Linkovi

Analize i istraživanja

Počeo izbor porote na suđenju bivšem policajcu za ubistvo Georgea Floyda

Protesti u Minnesoti uoči početka suđenja za ubistvo Georgea Floyda, 6. mart 2021. godina

Izbor porote na suđenju bivšem policajcu iz Minneapolisa za ubistvo Afroamerikanca Georgea Floyda počeo je u utorak, a taj proces bi mogao da traje tri nedjelje i duže. Uvodna izlaganja na suđenju Dereku Chauvinu trebalo bi da počnu najranije 29. marta.

Potencijalni porotnici moraju da tokom ispitivanja pokažu tužiocima i advokatima odbrane da mogu da ostave po strani svoje stavove i budu nepristrasni u razmatranju dokaza. Međutim, to neće biti lako, s obzirom na to je video snimak Floydovog hapšenja "obišao" svijet.

Chauvin je optužen za ubistvo drugog stepena i ubistvo iz nehata, a porota se bira uprkos tome što je neizvjesno da li će biti dodata i treća optužba - ubistvo trećeg stepena. Tužioci su tražili od Apelacionog suda Minnesote da zaustavi sudski proces dok se to pitanje ne riješi, što je moglo da dovede do višenedjeljnog ili višemjesečnog odlaganja.

Floyd je proglašen mrtvim 25. maja nakon što mu je Chauvin, bijelac, klečao na vratu oko devet minuta, čak i nakon što je Afroamerikanac prestao da se pomjera. Floydova smrt dovela je do masovnih i, povremeno, nasilnih protesta u Minneapolisu i gradovima širom SAD i svijeta i do suočavanja Amerike sa rasnim pitanjima.

Chauvin i još tri policajca su otpušteni. Njegovim kolegama biće suđeno u avgustu po optužbi za saučesništvo.

Sudija Peter Cahill ​u utorak je donio presude u vezi sa nekoliko pitanja koja se tiču sudskog procesa. On je između ostalog naveo da će tokom svjedočenja porotnici čuti kada je Chauvin prestao da radi za policiju, ali ne i da je otpušten niti da je grad ponudio "značajno" poravnanje po tužbi koju je podnijela Floydova porodica. Ti detalji neće biti dozvoljeni, zato što bi mogli da impliciraju krivicu, rekao je sudija.

Gradske vlasti nisu odgovorile na pitanje o poravnanju, a na zahtjev za komentar nije odgovorio ni advokat Floydove porodice.

Cahill je takođe naveo da će vatrogascu, koji na video snimku traži od policajaca da provjere Floyov srčani puls, biti dozvoljeno da svjedoči o tome šta je vidjela i da li je mislila da je potrebna medicinska intervencija. Međutim, neće joj biti dozvoljeno da spekuliše da li bi njena intervencija spasila Floydov život. Biće dozvoljeno i svjedočenje o obuci kroz koju je Chauvin prošao.

Stotine ljudi okupile se su u ponedjeljak ispred sudnice, na početku procesa, a mnogi su nosili transparente na kojima je pisalo "Pravda za Georga Floyda " i "Osudite policajce ubice". U utorak, bilo je vrlo malo protesta.

U okviru optužbe za ubistvo drugog stepena, tužioci moraju da dokažu da su postupci Dereka Chauvina "bili značajan uzročni faktor" u slučaju Floydove smrti i da je Chauvin odgovoran za teški napad.

Za optužbu za ubistvo trećeg stepena moraju da dokažu da je Chauvin uzrokovao Floydovu smrt opasnim potezom, bez brige za ljudski život.

Ubistvo iz nehata zahtijeva dokaz da je Chauvin izazvao Floydovu smrt iz nemara koji je doveo do pretjeranog rizika i da je svjesno izazvao tešku povredu ili smrt.

See all News Updates of the Day

Košarkaška diplomatija: Meč SAD i Irana na Olimpijskim igrama

Košarkaši Irana i SAD tokom utakmice na Olimpijskim igrama. (Foto: AP/Eric Gay)

Amerikanci su tapšali iranskoj nacionalnoj himni. Iranci su aplaudirali američkoj. Bilo je malo rukovanja prije, a mnogo više poslije utakmice. Tokom dva sata, odvijala se košarkaška diplomatija.

Prilično je neubičajeno za SAD i Iran - dvije zemlje koje nemaju diplomatske odnose više od četiri decenije i često zauzimaju veoma različite političke stavove - da se sastanu bilo gdje, od sportskih događaja do nuklearnih razgovora.

Međutim, to se dogodilo u srijedu na Olimpijskim igrama u Tokiju, gdje su SAD lako savladale Iran, 120-66. Rezultat će možda biti uskoro zaboravljen, ali će se prizori na utakmici možda dugo pamtiti.

"Mislim da se ljudi u različitim zemljama generalno slažu mnogo bolje od njihovih vlada", rekao je trener američke reprezentacije Gregg Popovich.

To je, po svemu sudeći, slučaj bio i u srijedu.

Popovich se rukovao sa iranskim trenerom Mehranom Shahintabom ​i članovima stručnog tima prije i poslije utakmice i hvalio način na koji su Iranci igrali. Za njega, nije bilo ničeg neubičajenog u razmjeni uljudnih gestova.

"Ljudi su različiti, odvojeni od politike", rekao je Shahintab.

SAD i Iran su prekinuli diplomatske odnose prije 41 godinu, nekoliko mjeseci nakon što su Iranci zauzeli američku ambasadu u Teheranu 4. novembra 1979. godine što je izazvao talačku krizu koja je trajala 444 dana.

Washington je uveo oštre ekonomske sankcije Teheranu, a bivši predsjednik Donald Trump je povukao SAD iz nuklearnog sporazuma Irana i svjetskih sila.

Američke zastave često se pale na skupovima i protestima na ulicama Teherana, dok su se proteklih sedmica razmjenjivale optužbe da je Iran odložio predloženu razmjenu zatvorenika da bi primorao brzu obnovu indirektnih nuklearnih razgovora.

"I dalje vjerujemo da je Iran loš akter u regionu. Oni su učestvovali i podržavali ekstremno problematično ponašanje", rekla je prošlog mjeseca portparolka Bijele kuće Jen Psaki.

Međutim, sport često ujedinjuje.

Možda najpoznatiji primjer je takozvana "ping pong diplomatija" - kada su početkom 1970-tih igrali stonoteniseri SAD i Kine čime je u suštini počelo značajno poboljšanje odnosa dvije zemlje.

Na Olimpijskim igrama također ima momenata koji se vjerovatno ne bi dogodili u političkom svijetu. Ranije ove sedmice, Shahintab se rukovao sa trenerom Češke poslije utakmice. Trener Ronen Ginzburg je iz Izraela - kojeg Iran ne priznaje.

Da su se rukovali politički lideri Irana i Izraela, to bi bila udarna vijest. Na Olimpijskim igrama, to se dogodilo bez mnogo pompe.

"Ovdje smo samo da bi igrali košarku", rekao je iranski centar Hamed Haddadi.

Uprkos višedesenijskoj oštroj političkoj retorici, SAD i Iran pokazali su da sportisti mogu da sarađuju. Američki hrvači otišli su u Iran 1998. godine, gdje su bili okruženi na ulicama - ali na pozitivan način. Hrvanje je veoma popularno u Iranu zbog čega su se mnogi rukovali i slikali sa hrvačima iz SAD.

"Kada je riječ o političarima, stvari postaju komplikovanije: pojedinačni interesi, ideologije i lične agende. Međutim, ljudi se uglavno slažu, cijene jedni druge bez obzira na to o kojoj zemlji je riječ. Zaista to vjerujem. Uvijek sam u to vjerovao", rekao je Popovich.

Pojedini američki košarkaši takođe su poznavali Haddadija, koji ima iskustvo sa NBA. Mnogi igrači međutim nisu poznavali druge u protivničkom timu i Amerikanci nisu previše razmatrali pitanje o tome kako bi utakmica mogla da bude posmatrana u diplomatskim krugovima.

"To je političko pitanje, zar ne? Mi se držimo podalje od toga", rekao je Kevin Durant.

"Olimpijske igre su događaj i vreme kada sport nadmašuje sve te gluposti između vlada. Nije iznenađenje što su treneri uživali u susretu i razgovoru, i što su sportisti pokazali sportski duh. Samo bi voljeli da se to dogodilo u stvarnom životu", zaključio je Popovich.

Ponovni povratak talibana brine afganistanske žene

Ponovni povratak talibana brine afganistanske žene
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:48 0:00

Raste gnjev u Iranu

Protesti zbog nestašice vode u Kuzestanu, juli 2021.

Analitičari kažu da su ekonomski očaj i sve veća frustracija u iranskom društvu doveli do ljutitih demonstracija širom zemlje koje su počele tako što su ljudi protestovali zbog nestašice vode u jugozapadnoj provinciji Kuzestan, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RFE/RL) na engleskom jeziku.

"Da društvo nije beznadežno ne bi izašlo na ulice, ne bi reagovalo, njegovo nezadovoljstvo ne bi rezultiralo protestima i ne bi moglo da podigne glas", izjavio je teheranski sociolog Saed Madani za Radio Farda RFE/RL-a.

Hiljade ljudi protestovalo je posljednjih dana zbog nestašice vode izazvane velikom sušom i pogoršane višegodišnjim lošim upravljanjem države prirodnim resursima Irana i lošim planiranjem u Kuzestanu bogatom naftom, gdje se stanovnici - uključujući veliku etničku arapsku manjinu - već dugo žale na drugorazredni tretman.

U pokrajini se nalazi oko 80 odsto naftnih polja Irana i 60 odsto rezervi prirodnog gasa u zemlji. Međutim, stanovnici kažu da nemaju koristi od tog bogatstva dok se suočavaju sa zagađenjem, uništavanjem močvara i nestašicama vode koje su opustošile poljoprivredu i stočarstvo.

Vlasti kažu da se više od 700 sela u regionu suočava s poteškoćama u pristupu vodi i da mnogi stanovnici vodu dobivaju samo preko cisterni koje šalje vlada.

Vlada je na proteste u Kuzestanu odgovorila silom i ometanjem interneta, navode lokalni izvori i grupa Netblocks koja prati pristup internetu širom svijeta.

Tu taktiku Teheran koristi kako bi spriječio demonstrante da se organizuju, kao i da ograniči slobodan protok informacija i sakrije obim njihovog odgovora na proteste.

Amnesty International je saopštio 23 .jula da su snage sigurnosti koristile "smrtonosno automatsko oružje, sačmarice s neselektivnom municijom i suzavcem" da rastjeraju demonstrante.

Najmanje osam demonstranata i prolaznika, uključujući tinejdžera, ubijeno je u akciji u različitim gradovima širom provincije, saopštila je grupa za zaštitu prava sa sjedištem u Londonu, koja je također navela da je više desetina demonstranata i aktivista, uključujući mnoge etničke Arape, privedeno u masovnim hapšenjima u provinciji.

"Nevini i žedni"

Protesti u Kuzestanu koji su izbili 15. jula i trajali skoro nedjelju dana naveli su građane u drugim provincijama i gradovima da izađu na ulice da izraze solidarnost s narodom u Kuzestanu, istovremeno iskaljujući svoj gnjev na klerikalni establišment i njegovu najvišu vlast - vrhovnom vođi ajatolahu Aliju Hameneiju - kojeg su demonstranti nazivali diktatorom.

Mnogi novinari, advokati, disidenti, umjetnici i drugi Iranci nedavno su izdali saopštenja i komentare podrške Kuzestanu, istovremeno osuđujući sprovedene mjere represije.

Grupa aktivista, uključujući istaknutu zagovornicu prava Narges Mohamadi, zadržana je u pritvoru nekoliko sati 20. jula nakon mirnog okupljanja ispred Ministarstva unutrašnjih poslova kako bi izrazili zabrinutost zbog upotrebe sile protiv "nevinih i žednih ljudi" Kuzestana.

Protesti su zabilježeni 26. jula u Teheranu i Karaju, zapadno od prijestonice, gdje su građani uzvikivali slogane protiv iranskog establišmenta i njegovih lidera - tačnije Hameneija - istovremeno izražavajući podršku narodu Kuzestana.

"Mula mora otići", uzvikivali su demonstranti u Teheranu, sudeći po onlajn amaterskim video snimcima, dok su u Karaju demonstranti pozivali na jedinstvo "Od Karaja do Kuzestana".

Zamjenik guvernera Teherana Hamidreza Gudarzi potvrdio je da je u gradu održan protest, rekavši da je "nedostatak struje". Njegova tvrdnja naišla je na kritike i sarkazam na društvenim mrežama onih koji su istakli antiestablišmentske parole demonstranata.

"Pretpostavimo da ste u pravu i da je protest u Teheranu bio zbog prekida struje. Kakav bijedni establišment [mora da bude] da kada dođe do nestanka struje ili kada metro kasni, [ljudi] skandiraju protiv njegove najviše vlasti i [dovode u pitanje] cijeli sistem", naveo je na Twiteru teheranski aktivista Hosein Razag.

Protesti podrške Kuzestanu zabiljleženi su i u Isfahanu, Tabrizu, Bodžnurdu, Sakizu i drugim velikim gradovima, javio je Radio Farda.

"Društvo je glasno. Kuzestan ima jasan glas", rekao je sociolog Madani, dodajući da Iranci žele da budu saslušani. On je dodao da srednja klasa zemlje - koja se smanjuje zbog pogoršanja ekonomije pod paralizujućim američkim sankcijama - ne želi da vidi nasilje.

"Srednja klasa izbjegava nasilje i smatra da promjene treba da dođu nenasilnim putem", rekao je Madani za Radio Farda RFE/RL-a.

"Intenziviranje linija procjepa"

Mnogi Iranci nagovijestili su nezadovoljstvo svojim liderima bojkotom junskih predsjedničkih izbora u zemlji koji su rezultirali izborom tvrdolinijaškog klerika Ebrahima Raisija poslije stroge diskvalifikacije stotina kandidata, uključujući sve potencijalne ozbiljne rivale.

Izlaznost od 48,8 odsto na izborima bila je najniža do sada u Islamskoj republici, koja je uspostavljena 1979.

To je bilo prvo glasanje za predsjednika nakon brutalne represije protiv antivladinih protesta u novembru 2019. godine, koje je potaknuto velikim porastom cijena benzina. Snage sigurnosti ubile su najmanje 300 ljudi, navodi Amnesty International.

Loše upravljanje pandemijom korona virusa i spora kampanja vakcinacije također su doveli do frustracije među ljudima uslijed porasta broja smrtnih slučajeva i infekcija COVID-19 zbog širenja veoma zarazne delta varijante.

Hatam Gaderi, profesor političkih nauka u Teheranu, rekao je da bi nastavak sadašnjeg puta iracionalnosti mogao dovesti do kolapsa iranskog establišmenta.

"Društvene rupe se šire, ako se ne kontrolišu i nerazum [establišmenta] se nastavi, onda [dugoročno] mogu da dovedu do kolapsa", rekao je Gaderi.

"Islamska republika intenzivira linije procjepa", dodao je on.

Policajci svjedočili o opsadi Capitola: "Ovako ću umrijeti"

Policajac Daniel Hodges tokom svjedočenja, 27. juli 2021.

"Ono što smo iskusili djelovalo je kao srednjovjekovno bojište. Borili smo se metar po metar da bismo spriječili invaziju nasilne rulje u nameri da podrije naš demokratski proces", rekao je Aquilino Gonell jedan od policajaca koji je branio zdanje Kongresa od nasilnog upada dijela pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koji se dogodio početkom januara.

Gonell je svjedočio u Predstavničkom domu američkog Kongresa na prvom pretresu pred Komisijom koja istražuje događaje uoči i tokom nasilne provale u Kongres tokom sjednice na kojoj su članovi najvišeg američkog zakonodavnog tijela potvrđivali rezultate predsjedničkih izbora.

Gonell je u suzama ispričao kako je čuo vrisku svojih kolega i kako je imao osjećaj da gubi dah, dok su ga gurali učesnici nemira.

"Ovako ću umrijeti, braneći ulaz", svjedočio je Gonell.

Policajac Aquilino Gonell tokom svjedočenja, 27. juli 2021.
Policajac Aquilino Gonell tokom svjedočenja, 27. juli 2021.

Prvo zasjedanje usredsređeno je na svjedočenja policajaca koji su napadnuti i pretučeni tokom upada izgrednika u zdanje Kongresa.

Na pretresu je osim Gonella svjedočio i Harry Dunn​, takođe pripadnik policije Capitola, kao i gradski policajaci Michael Fanone​ i Daniel Hodges​. Oni su, prema dostupnim podacima, bili izloženi izrazitoj brutalnosti: prebijeni su, gaženi, prskani hemijskim sredstvima i vrijeđani na rasnoj osnovi. Pojedinima je čak i prijećeno sopstvenim oružjem koje im je oduzeto tokom nereda.

"Grabili su me, tukli, napadali elektrošokerom, zvali me izdajicom. Bio sam u opasnosti da me ubiju sopstvenim oružjem. Vrištao sam, ali nisam mogao ni da čujem svoj glas", svjedočio je tokom pretresa Fanone, lupajući šakom u sto.

Hodges je ispričao kako su ga demonstranti tukli sopstvenim oružjem i kako je bio priklješten između vrata.

"Uradio sam jedinu stvar koju sam mogao, vrištao u pomoć", ispričao je Hodges.

Predsjedavajući, demokrata Bennie Thompson​, rekao je u uvodnom izlaganju da će rad komisije biti "isključivo zasnovan na činjenicama" i da nema prostora za politiku ili stranačku ostrašćenost. Također je prikazao video nasilja, koji je nazvao "uznemirujućim".

"Pojedini ljudi pokušavaju da negiraju ono što se dogodilo. Da to prikažu u boljem svjetlu. Moramo da budemo jasni. Učesnici nemira koji su pokušali da nas liše demokratije bili su podstaknuti lažima", rekao je Thompson.

Policajac Michael Fanone sa republikanskom članicom Predstavničkog doma Liz Cheney.
Policajac Michael Fanone sa republikanskom članicom Predstavničkog doma Liz Cheney.

"Priču ćemo ispričati ispočetka – a njen dio su policajci koji su svoje živote stavili na kocku", poručio je na pretresu Jamie Raskin predstavnik države Maryland, jedan od članova Komisije koja istražuje napad na Kapitol.

Većina republikanaca u Predstavničkom domu bila je protiv osnivanja komisije, za koju su ocijenili da je politički motivisana. Članica donjeg doma Kongresa Liz Cheney​, jedna od dvoje republikanskih članova komisije i oštra protivnica bivšeg predsjednika Trumpa, branila je rad komisije i zatražila sveobuhvatnu istragu.

"Moramo da saznamo šta se dogodilo ovdje, na Caputolu. Također moramo da saznamo šta se događalo svakog minuta tog dana u Bijeloj kući - svaki telefonski poziv, razgovor, sastanak uoči, tokom i poslije napada", naglasila je ona.

Pretres se održava pošto su se tenzije između demokrata i republikanaca pojačale nakon upada u zdanje Kongresa. Naime, brojni republikanci odbacuju ili negiraju nasilje koje je počinjeno početkom januara ili pak osuđuju istragu koju predvode demokrate kao politički motivisanu.

"Ono na šta pokušavamo da ukažemo jeste kakvo je bilo iskustvo ovih hrabrih policajaca u prvim redovima. Okolnosti u kojima su nadjačani – odnosno da prikažemo stepen militarizacije gomile", rekao je Adam Schiff, predsjednik Odbora za obavještajna pitanja Predstavničkog doma, također jedan od članova istražne Komisije.

"Nadamo se da ćemo zaista uspjeti da obavijestimo javnost šta se zaista dogodilo tog dana posebno u svjetlu napora da taj dio naše historije bude zabilježen", rekao je on.

Proces je otpočeo pošto je predsjedavajuća donjeg doma Kongresa Nancy Pelosi formirala trinaestočlanu komisiju nakon što su republikanci u Predstavničkom domu odbacili raniji pokušaj da se uspostavi dvostranačka komisija koja će istražiti nasilje, tokom kojeg su stotine Trumpovih pristalica upale u zgradu, napale policiju, razbijale prozore i dovele do evakuacije članova Kongresa i potpredsjednika Mikea Pencea.

Vođa republikanske manjine u Predstavničkom domu, Kevin McCarthy​, povukao je svih pet kandidata koji je trebalo da služe u specijalnoj komisija koja istražuje napad na Capitol 6. januara, nakon što je Pelosi odbila da prihvati dvojicu njih kao članove komisije.

Četvero ljudi je poginulo 6. januara. Jednu ženu je ustrijelila policija a troje je preminulo od prirodnih uzroka. Poliajac zadužen za zaštitu Capitola, koga su napali demonstranti, preminuo je narednog dana. Dvoje policajaca koji su se nalazili u Capitolu tog dana i odvraćali napad kasnije su oduzeli sebi život. Više od stotinu policajaca je povrijeđeno.

SAD zbog delta soja neće ukidati putna ograničenja

Ilustracija

Sjedinjene Države neće ukinuti nijedno od postojećih putnih ograničenja usljed zabrinutosti zbog brzo prenosivog delta soja koronavirusa i povećanja slučajeva novooboljelih, potvrdila je Bijela kuća.

"Imajući u vidu aktuelnu situaciju sa delta sojem Covida-19 u ovom trenutku zadržaćemo primjenu aktuelnih putnih ograničenja", izjavila je portparolka Bijele kuće Jen Psaki.

"Širenjem delta varijante povećava se broj novooboljelih - posebno kod nevakcinisanih građana i djeluje da će se taj trend nastaviti i u narednim nedjeljama", poručila je Psaki.

Sjedinjene Države trenutno onemogućavaju dolaske stranih državljana koji su posljednjih 14 dana boravili u Ujedinjenom Kraljevstvu, 26 zemalja Šengenskog prostora u Evropi ili pak Irskoj, Kini, Indiji, Južnoj Africi, Iranu i Brazilu.

Delta soj koornavirusa kao najveći rizik za svijet

Delta varijanta koronavirusa najotpornija je i najbrže šireća vrsta Covida-19 sa kojom se svijet do sada susreo. I dalje ga prati mnoštvo pretpostavki u trenucima kada brojne zemlje popuštaju restriktivne mjere i ukidaju ograničenja koja su bila primijenjena u poslovanju.

"Najveći rizik za svijet u ovom trenutku je Delta varijanta", izjavila je Sharon Peacock​ mikrobiološkinja u Britaniji zadužena za proučavanja genoma koronavirusa – koja je označava najsposobnijim i najbržim sojem Covida-19 otkrivenim do sada.

Vakcinacija je najbolja i najsnažnija zaštita protiv teških slučajeva i hospitalizacija izazvanih bilo kojim sojem koroanvirusa. Osobe koje nisu imunizovane u najvećem su riziku od Covida-19, ukazuju stručnjaci sa kojima je razgovarala agencija Reuters.

Međutim, sve je više potvrda da je delta soj, prvi put uočen u Indiji, u mogućnosti da zarazi kompletno imunizovane građane brže od prethodno registrovanih sojeva. Stručnjaci upozoravaju da bi zaražene osobe čak mogle širiti virus.

Kao posljedica - obavezno nošenje maski, fizičko distanciranje i druge mjere mogle bi biti ponovo uvedene u državama sa znatnim procentom vakcinisanih građana, ukazali su medicinski stručnjaci.

Američki zvaničnici razmatraju revidiranje odluke o nošenju maski za vakcinisane građane. Područje Los Angelesa, najvećeg grada u Sjedinjenim Državama, uveo je obavezno nošenje maski za vakcinisane građane koji borave u zatvorenom prostoru.

Inače, virusi se mutiranjem neprestano razvijaju – ponekad su sojevi opasniji od vrste od koje su nastali.

Jedan od glavnih problema delta varijante virusa nije to što pacijenti imaju jače simptome i budu teže bolesni – već što se virus brže širi, povećava broj oboljelih i osoba prebačenih na bolničko liječenje.

Monika Gandhi, specijalizovana za proučavanje zaraznih bolesti sa Univerziteta u San Franciscu, izjavila je da su brojni vakcinisani građani bili razočarani zbog toga što nisu sto posto zaštićeni od blagih infekcija.

"Međutim, činjenica da su skoro svi građani koji se u bolnici liječe od Covida-19 bili nevakcinisani – prilično je zapanjujuća efikasnost", ustvrdila je ona.

Sjedinjene Države prednjače u svijetu po broju oboljelih od koronavirusa i smrtnih slučajeva od posljedica te bolesti.

Uzrok 83 posto novih infencija je delta soj, a nevakcinisani građani spadaju u 97 procenata teških slučajeva oboljevanja.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG