Linkovi

Teme

Godišnjica masovnog ubistva u školi na Floridi: Kako je tragedija prerasla u aktivizam

Ema Gonzales, jedna od preživjelih učenica na Maršu za naše živote u Vašingtonu, 24. marta 2018.

Pre tačno godinu dana, u srednjoj školi "Mardžori Stonmen Daglas" u Parklendu na Floridi desilo se masovno ubistvo koje je promijenilo deabatu o kontroli oružja u Americi. U školi je ubijeno 17 ljudi.

Optužen za ubistvo je 20-godišnji Nikolas Kruz koji je ušao u školu i automatskom puškom AR-15 ubio 17 učenika i nastavnika.

Učenici koji su preživjeli, tragediju su pretvorili u aktivizam: širom zemlje održavani su protesti, a izlaznost mladih glasača na kongresnim izborima 2018. bila je veća nego ikad - glasalo je 31 odsto birača od 18 do 29 godina.

Na protestu Marš za naše živote, održanom 24.marta 2018. u Vašingtonu, bilo je 500 hiljada ljudi.

Protest Marš za naše živote
Protest Marš za naše živote

Pitanje bezbjednosti oružja je pokrenulo mnoge milenijalce da izađu na glasanje, a Drugi amandman kojim se dozvoljava posjedovanje oružja, bio je među top temama koje su motivisale birače da izađu na izbore.

"Od kraja 2017. i prvoj polovini 2018. pitanje oružja popelo se na ljestvici najvažnijih pitanja za Amerikance", kaže Džon Dela Volp, direktor IOP.

Po anketi univerziteta Kvinipijak, 97 odsto Amerikanaca podržava univerzalne bezbjednosne provjere kupaca oružja - najviše u proteklih 5 godina.

Marš za naše živote u Vašingtonu
Marš za naše živote u Vašingtonu

Demokrate su u Predstavničkom domu predstavile zakon o obaveznim bezbjednosnim provjerama kupaca oružja, ali je malo vjerovatno da će taj prijedlog proći i Senat koji kontrolišu republikanci.

Neki republikanci, poput senatora sa Floride Marka Rubia, su u protekloj godini optuživani da primaju novac od Nacionalnog udruženja vlasnika oružja (NRA). Rubio je rekao da vjeruje da se pitanje masovnih ubistava u školama može riješiti zakonima o oružju.

Aktivisti pokreta Marš za naše živote
Aktivisti pokreta Marš za naše živote

Ipak, na Floridi se nije došlo do jedinstvenog rješenja kako škole učiniti bezbjednijim.

Komisija za javnu bezbjednost škole "Mardžori Stonmen Daglas" objavila je prije mjesec dana izvještaj od 400 strana o pucnjavi koja se desila 14. februara 2018. U izvještaju se preporučuje da nastavnici i školsko osoblje nose oružje kako bi odbranili učenike od masovnog ubice.

Te preporuke, međutim, nisu prihvatili roditelji djece koja su stradala, kao ni nastavnici u školi.

Slike žrtava ispred škole u Parklendu
Slike žrtava ispred škole u Parklendu

Iako su poslije godinu dana promijenjeni zakoni o bezbjednosti oružja u nekim državama, na federalnom nivou nije donijet zakon o bezbjednosti u školama.

Prema podacima projekta "The Trace" i Majami Heralda, od masovnog ubistva u Parklendu od vatrenog oružja ubijeno je 1200 Amerikanaca mlađih od 8 godina.

Većina tinejdžera i dalje je zabrinuta da bi pucnjava mogla da se dogodi i u njihovoj školi.

See all News Updates of the Day

UN: Pravo odluke o njihovim tijelima moraju imati žene

Demonstranti u Istanbulu protestuju protiv povlačenja Turske iz Istanbulske deklaracije Mart 27, 2021

UN-ov Populacijski fond pozvao je u srijedu nacije da poštuju tjelesnu autonomiju kao univerzalno pravo, rekavši da je previše žena i djevojaka uskraćeno za ovu osnovnu moć nad vlastitim tijelima.

