Linkovi

Globalna potraga za vakcinom za COVID-19 još bez garancija


In this screen grab from video issued by Britain's Oxford University, a volunteer is injected with either an experimental COVID-19 vaccine or a comparison shot as part of the first human trials in the U.K. to test a potential vaccine, led by Oxford University in England on April.

Stotine ljudi zasukalo je rukave u zemljama širom svijeta, da učestvuje u testiranju eksperimentalnih vakcina za COVID-19 koje bude nadu, možda nerealnu, da je kraj epidemije bliži nego što se očekivalo. 

Oko 100 istraživačkih timova isprobava injekciju, dok je desetak još u ranoj fazi testiranja na ljudima, ili tek treba da počne. Ima mnogo pokušaja, naučnici kažu da to povećava šanse da nekoliko zaista i da rezultata.

"Mi se ne takmičimo jedni protiv drugih, mi se takmičimo protiv pandemije, i treba nam što više takmičara na našoj strani", kaže Andrew Pollard​, šef istraživačkog tima Oxford univerziteta za AP.

Gorka istina

Nema nikakvog načina da se predvidi koja vakcina, i da li ijedna, može da bude efikasna i bezbjedna, pa čak ni da se otkrije koja je najbolja. Vodeći stručnjak u timu Bijele kuće za borbu protiv koronavirusa Anthony Fauci navodi: "Morate više puta da pokušate da uspijete, prije nego što ćete dobiti bezbjednu i efikasnu vakcinu".

Prva oprezna testiranja u martu, obavljena su na malom broju dobrovoljaca, koji su primili injekciju da bi se vidjelo ima li nuspojava. Prerasla je u veću studiju u Kini, SAD i Evropi, u pokušaju da se istraži, da li druge vakcine koje se testiraju, možda efikasnije.

Ispitati sa sigurnošću da li neka od vakcina ima efekta u realnom svijetu, tako što će se testirati na grupama ljudi u regionima gdje ima virusa. To nije jednostavno kada učesnici mogu biti iz mjesta gdje opada broj zaraženih ili gdje postoji mjera ostajanja kod kuće. Teško je i nalaženje načina da se brzo distribuira dovoljno doza za kandidate kod kojih ima efekata.

Donosioci odluka razmatraju planove da savladaju obje prepreke i pokušaju da smanje vrijeme koje je obično potrebno da se nađe vakcina. Upitana da li je moguća vakcina do januara, Deborah Birx iz tima Bijele kuće za pandemiju, rekla je za Fox News: "Na papiru je moguće, pitanje je da li ćemo uspjeti u stvarnosti".

Fauci je upozorio da čak i da sve bude u najboljem redu, 12 do 18 mjeseci za vakcinu je i dalje rekordno brzo, a u januaru bi trebalo da bude tačno godinu dana od kada je Nacionalni institut za zdravlje počeo da pravi COVID-19 vakcinu, koja se sada testira.

Različite vakcine sa različitim efektima

U zavisnosti kako brojite, ima od 8 do 11 tipova vakcina u ranim fazama testiranja u Kini, SAD, Velikoj Britaniji i Njemačkoj. U pitanju je saradnja kompaniija Pfizer i BioNTech koje su prošle nedjelje počele testiranje četiri različite vrste vakcina u Njemačkoj. Još istraživanja će započeto u drugim zemljama, od maja do jula biće još injekcija spremnih za testiranje na ljudima.

Dobrovoljaca za testiranje ne fali.

"Ovim igram malu ulogu u borbi protiv virusa", kaže Anthony Campisi​ iz Philadelphije, koji ima 33 godine. Prošlog mjeseca je na Univerzitetu Pennsylvania primio prvu dozu Inovio Pharmaceuticals vakcine koja je bazirana na DNK.

"Mogu da budem zamorče", kaže on.

Razne vakcine funkcionišu na različite načine. To je važno, jer ako jedna vrsta ne zabilježi uspjeh, druga možda hoće. Drugačiji tipovi vakcina su efikasniji u nekim porodicama virusa, nego u drugim. Kada su 2003. godine naučnici pokušavali da razviju vakcinu protiv SARS-a, iz porodice novog virusa, ispitivanja na životinjama ukazala su na problem sa bezbjednošću vakcine, ali je SARS nestao i nije više bilo novca da se nastavi izučavanje. Vakcine protiv drugog virusa sličnog COVID-19, MERS bile su samo na prvom koraku testiranja bezbjednosti.

"Sad sa naknadnim znanjem, trebalo je da se više potrudimo tada da izumimo vakcine protiv tih koronavirusa", rekao je doktor Sten Vermund​, dekan Škole za javno zdravlje Yale.

"Sada moramo da pokušavamo razne strategije ako želimo brze rezultate".

Za i protiv

Kineski Sinovac i SinoPharm ispituju "neaktivirane" vakcine, koje se prave uzgajanjem koronavirusa, a zatim uništavanjem. Za sada su ove kompanije objavile jako malo informacija o tome kako se vakcine razlikuju. Tehnologija je pak isprobana, polio vakcine, ali i neke vrste onih za grip su od neaktivnog virusa, iako je teško brzo napraviti milione doza.

Većina drugih vakcina ima za cilj da trenira organizam da prepozna koronavirus.

Jedan način: Iskoristiti bezazlen virus da unese određeni protein u organizam. Lakše je proizvesti, nego odrediti koji virus je najbolji da unese, što je ključno pitanje. Kineske CanSino Biologics su napravile vakcinu, koristeći adenovirus koji prenosi običnu prehladu, tako programiran da se ne širi po cijelom svijetu. U slučaju da se ljudski imuni sistem izbori sa prehladom, prije nego što vakcina počne da obavlja svoj posao, Pollardov tim na Oxfordu izabrao je da koristi adenovirus koji obično zarazi šimpanze.

Drugi način: Ubrizgati dio genetskog koda koronavirusa, koji programira organizam da sam proizvodi određeni protein, koji tjera imuni sistem na napad. To je nova, još nepotvrđena tehnologija, ali koja obećava i bržu proizvodnju. Vakcine koje su napravili Nacionalni institut za zdravlje i Moderna, Inovio Pharmaceuticals, i Pfizer i BioNtech koriste pristup sa genetičkim kodom.

Ima još metoda koji su na čekanju: sa nanodelovima proteina ili čak i sprej za nos, kao alternativa injekciji.

Većina testova vakcine ispituje koliko su bezbjedne i da li krv volontera pokazuje imune reakcije. Neke su brzo zabilježile visoke rezultate, ali i dalje postoji bojazan da li će se stvarno pokazati kao zaštita.

Dokaz da vakcina radi

Ako su volonteri kod kuće ili žive u oblastima gdje je virus brzo prestao da se širi, onda se premalo ljudi dalje može zaraziti, što ostavlja naučnike pred pitanjem, da li ih je zaštitila vakcina ili socijalno distanciranje. Studija Oxforda prati 1.000 ljudi, od kojih je pola dobilo vakcinu, ali planiraju da prošire ispitivanje na još 5.000 volontera za konačni odgovor. Tim je svjestan da će morati da radi testiranja i u drugim zemljama.

"Kada jurite pandemiju, mjesto koje vam izgleda kao pravo danas, može da bude potpuno loš izbor za dvije nedelje. To je teška okolnost", kaže Pollard.

U SAD, neki zakonodavci su zatražili drugačiji i kontroverzni eksperiment: Uzeti mlade i zdrave volontere, koji su spremni da se namjerno zaraze koronavirusom da bi dokazali da ih vakcina štiti. Ali neki zdravi odrasli ljudi su umrli od COVID-19, i sve dok doktori ne budu razumjeli zašto se to desilo, to ispitivanje je rizičan prijedlog sa ozbiljnim etičkim pitanjima, kaže Vermund sa Yalea

Svjetska zdravstvena organizacija je prošle nedjelje pozvala države da ponude najbolje lokacije za međunarodni projekat koji bi ubrzao napredak, tako što bi i imali i volontere za dalja ispitivanja vakcine u mjestima gdje zaraza i dalje traje.

U Americi, Trumpova administracija planira svoj projekat Operation Warp Speed koji bi proširio ispitivanje na drugačije vakcine, koje se drugačije prave i drugačije djeluju, rekla je Birx. Ako prvi dokazi budu dovoljno čvrsti, a virus se i dalje bude širio, Agencija za hranu i lijekove mogla bi da uzme u obzir da po hitnom postupku vakcina počne da se koristi, prije konačnih testova, rekao je doktor Peter Marks, koji rukovodi odjeljenjem u agenciji koje nadgleda testove.

Zalihe za cijeli svijet

Kada kod se bude napravila prva efikasna vakcina, neće je biti dovoljno za sve. Sve veći broj proizvođača injekcija navodi da su spremni da naprave tone i tone doza. Mogu izgubiti milione dolara ako uzmu da rade lošu vakcinu, ali i da zarade milione ako imaju pravu, kada počne masovna vakcinacija

"Moramo da pravimo nove proizvodne pogone", kaže direktor kompanije Welcome Trust za proizvodnju vakcina Charlie Weller​. "I da prihvatimo da će neki pogoni biti i za vakcine, koje će možda propasti".

Nije to samo kocka za tržište. Američka vlada ima dogovore sa kompanijama Moderna i Johnson&Johnson da će zajedno uložiti skoro milijardu dolara da se poboljša proizvodnja.

"Na početku je najteže da napravimo što više možemo", kaže doktor Richard Hatchett​, generalni direktor Koalicije za spremnost za inovacije za epidemiju, koja finansira nekoliko istraživanja vakcine protiv koronavirusa širom svijeta.

Čak i kad se dobije efikasna vakcina, treba uzeti u obzir vrijeme koje će timovi za pandemiju odlučivati ko prvi treba da je dobije - najvjerovatnije zdravstveni radnici i stariji - sve dok ne bude dovoljno doza za cijeli svijet, bogate i siromašne zemlje.

"Plašim se onoga što bih nazvao vakcina nacionalizmom. To je tenzija između obaveze koji lideri država imaju da zaštite živote svog stanovništa, i imperativa da se omogući jednaka podjela u cijelom svetu", kaže on.

A sa milijardama ljudi kojima će trebati jedna doza, ili možda više, samo jedna pobjeda u ovoj situaciji nije dovoljna.

"Male su šanse da će samo jedan proizvođač ili vakcina moći da ispune zahtjeve cijelog svijeta", navodi Pollard.

Komentari

XS
SM
MD
LG