Borbe na sjeveru, koji je bio prva meta izraelske ofanzive i gdje su čitava naselja razbijena , pokazale su koliko je Izrael daleko od postizanja svojih ciljeva demontaže Hamasa i vraćanja mnoštva talaca zarobljenih u napadu 7. oktobra koji je izazvao rat.
Francuska i Katar, država Perzijskog zaljeva koja je pomogla u posredovanju u prethodnom prekidu vatre, rekli su kasno u utorak da su posredovali u dogovoru između Izraela i Hamasa o isporuci lijekova izraelskim taocima u Gazi, kao i dodatne pomoći Palestincima na opkoljenoj teritoriji.
Francuska je saopštila da je od oktobra radila na sporazumu, kojim će se obezbijediti tromjesečni lijekovi za 45 talaca sa hroničnim bolestima, kao i drugi lijekovi i vitamini. Očekuje se da će lijekovi u Gazu ući iz Egipta u srijedu.
Bio je to prvi poznati sporazum između zaraćenih strana nakon jednonedeljnog primirja u novembru.
Izrael je obećao da će slomiti Hamasove vojne i upravljačke sposobnosti kako bi osigurao da se napad 7. oktobra nikada ne ponovi. Militanti su tog dana upali u Izrael iz Gaze, ubivši oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i uzevši oko 250 ljudi za taoce. Uz snažnu diplomatsku i vojnu podršku Sjedinjenih Država, Izrael se opire međunarodnim pozivima na prekid vatre.
Skoro polovina talaca je oslobođena tokom primirja, ali više od 100 je ostalo u zarobljeništvu. Hamas je rekao da neće osloboditi nijednog dok Izrael ne okonča rat.
PROTESTI I KONTRAPROTESTI ŠIROM REGIONA
Što rat duže traje, to više prijeti da zapali druge frontove širom regije.
Iran je kasno u ponedjeljak ispalio projektile na, kako je rekao, izraelsko “špijunsko sjedište” u luksuznom naselju u blizini velikog američkog konzulata u Irbilu, sjedištu sjeverne iračke poluautonomne kurdske regije. Irak i SAD osudile su napade u kojima je ubijeno nekoliko civila, a Bagdad je u znak protesta opozvao svog ambasadora u Iranu.
Grupe koje podržava Iran u Iraku i Siriji izvele su desetine napada na baze u kojima se nalaze američke snage, a američki zračni napad u Bagdadu ubio je vođu milicije koju podržava Iran početkom januara.
Na drugim mjestima, pobunjenici Huti u Jemenu, koje podržava Iran, nastavili su svoje napade na kontejnerske brodove u Crvenom moru nakon talasa napada pod vodstvom SAD-a prošle sedmice. Američka vojska izvela je još jedan napad u utorak. Odvojeno, navodi se da su dva mornarička specijalca nestala nakon prošlosedmičnog napada na brod koji je prevozio dijelove projektila iranske proizvodnje i oružje za Jemen.
Izraelska i libanonska militantna grupa Hezbolah razmjenjivali su vatru duž granice gotovo svaki dan od početka rata u Gazi. Udari i kontraudari su postali ozbiljniji otkako je ovog mjeseca u izraelskom napadu ubijen zamjenik političkog lidera Hamasa u Bejrutu, što je izazvalo strah od ponavljanja rata iz 2006. godine.
NASTAVLJENE BORBE NA SJEVERU GAZE
U Gazi, izraelska vojska je saopštila da su njene snage locirale oko 100 raketnih instalacija i 60 raketa spremnih za upotrebu u oblasti Beit Lahiya, grada na sjevernom rubu teritorije. Izraelske snage ubile su desetine militanata tokom operacije, saopštila je vojska, bez pružanja dokaza.
Mahmoud Abdel-Ghani, koji živi u Beit Lahiji, rekao je da su izraelski zračni napadi pogodili nekoliko zgrada na istočnoj strani grada.
Stotine hiljada ljudi pobjeglo je iz sjeverne Gaze, uključujući grad Gazu, nakon izraelskih naredbi za evakuaciju u oktobru. Izrael je zatvorio vodu na sjeveru u prvim danima rata, i jedva da je bilo kakva pomoć dozvoljena u to područje, iako je tamo ostalo na desetine hiljada ljudi.
Stanovnici kontaktirani telefonom u utorak opisali su najteže borbe posljednjih sedmica u gradu Gaza.
"Bombardovanje nikada nije prestalo", rekao je Faris Abu Abbas, koji živi u naselju Tel al-Hava. “Otpor je ovdje i nije otišao.”
Ajub Saad, koji živi u blizini bolnice Šifa u centru grada , rekao je da je čuo pucnjavu i granatiranje tokom noći i utorka i da je vidio kako mrtve i ranjene ljude dovoze u bolnicu na kolima.
Nakon sedmica teških borbi širom sjeverne Gaze, izraelski zvaničnici su početkom godine rekli da smanjuju operacije tamo. Fokus je prebačen na južni grad Khan Younis i izgrađene izbjegličke kampove u centralnoj Gazi koji datiraju iz rata 1948. oko stvaranja Izraela .
Ali i tamo su naišli na jak otpor. Vojska je saopštila da je najmanje 25 raketa ispaljeno na Izrael u utorak, oštetivši radnju u jednom od najjačih bombardovanja u više od nedelju dana. Izraelska televizija Kanal 12 saopštila je da su rakete lansirane iz kampa Bureij u centralnoj Gazi.
SPIRALNA HUMANITARNA KRIZA
Ministarstvo zdravlja Gaze saopćilo je u utorak da su tijela 158 ljudi ubijenih u izraelskim napadima dopremljena u bolnice u posljednja 24 sata, čime je ukupan broj poginulih u ratu porastao na 24.285. Ministarstvo ne pravi razliku između smrtnih slučajeva civila i boraca, ali kaže da su oko dvije trećine ubijenih bile žene i djeca.
Visoki dužnosnici UN-a upozorili su u ponedjeljak da se Gaza suočava sa široko rasprostranjenom glađu i bolešću ako se ne dozvoli veća pomoć. Iako nisu direktno krivili Izrael, rekli su da je isporuka pomoći otežana otvaranjem premalo graničnih prijelaza, sporim procesom provjere i nastavkom borbi na cijeloj teritoriji — što je sve uglavnom pod kontrolom Izraela.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres rekao je da agencije UN-a i njihovi partneri “ne mogu efikasno dostaviti humanitarnu pomoć dok je Gaza pod tako teškim, rasprostranjenim i nemilosrdnim bombardiranjem”. Najmanje 152 pripadnika UN-a ubijena su u Gazi od početka rata.
Izraelski zvaničnici kažu da nisu postavili ograničenja na humanitarnu pomoć i da su pozvali UN da obezbijedi više radnika i kamiona kako bi se ubrzala isporuka.
Izrael je potpuno zatvorio Gazu nakon Hamasovog napada 7. oktobra i popustio je samo pod pritiskom SAD. Sjedinjene Države, kao i Ujedinjene nacije, nastavile su tjerati Izrael da poveća priliv pomoći.
Izrael krivi Hamas za visok broj smrtnih slučajeva civila jer se bori u gustim stambenim područjima. Izrael kaže da su njegove snage ubile oko 8.000 militanata, bez pružanja dokaza, te da je 190 njegovih vojnika ubijeno u ofanzivi na Gazu.