"Pravo na autonomiju nad našim tijelima znači da moramo imati moć da donosimo odluke bez straha od nasilja ili da netko drugi odlučuje umjesto nas", rekla je izvršna direktorica UNFPA-e Natalia Kanem novinarima.

Ti drugi donositelji odluka uključuju partnere, članove obitelji, društvo i vladu.

U novom izvještaju, "Moje tijelo je moje vlastito", UNFPA je pregledao podatke iz gotovo 60 zemalja, što predstavlja oko četvrtine svjetske populacije. Otkrilo se da gotovo polovina žena nema moć donošenja vlastitih odluka o svojoj zdravstvenoj zaštiti, bilo da koriste kontracepciju ili ne, ili imaju spolni odnos s partnerom.

"Žena koja ima kontrolu nad svojim tijelom vjerojatnije će imati moć u drugim sferama svog života", rekla je Kanem.

No kad im se uskrati ta moć, rekla je da jača nejednakosti i nastavlja nasilje koje proizlazi iz rodne diskriminacije, a koja je u korijenu problema.

"Kada kontrola počiva negdje drugdje, autonomija ostaje zauvijek nedostižna", napominje se u izvještaju.

Zločini i postupci koji krše tjelesnu autonomiju žene uključuju ubistva iz "časti", prisilni i rani brak, testove "nevinosti" i sakaćenje ženskih spolnih organa. Prisilna trudnoća ili pobačaj također krše žensku moć donošenja odluka koje se tiču njenog tijela.

Izvršna direktorica United Nations Population Fund, Dr. Natalia Kanem, 14 November 2019, Nairobi, Kenya.
Izvršna direktorica United Nations Population Fund, Dr. Natalia Kanem, 14 November 2019, Nairobi, Kenya.

"Neka kršenja, poput silovanja, mogu biti inkriminirana, ali tada ne uvijek procesuirana i kažnjena", rekao je Kanem. "Ostala kršenja uopće nisu osporena jer su pojačana normama, praksom i zakonima zajednice."

Uprkos ustavnim jamstvima ravnopravnosti spolova u mnogim zemljama, izvještaj kaže da u prosjeku žene globalno uživaju samo 75% zakonskih prava muškaraca.

Kanem je rekla da je COVID-19 pogoršao situaciju za milione žena, povećavajući seksualno nasilje, posebno tijekom zaključavanja, stvarajući nove prepreke pristupu zdravstvenoj zaštiti te gubitke posla i obrazovanja.

Izvještaj napominje da je tjelesna autonomija problem za druge često marginalizirane skupine, uključujući neudate žene, LGBTI zajednice i osobe s invaliditetom.

Nijedna zemlja nije postigla ukupnu rodnu ravnopravnost, ali među onima s najboljim rezultatima su Švedska, Urugvaj, Kambodža, Finska i Nizozemska.

"Raznolikost koja vam pokazuje da ova težnja zapravo ne ovisi o kulturi ili položaju", rekao je Kanem, napominjući da je to istina i na dnu ljestvice.

Kazala je kako vlade moraju igrati vodeću ulogu ispunjavajući obaveze prema ugovorima o ljudskim pravima i mijenjajući socijalne, političke, institucionalne i ekonomske strukture koje jačaju rodne nejednakosti.

Demonstranti u Minesoti traže pravdu nakon policijskog ubistva mladog Afroamerikanca

A police officer holds a tear gas launcher while standing guard at the Brooklyn Center Police Department, days after Daunte Wright was shot and killed by a police officer, in Brooklyn Center, Minnesota, April 13, 2021.

Policija i prosvjednici sukobili su se treću noć u američkoj državi Minnesota nakon što je policajac pucao u 20-godišnjeg Afroamerikanca tijekom zaustavljanja prometa.

Vlasti na području Minneapolisa odredile su policijski sat od 22 sata uvečer kako bi ljude pokušali udaljiti osa ulice, ali stotine ljudi okupilo se ispred policijskog sjedišta u predgrađu Brooklyn Centra dok su tražili pravdu u tom slučaju.

Policija je naredila gomili da se raziđe, a u sukobima koji su uslijedili sudjelovali su prosvjednici koji su bacali predmete na policiju i policajci koristeći bombe i plinske granate.

Protesti su započeli kasno u nedjelju nakon što je policajka Kim Potter ustrijelila Daunte Wrighta. Medicinski istraživač okruga Hennepin rekao je da je Wright umro od pucnja u prsa i način smrti klasificirao kao ubojstvo.

Tužitelji okruga Hennepin proslijedili su slučaj obližnjem okrugu Washington, gdje je najviši tužitelj Pete Orput rekao da se nada da će do srijede donijeti odluku o podizanju optužnice.

Gradonačelnik Brooklyn Centra Mike Elliott rekao je da je zatražio od guvernera Minnesote da slučaj dodijeli državnom odvjetništvu.

U izjavi od utorka, udruga policijskih i mirovnih časnika Minnesote, izjavila je da "ne bi trebalo donositi zaključke dok istraga ne bude završena."

Potter, 26-godišnja veteranka policijske uprave Brooklyn Center, u utorak je dala otkaz.

"Voljela sam svaku minutu biti policajac i služiti ovoj zajednici najbolje što znam, ali vjerujem da je to u najboljem interesu zajednice, odjela i mojih kolega policajaca ako odmah dam otkaz", rekla je u pismu.

Ostavku je u utorak podnio i šef policije Tim Gannon.

Gannon je na konferenciji za novinare u ponedjeljak rekao kako vjeruje da je Potter slučajno pucala u Wrighta kad je mislila da upotrijebi elekro omamljivač - teaser. Taser je nesmrtonosno elektrošok oružje koje se koristi za onesposobljavanje pojedinca električnim udarom, omogućavajući mu pristup i rukovanje na nsiguran način.

Kardiolog: Floyd bi preživio da mu policajac Šovin nije klečao na vratu

Sudski crtež - prikaz video snimka na kojem se vidi George Floyd oboren na zemlju

Kardiolog koji je svjedočio na suđenju za ubistvo Džordža Flojda (George Floyd), rekao je da Flojd nije umro od srčanog udara niti predoziranja drogom, kao i da bi preživio da nije bio oboren na zemlju i da mu policajac Derek Šovin nije klečao na vratu više od devet minuta.

Doktor Džonatan Rič, profesor na Univerzitetu Nortvestern, rekao je poroti da smatra da bi Flojd preživio da nije bio tako obuzdavan od strane policije.

“Mislim da bi mogao da ode kući ili već gdje je krenuo da nije bio u poziciji u kojoj je bio”.

Branilac Dereka Šovina, Erik Nelson, tvrdi da 46-godišnji Flojd nije umro zbog toga što mu je Šovin klečao na vratu, već od srčanog udara, zloupotrebe droge i hroničnih tegoba koje je imao. Derek Šovin je izjavio da nije kriv za ubistvo.

Doktor Rič je osporio tvrdnje odbrane o uzrocima Flojdove smrti.

“Poslije uvida u sve činjenice i dokaze, sa velikom medicinskom sigurnošću mogu da kažem da Džordž Flojd nije umro od srčanog udara, niti predoziranja, iako je u njegovoj krvi pronađena određena količina opijata fentanila. Pod jedan, djeluje da je gospodin Flojd, od ranije poznat korisnik droga, imao razvijen stepen tolerancije na određene supstance. Pod dva, što je još važnije, na snimcima nisam vidio nikakve znake predoziranja opijatima", rekao je kardiolog.

Rič je rekao da su policajci, Šovin i preostala trojica, mogli sasvim sigurno da spasu Flojdov život, čak i kada je izgubio svijest pod pritiskom Šovinovog kolena.

"U jednom trenutku na snimku se čuje glas policajca koji kaže "misim da pada u nesvijest". To je bila prilika da mu se omogući da diše, možda da se okrene u položaj u kome je to moguće i da mu se obezbijedi dotok kiseonika. Dakle, u trenutku kada mu se stanje pogoršalo, stavljanje Flojda u drugi položaj bi pomoglo da mu se spasi život", rekao je Rič.

Kardiolog je rekao da Flojd nije imao hroničnih problema sa srcem, pa je isključio mogućnost srčanog udara.

"Sve ukazuje na to da je gospodin Flojd imao izuzetno jako srce", kazao je Rič

Početkom nedjelje, sudija Piter Kejhil odbio je zahtjev advokata odbrane da se 12 porotnika izoluje od medija i spoljnih uticaja, nakon što je u blizini Mineapolisa policajac ubio još jednog crnca, zaustavljenog zbog saobraćajnog prekršaja.

Sudija je ocijenio da bi izolovanje porote samo doprinijelo pogoršanju određenih zabrinutosti koje porotnici sada imaju.

Ipak, najavio je da će porota prilikom donošenja odluke o krivici Dereka Šovina biti izolovana.

Efekti sabotaže nuklearnih postrojenja u Iranu na neizravne pregovore sa SAD

Iranski zamjenik u Ministarstvu vanjskih poslova Abbas Araghchi i iranski veleposlanik u nuklearnom čuvaru Ujedinjenih naroda Kazem Gharibabadi napuštaju sastanak Zajedničkog povjerenstva JCPOA, u Beču, Austrija, 9. travnja 2021.

Budući da SAD i Iran planiraju svoju drugu rundu neizravnih nuklearnih pregovora u Beču ovog tjedna, neki analitičari kažu kako je nedjeljna sabotaža iranskog nuklearnog postrojenja Natanz oslabila iransku poziciju, dok drugi tvrde da sve ovisi o iranskom odgovoru.

Tajnica za tisak Bijele kuće Jen Psaki izjavila je u ponedjeljak da SAD očekuju neizravni pregovori u austrijskoj prijestolnici u srijedu kako je zakazano. Dvije strane održale su prvu rundu neizravnih razgovora u Beču od 6. do 9. travnja, a posrednici su bili predstavnici Britanije, Francuske, Njemačke, Kine i Rusije.

Kroz neizravne razgovore, SAD i Iran pokušavaju jedni druge dovesti u sklad s nuklearnim sporazumom iz 2015. godine u kojem je Iran pristao obuzdati nuklearne aktivnosti koje mogu biti oružane dok zauzvrat SAD i druge svjetske sile omoguće olakšanje sankcija.

Washington se povukao iz dogovora i započeo jednostrano pooštravanje sankcija Iranu 2018. pod vodstvom tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa, a Teheran mu je uzvratio nakon godinu dana tako što je počeo premašivati nuklearne granice dogovora poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA).

Tajnica za medije Bijele kuće Jen Psaki tijekom dnevnog brifinga za novinare u Bijeloj kući u Washingtonu, 1. travnja 2021. godine.
Tajnica za medije Bijele kuće Jen Psaki tijekom dnevnog brifinga za novinare u Bijeloj kući u Washingtonu, 1. travnja 2021. godine.

"Diplomatske rasprave koje su se odvijale ... očekujemo da će biti teške i duge", rekla je Psaki. "Nismo dobili nikakve naznake o promjeni sudjelovanja u ovim raspravama."

Iran nije javno izjavio nikakve promjene u svojim planovima za sudjelovanje u drugoj rundi bečkih pregovora od nedjeljnog incidenta u pogonu za obogaćivanje goriva u Natanzu.

Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif optužio je najvećeg regionalnog rivala Teherana Izrael da je sabotirao elektrodistribucijsku mrežu nuklearke, što je izazvalo zastoj i omelo rad. Također je incident nazvao činom "nuklearnog terorizma".

Ova satelitska fotografija tvrtke Planet Labs Inc. prikazuje iransko nuklearno postrojenje Natanz u srijedu, 7. travnja 2021. (Planet Labs Inc. putem AP)
Ova satelitska fotografija tvrtke Planet Labs Inc. prikazuje iransko nuklearno postrojenje Natanz u srijedu, 7. travnja 2021. (Planet Labs Inc. putem AP)

Izrael nije ni potvrdio ni porekao odgovornost za incident. Izraelski dužnosnici dugo su govorili da su spremni djelovati vojno kako bi spriječili Iran da razvija nuklearno oružje pod okriljem onoga što Teheran naziva civilnim energetskim programom. Izrael se također obećao braniti od iranskih posredničkih milicija u blizini svojih granica, ali dužnosnici se obično suzdržavaju od potvrđivanja umiješanosti u akcije protiv Irana.

Behrooz Bayat, iranski bivši savjetnik Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) sa sjedištem u Beču, rekao je kako vjeruje da je eksplozija prekinula napajanje Natanzovih centrifuga prve generacije koje obogaćuju uran, ključni sastojak u izradi nuklearnih bombi.

"Budući da su centrifuge prve generacije vrlo osjetljivi i precizni uređaji, vjerojatno je da ih je iznenadni nestanak struje oštetio 5.000 i učinio neupotrebljivima", rekao je Bayat u ponedjeljak u intervjuu za VOA Perzijski. "To ne znači da ih se ne može popraviti, ali trebat će mjeseci, a iranski program obogaćivanja bit će odgođen."

Iranska sve veća kršenja ograničenja obogaćivanja urana JCPOA posljednjih su mjeseci bila usmjerena kao pritisak na Bidenovu administraciju da ukine Trumpove sankcije i vrati se na dogovor, rekao je Bayat. Američki dužnosnici rekli su da je Iran, čini se, udaljen nekoliko mjeseci od dobivanja dovoljno obogaćenog urana za izradu nuklearne bombe.

"Ali poruka ovog napada [na Natanz] jest da iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei ne može nastaviti ovom rutom i da će biti neuspješan", rekao je Bayat.

U nedjeljnom tvitu, dopisnik za obranu izraelske mreže Channel 13 Alon Ben-David rekao je: „Bez mogućnosti obogaćivanja Natanza u narednim mjesecima, Iran gubi sredstva pritiska u pregovorima. Putem sigurnosnih i obavještajnih kanala američki su dužnosnici izrazili zadovoljstvo štetom na objektu. "

Iranski dužnosnici zaprijetili su da će se osvetiti Izraelu zbog incidenta u Natanzu.

Izraelski analitičar SimaShine iz izraelskog Instituta za studije nacionalne sigurnosti (INSS) rekao je za VOA da Iran ima nekoliko mogućnosti za uzvratni udarac.

"Pokušavali su u prošlosti i siguran sam da će pokušati ponovo na kibernetičkom polju, ako budu imali mogućnosti, [provesti] dramatičnu prodiranje u izraelsku civilnu infrastrukturu", rekao je Shine. "Pokušali su u vodenom polju i drugima, a pokušat će to učiniti u budućnosti, ako to bude moguće i uspješno."

U odvojenim komentarima za VOA, analitičar INSS-a Eldad Shavit rekao je kako će sve veća napetost između Irana i Izraela možda potaknuti Bidenovu administraciju da pokuša postići dogovor o JCPOA-i s Iranom prije nego što napetost dalje eskalira.

Postoji razlog za vjerovanje da će američka administracija sada biti još pod većim pritiskom da postigne sporazum s Irancima jer im je njihov strateški cilj povratak u JCPOA i zato što nemaju alternativnu politiku u odnosu na Iran ”, rekao je Shavit.

Pored iranske odmazde, Zarif je rekao da Teheran planira "značajan skok prema gore" u kršenju JCPOA ograničenja na svoje nuklearne aktivnosti.

Analitičar Zaklade za obranu demokracija Behnam Ben Taleblu rekao je za perzijski servis VOA da će Iran vjerojatno zadržati svoju strategiju kontinuirane nuklearne eskalacije kako bi pokušao pritisnuti SAD na slabljenje sankcija.

"Mislim da će bilo koja vrsta rata u sjeni koja se odvija u regiji biti irelevantna za pregovore o JCPOA-u, slično kao što je to bilo u doba prije JCPOA-a početkom 2010-ih", rekao je Taleblu.

Ovaj je članak nastao u perzijskom servisu VOA. Linda Gradstein doprinijela je iz Jeruzalema, a Payam Yazdian i Katherine Ahn iz VOA Persian u Washingtonu.

Šta Rusija želi da postigne u Ukrajini?

ARHIVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin posmatra vježbu pomorskih snaga u Crnom moru, blizu Krima

Dva američka ratna broda trebalo bi ove nedjelje da stignu u Crno more, što je znak podrške koju administracija predsjednika Joe Bidena pruža Ukrajini, dok se sve više strahuje da ruski predsjednik Vladimir Putin razmatra napad na susjeda Rusije.

Kremlj nadgleda najveće raspoređivanje ruskih snaga, tenkova i projektila duž granice sa Ukrajinom od aneksije ukrajinskog poluostrva Krim 2014. godine, navode ukrajinski i američki zvaničnici. Rusija je izvela najmanje tri vojne vježbe uz ukrajinsku granicu od sredine marta.

Biden je prošle nedjelje, prvi put od preuzimanja položaja predsjednika, telefonom razgovarao sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim. Prema saopštenju iz Bijele kuće, "potvrdio je odlučnu američku podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine u svjetlu nastavka ruske agresije u Donbasu i na Krimu".

Slanje ratnih brodova u Crno more trebalo bi da naglasi tu podršku.

Sukobi ukrajinskih snaga i proruskih pobunjenika u ukrajinskom regionu Donbas se zaoštravaju od kraja januara, a visoki zvaničnik Kremlja Dmitrij Kozak upozorio je da će puna eskalacija konflikta vjerovatno označiti "početak kraja" Ukrajine. I Kijev i zapadne zemlje ocijenili su da Kozakova izjava predstavlja prijetnju.

Dmitrij Peskov, portparol Kremlja, osporio je tvrdnje o nagomilavanju snaga, ali je novinarima u Moskvi rekao da Rusija ima pravo da "premješta svoje oružane snage širom svoje teritorije". Ukrajinski predsjednik je tokom prošlonedjeljne posjete Donbasu govorio o "velikoj eskalaciji".

U tom regionu je u subotu poginuo jedan ukrajinski vojnik, dok je jedan povrijeđen, saopštili su ukrajinski vojni zvaničnici. To je četvrta ukrajinska žrtva borbi u Donbasu samo ovog mjeseca. Ukrajinci su saopštili da je vojnik poginuo nakon što su proruske snage otvorile vatru automatskim bacačima granata i minobacačima od 82 milimetra, koji su zabranjeni mirovnim sporazumom iz Minska, dogovorom potpisanim 2014. godine koji se često krši. ​

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski posmatra vojne jedinice u Donbasu
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski posmatra vojne jedinice u Donbasu

U Donbasu je od početka 2021. godine poginulo 26 ukrajinskih vojnika, mada su pojedini stradali u incidentima koji nisu povezane sa sukobima. Četiri ukrajinska vojnika poginula su u napadu proruskih snaga 26. marta.

Ukrajinske snage i proruski separatisti bore se za kontrolu nad istočnom Ukrajinom od ruske ankesije Krima, a u konfliktu je stradalo više od 14.000 ljudi.

Od pobjede na predsjedničkim izborima 2019. godine, Zelenski traži održavanje nove runde mirovnih pregovora u kojima bi učestvovali zapadni lideri. Ubrzo nakon izbora, uputio je direktan apel Putinu: Da li moramo da razgovaramo? Da. Hajde da to uradimo".

Kremlj i Kijev su kasnije te godine postigli sporazum o razmjeni zarobljenika, što je podstakle nade u postizanje mirovnog dogovora koji bi zaustavio sedmogodišnji konflikt između Ukrajine i proruskih separatista, koji imaju podršku ruskih snaga.

Pojedini protivnici Zelenskog strahovali su da bi njegovi mirovni napori mogli da dovedu do osnivanja stalne ruske enklave u istočnim pokrajinama Donjecku i Lugansku. Međutim, Zelenski ne popušta kada je riječ o pitanju ukrajinskog suvereniteta nad Donbasom i odbija da prihvati, kako navodi, ruske lažne tvrdnje o tome ko upravlja proruskim separatistima.

Pojedini analitičari ocjenjuju da su nedavni ruski vojni potezi znak da je Moskva nezadovoljna Zelenskim, koji je takođe pokrenuo akciju protiv saveznika Kremlja u Ukrajini među kojima je i političar, tajkun i TV magnat Viktor Medvedčuk, prijatelj ruskog lidera.

Medvedčuk i njegova supruga su optuženi da su novcem iz naftnog postrojenja u Rusiji finansirali samoproglašene republike u istočnoj Ukrajini. Ukrajinske vlasti su zamrzle njegovu imovinu.

Velika eskalacija?

Analitičari su međutim podijeljeni u pogledu pitanja koji je cilj nagomilavanja ruskih snaga, te da li Putin zaista namjerava da pokrene vojnu ofanzivu ili samo testira odlučnost Zapada i Zelenskog.

"Velika invazija konvencionalnih snaga predstavljala bi veoma značajnu eskalaciju sedmogodišnje ruske kampanje agresije protiv Ukrajine", smatra Piter Dikinson iz američkog Atlantskog savjeta.

"Od kako su izbili sukobi u istočnoj Ukrajini 2014. godine, Kremlj je pokušao da održi privid da nije odgovoran, tako što je rasporedio ograničen broj konvencionalnih trupa uz hibridne snage sastavljene od plaćenika, volontera i lokalnih saradnika. Ako budu angažovane ruske vojne jedinice koje se okupljaju blizu Ukrajine, to bi označilo potpuno novu fazu konflikta koja bi imala ozbiljne posljedice po međunarodnu bezbjednost", napisao je Dikinson u najnovijem izdanju biltena koji uređuje "Ukraine Alert".

Pojedine zapadne diplomate i analitičare alarmira zapaljiva retorika zvaničnika Kremlja uz način na koji ruski mediji, koje kontroliše država, izvještavaju o krizi. Prema ruskim medijskim izvještajima, Kijev planira ofanzivu u Donbasu, a prenose se i Kozakove izjave kojima se sugeriše da Ukrajina možda planira etničko čišćenje u tom regionu.

Peskov je prošlog petka rekao da Kremlj strahuje od obnove punih sukoba u istočnoj Ukrajini i da je spreman da zaštiti ruske civile u Donbasu. Ukrajinski vojni zvaničnici odbacili su ruske tvrdnje da vojska planira napad na istoku, a Kremlj su optužili da traži izgovor za pokretanje ofanzive.

“Sve ukazuje na to da se Rusija priprema sa vojni upad u Ukrajinu. Putin uvijek drži sve opcije otvorenim, ali vojni potezi i propaganda Kremlja ukazuju na to da je blizu ruska vojna agresija", tvitovao je u nedelju Anders Aslund, visoki saradnik Atlantskog savjeta i autor knjige "Russia's Crony Capitalism".

Međutm, drugi analitičari i diplomate smatraju da Kremlj podstiče burne reakcije zbog Donbasa više zbog domaćih nego međunarodnih razloga i da Putin pokušava da odvrati pažnju građana sa zahtjeva da se oslobodi opozicioni lider Aleksej Navalni čije je zdravlje, kako se izvještava, pogoršano u zatvoru.

Oni ističu da je raspoređivanje vojnih snaga možda dio izborne strategije uoči parlamentarnih izbora u Rusiji u septembru. Putinova popularnost je u padu, a njegova stranka "Jedinstvena Rusija" bi mogla da ima loš rezultat na izborima. Analitičari ocjenjuju da bi izazivanje vanrednog stanja, bez vođenja punog rata, moglo da poboljša izglede za Putinovu stranku i da joj omogući da iskoristi talas patriotizma.

Taras Kuzio, akademik Nacionalnog univerziteta Kijeva ne vjeruje da Kremlj priprema Rusiju za punu invaziju Ukrajine "zato što bi to dovelo do dugog rata i potpunog kraha ruskih odnosa sa Zapadom".

Međutim, Kuzio ne odbacuje mogućnost da Kremlj želi kratak ali ograničen sukob i sugeriše da Moskva možda razmišlja da ponovi događaje iz Gruzije 2008. godine, kada je tadašnji predsjednik Mihai Sakašvili odgovorio na provokaciju iz Južne Osetije i intervenisao, što je zatim dovelo do ruske oružane intervencije.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG