Linkovi

Teme

Godišnjica masovnog ubistva u školi na Floridi: Kako je tragedija prerasla u aktivizam

Ema Gonzales, jedna od preživjelih učenica na Maršu za naše živote u Vašingtonu, 24. marta 2018.

Pre tačno godinu dana, u srednjoj školi "Mardžori Stonmen Daglas" u Parklendu na Floridi desilo se masovno ubistvo koje je promijenilo deabatu o kontroli oružja u Americi. U školi je ubijeno 17 ljudi.

Optužen za ubistvo je 20-godišnji Nikolas Kruz koji je ušao u školu i automatskom puškom AR-15 ubio 17 učenika i nastavnika.

Učenici koji su preživjeli, tragediju su pretvorili u aktivizam: širom zemlje održavani su protesti, a izlaznost mladih glasača na kongresnim izborima 2018. bila je veća nego ikad - glasalo je 31 odsto birača od 18 do 29 godina.

Na protestu Marš za naše živote, održanom 24.marta 2018. u Vašingtonu, bilo je 500 hiljada ljudi.

Protest Marš za naše živote
Protest Marš za naše živote

Pitanje bezbjednosti oružja je pokrenulo mnoge milenijalce da izađu na glasanje, a Drugi amandman kojim se dozvoljava posjedovanje oružja, bio je među top temama koje su motivisale birače da izađu na izbore.

"Od kraja 2017. i prvoj polovini 2018. pitanje oružja popelo se na ljestvici najvažnijih pitanja za Amerikance", kaže Džon Dela Volp, direktor IOP.

Po anketi univerziteta Kvinipijak, 97 odsto Amerikanaca podržava univerzalne bezbjednosne provjere kupaca oružja - najviše u proteklih 5 godina.

Marš za naše živote u Vašingtonu
Marš za naše živote u Vašingtonu

Demokrate su u Predstavničkom domu predstavile zakon o obaveznim bezbjednosnim provjerama kupaca oružja, ali je malo vjerovatno da će taj prijedlog proći i Senat koji kontrolišu republikanci.

Neki republikanci, poput senatora sa Floride Marka Rubia, su u protekloj godini optuživani da primaju novac od Nacionalnog udruženja vlasnika oružja (NRA). Rubio je rekao da vjeruje da se pitanje masovnih ubistava u školama može riješiti zakonima o oružju.

Aktivisti pokreta Marš za naše živote
Aktivisti pokreta Marš za naše živote

Ipak, na Floridi se nije došlo do jedinstvenog rješenja kako škole učiniti bezbjednijim.

Komisija za javnu bezbjednost škole "Mardžori Stonmen Daglas" objavila je prije mjesec dana izvještaj od 400 strana o pucnjavi koja se desila 14. februara 2018. U izvještaju se preporučuje da nastavnici i školsko osoblje nose oružje kako bi odbranili učenike od masovnog ubice.

Te preporuke, međutim, nisu prihvatili roditelji djece koja su stradala, kao ni nastavnici u školi.

Slike žrtava ispred škole u Parklendu
Slike žrtava ispred škole u Parklendu

Iako su poslije godinu dana promijenjeni zakoni o bezbjednosti oružja u nekim državama, na federalnom nivou nije donijet zakon o bezbjednosti u školama.

Prema podacima projekta "The Trace" i Majami Heralda, od masovnog ubistva u Parklendu od vatrenog oružja ubijeno je 1200 Amerikanaca mlađih od 8 godina.

Većina tinejdžera i dalje je zabrinuta da bi pucnjava mogla da se dogodi i u njihovoj školi.

See all News Updates of the Day

Irak: Intezivirani sukobi prosvjednika i sigurnosnih snaga

Irak: Intezivirani sukobi prosvjednika i sigurnosnih snaga
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:30 0:00

Trump potpisuje novi sjevernoamerički trgovinski sporazum

Predsjednik SAD Donald Trump, premijer Kanade Justin Trudeau i tadašnji predsjednik Meksika Enrique Pena zajednički potpisuju sporazum, 30. novembra 2018, u Buenos Airesu, Argentina.

Predsjednik SAD Donald Trump trebalo bi da u srijedu potpiše novi trgovinski sporazum sa Meksikom i Kanadom, što je bila jedna od glavnih tema u njegovoj kampanji koja ga je dovela na vlast pre tri godine.

Ceremoniji u Bijeloj kući neće prisustvovati ključne demokrate iz Predstavničkog doma, koje su pomogle da se postigne dvopartijsko odobravanje mjera u Kongresu.

Sporazum SAD-Meksiko-Kanada zamjeniće 26 godina star Sjevernoamerički trgovinski sporazm (NAFTA). Trump je često kritkovao NAFTA-u, posljednji put na mitingu koji je održao u utorak na kom je taj sporazum nazvao "jednim od najgorih trgovinskih sporazuma ikad u istoriji".

Zakon predviđa čvršća pravila po pitanju auto-industrije, elektronske trgovine i odredaba o radu, ali naširoko ostavlja nepromijenjen protok trgovine između sjevernoameričkih zemalja, vrijedan 1,2 biliona dolara.

Sporazum neće biti u potpunosti implementiran dok ga ne ratifikuje Kanada. Ratifikacija je predstavljena u kanadskom Predstavničkom domu u ponedjeljak, gdje su premijer Justin Trudeau i drugi zvaničnici zahtijevali hitno usvajanje.

Meksiko je ratifikaciju obavio prošle godine.

Coronavirus: Nije naučena lekcija odakle dolazi opasnost

Coronavirus: Nije naučena lekcija odakle dolazi opasnost
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:03 0:00

Trumpov predstavio plan za Bliski istok, Palestinci ga odbacili kao „zavjeru”

Predsjednik SAD Donald Trump i izraelski premijer Benjamin Netanjahu na konferenciji za novinare u Bijeloj kući, 28. januar 2020

Predsjednik Donald Trump objavio je dugo očekivani plan za Bliski istok, u kojem je predložio stvaranje države Palestine čija bi prijestolnica bila u dijelovima Istočnog Jerusalima. Time su okončane spekulacije o tome da li će njegova administracija napustiti rješenje koje predviđa postojanje dvije države.

"Izrael je napravio ogroman korak ka miru", rekao je Trump, predstavljajući plan sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom u Bijeloj kući.

Trump je dodao da je poslao pismo o prijedlogu i palestinskom predsjedniku Mahmudu Abasu. Palestinski lideri saopštili su da nisi bili pozvani u Washington, i da ni jedan plan ne može da funkcioniše bez njih.

Američki lider je priznao da je uradio mnogo za Izrael, ali da je želio i "odličan dogovor za Palestince". Takođe je naglasio da je plan "istorijska šansa" za Palestince da dobiju svoju državu.

"Ovo je istorijski dan", rekao je Netanjahu koji je Trumpov mirovni plan uporedio sa odlukom bivšeg američkog predsjednika Harryja Trumana da 1948. godine prizna izraelsku državu.

"Danas ste postali prvi svjetski lider koji je priznao izraelski suverenitet nad područjima u Judeji i Samariji koja su ključna za našu bezbjednost i za naše naslijeđe", naglasio je izraelski premijer, koristeći biblijska imena za Zapadnu obalu.

Palestinski lider je poslije Trumpovog obraćanja, sa Zapadne obale poručio da je plan američkog lidera "zavjera".

"Trump i Netanjahuu poručujem: Jerusalim nije na prodaju, sva naša prava nisu na prodaju i njima se ne može trgovati. I vaš plan, zavjera, neće proći", rekao je Abas u obraćanju u Ramali.

Zamrzavanje izgradnje jevrejskih naselja

Prema planu, teritorija trenutno pod palestinskom kontrolom bi se više nego udvostručila, iako bi se priznao izraelski suverenitet nad glavnim jevrejskim naseljima na Zapadnoj obali, čemu će se Palestinci gotovo sigurno protiviti.

Plan predviđa četvorogodišnje zamrzavanje izgradnje novih jevrejskih naselja, a tokom tog perioda bi se vodili pregovori o detaljima sveobuhvatnog sporazuma, naveli su neimenovani visoki zvaničnici administracije koji su medije informisali o sadržaju plana.

Međutim, nije poznato da li bi se taj rok mogao produžiti, ako se za četiri godine ne postigne konačan dogovor.

Izraelski lideri pozdravili su Trumpov plan, dok su ga Palestinci unaprijed odbacili i Trumpa optužili da je pristrasan u korist Izraela.

Palestinska islamistička grupa Hamas, koja kontroliše Pojas Gaze, ocijenila je da su izjave predsjednika Trumpa i njegov bliskoistočni plan "agresivni", a prijedlozi za Jerusalim "glupost".

Prijedlog, od 50 strana, predviđa više ustupaka za Palestince nego što su mnogi analitičari očekivali. Međutim, od njih se zahtijeva da prihvate uslove koje prethodno nisu bili spremni da razmotre, kao što je prihvatanje naselja na Zapadnoj Obali.

Plan američke administracije nadovezuje se na ekonomski prijedlog za Zapadnu obalu i Gazu, objavljen prošlog juna, koji su Palestinci takođe odbacili.

Prema uslovima "mirovne vizije", na kojoj je Trumpov zet i savjetnik Jared Kushner radio gotovo tri godine, u budućoj palestinskoj državi bili bi Zapadna obala i Gaza, povezani kombinacijom puteva, mostova i tunela, naveli su zvaničnici.

Stvaranje palestinske države će međutim zavisiti od ispunjavanja međunarodnih standarda za upravljanje, kao što su poštovanje ljudskih prava, sloboda medija, i transparentne i kredibilne institucije.

Izrael bi i dalje bio odgovoran za bezbjednost u dolini Jordana u doglednoj budućnosti, mada bi njegove odgovornosti mogle da se smanjuju dok buduća palestinska država gradi svoje kapacitete.

Izraelski premijer i njegov glavni politički rival na izborima u martu Beni Ganc podržali su plan.

Netanjahu je uoči izbora zatražio aneksiju dijelova Zapadne obale i izraelski suverenitet nad svim naseljima.

Male šanse za oživljavanje pregovora?

Pregovori Izraelaca i Palestinaca prekinuti su 2014. godine, i nije jasno da li bi Trumpov prijedlog mogao da ih oživi. Američki zvaničnici saopštili su da su spremni za početni palestinski skepticizam, ali da se nadaju da će vremenom pristati da pregovaraju.

Uoči Trumpovog obraćanja, hiljade Palestinaca protestovale su u Gaza Cityju, a izraelske snage učvrstile su pozicije blizu palestinskog grada Ramale i jevrejskog naselja Beit El na Zapadnoj obali.

Palestinci smatraju Zapadnu obalu središtem buduće nezavisne države, a Istočni Jerusalim prijestolnicom. Veći dio međunarodne zajednice podržava taj stav, dok se Trump distancirao od višedecenijske američke politike prema Bliskom istoku i zauzeo više pro-izraelsku politiku.

Glavni dio te politike je priznanje Jerusalima kao izraelske prijestolnice i premještanje američke ambasade u taj grad. Takođe je zatvorio palestinske diplomatske objekte u Washingtonu i prekinuo finansiranje programa pomoći za Palestince.

Sekretar za pravosuđe demantuje Boltona: Trump nije činio usluge liderima Kine i Turske

Sekretar za pravosuđe William Barr

Sekretarijat za pravosuđe SAD demantovao je izvještaj New York Timesa da su bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost John Bolton i sekretar za pravosuđe William Barr bili zabrinuti zbog toga što je predsjednik Donald Trump, navodno, činio lične usluge liderima Kine i Turske.

"Nije bilo riječi ni o kakvim 'ličnim uslugama' niti 'uticaju' na istrage, niti je sekretar za pravosuđe Barr rekao da su razgovori predsjednika sa stranim liderima bili neprimjereni", napisala je na Twitteru portparolka sekretarijata Kerri Kupec​.

New York Times je svoju priču bazirao na radnoj verziji knjige Johna Boltona koja je procurila u javnost.

Bolton piše da je u privatnim razgovorima sa Barrom pominjao komentare koje je predsjednik Trump iznio kineskom predsjedniku Xi Jinpingu o kineskoj kompaniji ZTE - za koju je američki Sekretarijat za trgovinu ustanovio da krši sankcije time što šalje proizvode u Iran i Sjevernu Koreju. Trump je, uprkos protivljenju Kongresa, ukinuo te sankcije nakon lične molbe kineskog predsjednika.

Prema izvještaju Timesa, Bolton je rekao da je sa Barrom razmatrao i razgovor Trumpa i turskog predsjednika Recepa Tayypa Erdogana o istrazi o poslovanju turske Halkbanke. Bolton je napisao da je Barr bio zabrinut zbog Trumpovog neprimjerenog uticaja na nezavisnu istragu.

List piše i da se u radnoj verziji Boltonove knjige opisuje "zabrinutost stručnjaka i visokih zvaničnika u administraciji zaduženih za spoljnu politiku zbog Trumpove naklonosti prema autoritarnim liderima".

Radna verzija knjige Johna Boltona procurila je u javnost u isto vrijeme kada Bijela kuća iznosi svoju odbranu na suđenju Donaldu Trumpu u Senatu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG