Tokom okupljanja G-20 u italijanskom gradu Veneciji na prvim razgovorima ministara licem u lice od početka pandemije, takođe je podržan potez kojim se multinacionalnim kompanijama sprječava da prebacuju profit u "carinske oaze" - zemlje sa niskim porezima.
To otvara put liderima G20 da finalizuju novu globalnu minimalnu stopu poreza na dobit od 15 odsto na samitu u Rimu u oktobru, što bi mogao da bude potez kojim će se nadoknadi stotine milijardi dolara za javne blagajne zemalja koje se naprežu pod krizom izazvanom virusom COVID19.
U završnom saopštenju navodi se da su se globalni ekonomski izgledi poboljšali od pregovora o G-20 u aprilu zahvaljujući uvođenju vakcina i paketa ekonomske podrške, ali se priznaje njihova krhkost u odnosu na varijante virusa poput varijante delta koja se brzo širi.
"Oporavak karakterišu velike razlike u zemljama i unutar njih i on ostaje izložen negativnim rizicima, posebno širenju novih varijanti virusa Kovid 19 i različitom tempu vakcinacije", navodi se u tekstu.
"Ponovno potvrđujemo svoju odlučnost da koristimo sve raspoložive alate politike onoliko dugo koliko je potrebno za rješavanje štetnih posljedica COVID19", dodaje se i napominje da bi oni trebalo da budu u skladu sa očuvanjem stabilnosti cijena i javnih finansija.
U saopštenju, iako se naglašava podrška "ravnopravnoj globalnoj podjeli" vakcina, nisu predložene konkretne mjere, već je samo uvažena preporuka za finansiranje novih vakcina sa 50 milijardi dolara od strane Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke, Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetske trgovinske organizacije.
"Svi moramo da poboljšamo performanse vakcinacije svuda po svijetu", rekao je novinarima francuski ministar finansija Bruno La Mer. "Imamo vrlo dobre prognoze za ekonomije G20, a jedina prepreka na putu ka brzom, solidnom ekonomskom oporavku je rizik od novog talasa".
Vakcinacija kod bogatih i siromašnih
Razlike u nivou vakcinacije između bogatih i siromašnih u svijetu i dalje su velike. Generalni direktor WHO Tedros Adhanom Gebreiesus nazvao je divergenciju "moralnim bezobrazlukom" koji takođe podriva šire napore na ukroćenju širenja virusa.
Iako su u nekim od najbogatijih zemalja i do dvije trećine građana dobile bar jednu dozu vakcine, ta brojka za mnoge afričke države znatno je ispod pet odsto.
Brandon Lok, iz neprofitne organizacije za javno zdravlje "Jedna kampanja", opisao je ono što je nazvao neradom G20 kao situciju "svi gube".
"Ne samo da će to imati cijenu u životima u siromašnijim zemljama, već povećava rizik od novih varijanti koje će stvarati pustoš u bogatijim", rekao je on.
Reutersova evidencija novih infekcija pokazuje njihov porast u 69 zemalja, pri čemu je dnevna stopa bila naviše od kraja juna i sada dostiže 478.000.
Počinju da raste zabrinutost da bi širenje varijante delta moglo da zadrži ekonomski oporavak, posebno u onim zemljama u kojima je nivo vakcinacije niži.
Izvršna direktorka MMF-a Kristalina Georgieva rekla je da se svijet suočava sa "pogoršavajućim oporavkom na dva kolosjeka", djelimično vođenim razlikama u dostupnosti vakcina.
Odbijanje poreza
Najveća politička inicijativa na pregovorima bio je dobro obilježen sporazum o globalnoj stopi poreza na dobit, koji je obuhvatio osam godina rasprava o ovom pitanju.
Određivanje globalnog nivoa od 15 odsto ima za cilj da spriječi multinacionalne kompanije da tragaju okolo za najnižim poreskim stopama. Takođe bi promijenilo način na koji se kompanije poput Amazona i Googlea oporezuju, djelimično zasnivajući se na tome gdje prodaju proizvode i usluge, umjesto na lokaciji njihovog sjedišta.
Američa sekretarka za finansije Dženet Jelen rekla je da će bilo koja zemlja koja se tome protivi biti podstaknuta da se prijavi do oktobra.
"Pokušaćemo to da uradimo, ali treba da naglasim da nije neophodno da svaka zemlja bude u tome", rekla je, dodajući da sporazum uključuje mehanizme protiv korišćenja poreskih oaza bilo gde.
Članice G-20 čine više od 80 odsto svjetskog bruto domaćeg proizvoda, 75 osto globalne trgovine i 60 odsto stanovništva planete, uključujući velike "igrače" poput SAD, Japana, Britanije, Francuske, Njemačke i Indije.
Pored izdvajanja izdvojenih članica Evropske unije - Irske, Estonije i Mađarske - ostale zemlje koje nisu potpisale su Kenija, Nigerija, Šri Lanka, Barbados i Sveti Vincent i Grenadini.
Između ostalih problema, borba u američkom Kongresu oko planiranog povećanja poreza za korporacije i bogate Amerikance, po prijedlogu predsjednika Joe Bidena, mogla bi da stvori probleme, kao i zasebni plan EU za digitalni namet na tehnološke kompanije.
Zvaničnici američkog trezora kažu da plan EU nije u skladu sa širim globalnim sporazumom, čak iako je digitalni namet u velikoj meri usmeren na evropske firme.
