva", navodi se u saopštenju.

Purfazel je rekla da je potpisala saopštenje znajući vjerovatne posljedice kojima će biti izložena.

Kritike Hameneia, osamdesetogodišnjaka koji ima posljednju riječ po skoro svakom pitanju u Islamskoj Republici, smatra se crvenom linijom u Iranu i prestupnici često završavaju u zatvoru, gdje se politički zatvorenici redovno drže u samicama i gdje su podvrgnuti različitim oblicima mučenja.

"Neko bira put dok razmišlja i predviđa šta će se desiti kao rezultat", rekla je za RSE u intervjuu iz iranske prijestolnice Purfazel, koja je branila političke zatvorenike.

Najmanje dvije potpisnice pisma su navodno zatvorene ranije ove nedjelje u Teheranu i gradu Mašhad na sjeveroistoku zemlje. Zasad nije poznato da li je saopštenje koje su potpisale razlog njihovog pritvaranja.

Fatameh Sepehri je navodno pokupila policija pošto se pridružila protestu ispred sudnice u Mašhadu, dok je za Narges Mansuri navedeno da je uhapšena ispred njene kuće u iranskoj prijestolnici.

Purfazel, međutim, ostaje nepokolebljiva. "Počeli smo s našim pismom i ne mogu zamisliti da (ikada) odustanom od našeg zahtjeva", rekla je ona.

'Pravo da se kaže ne'

Druge potpisnice saopštenja su rekle da odbijaju da šute suočene s, kako kažu, represijom, siromaštvom, korupcijom, diskriminacijom i nepravdom za koje okrivljuju iranske vlasti.

"Kao žena mučenika (vojnika poginulog u ratu s Irakom od 1980. do 1988) i kao žena koja živi u društvu, moram reći da ne mogu tolerisati te uslove", rekla je Sepehri u video snimku objavljenom na internetu prije nego što je privedena.

"Žene u ovoj zemlji nemaju pravo da biraju šta će oblačiti, nemaju nikakavih prava, Islamska Republika mora biti eliminisana", rekla je ona, dodajući da je izabrala da nosi islamki hidžab, ali da je pogešno da Iran uskraćuje pravo ženama da biraju da li će biti pokrivene ili ne.

"Kao Iranka imam pravo da kažem ne Islamskoj Republici i kažem da Islamska Republika nije moj izbor", rekla je druga potpisnica, aktivistkinja Zahra Džamali, u video snimku objavljenom na Twitteru.

Purfazel je rekla da, mada je pismo potpisalo 14 žena, milioni drugih Iranca podržavaju zahtjeve koje su navele potpisnice. Ona, međutim, dodaje da se mnogi plaše da dignu svoj glas i javno izraze svoje nezadovoljstvo.

Ona je rekla da su mnogi izrazili podršku saopštenju i da se mnogi od tih ljudi smatraju 15. potpisnikom pisma.

Da li su Iranci zadvoljni?

Pismo 14 žena je objavljeno samo nekoliko nedjelja pošto je 14 aktivista unutar i izvan Irana, uključujući filmskog režisera Mohamada Nurizada i bivšeg predsjednika Teheranskog univerziteta Mohamada Malakia, takođe pozvalo Hameneia da podnese ostavku.

Mehdi Hazali, kritički bloger koji je nekoliko puta hapšen zbog kritika vlade, odbacio je dva pisma u nedavnoj raspravi na BBC-ju. "Zamislimo da (Hamenei) noćas podnese ostavku. Šta imamo kao alternativu", upitao je on.

"Svi znaju da postoje siromaštvo, korupcija, prostitucija, kao i ekonomski, socijalni i kulturni krah u našem društvu, svi to znaju", rekao je Hazali, dodajući: "Moramo videti gdje će nas taj put odvesti... da li će donijeti rezultate?"

"Šta (naši kritičari predlažu) da se uradi? Lako je kritikovati, ali je važno (preduzeti akcije) i preuzeti rizike", rekla je Purfazel za RSE, na pitanje o kritičarima koji kažu da je saopštenje besmisleno.

Ona kaže da se ceo svoj život borila za ono u šta vjeruje da je ispravno i da će nastaviti da radi tako. "Iranci treba da razmisle šta su tražili 1979", rekla je ona. "Da li su ostvarili te zahtjeve?"

Prošle godine, 15 istaknutih aktivista i intelektualaca unutar i izvan zemlje, uključujući dobitnicu Nobelove nagrade za mir Širin Ebadi, vodeću iransku advokaticu za ljudska prava Nasrin Sotudeh i disidentskog filmskog režisera Džafara Panahija, objavili su svoj poziv za novi sistem vladanja u Iranu poslije referenduma koji bi organizovale Ujedinjene nacije.

Sadašnji iranski sistem, koji optužuju za sistematska kršenja prava, korupciju i selektivnu upotrebu religije, postao je "glavna prepreka napretku i oslobađanju iranskog naroda", naveli su oni.

Ebadi, koja živi u egzilu, rekla je za RSE prošle nedjelje da inicijativa 14 žena može podići svijest među Irancima o njihovoj vladi. "Mislim da je važno da se Iranci ujedine i postepeno kažu 'ne' Islamskoj Republici... i svakoj vrsti diktature", rekla je ona.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG