Slanje velikog broja američkih vojnika na ratišta u Siriji i Iraku bila bi greška, istakao je danas predsjednik Sjedinjenih Država Barak Obama na konferenciji za novinare, održanoj na kraju samita G-20 u Antaliji. Takođe je naglasio da Sjedinjene Države neće revidirati ili odustati od planova prihvata hiljada izbjeglica iz Sirije i da on osobno ne podcjenjuje prijetnje terorista takozvane Islamske države o napadima na američkom tlu.
Unatoč terorističkim napadima u Parizu koje je ocijenio korakom nazad u borbi protiv militanata Islamske države, predsjednik Obama je rekao da je sadašnja strategija borbe protiv tog zla odgovarajuća i da je za veću efikasnost nužan i veći stepen jedinstva i koordinacije zemalja koje se vojno agnažiraju u Siriji i Iraku. Podsjetio je da je do sada izvedeno preko 8 hiljada napada iz zraka, da su likvidirani mnogi zapovjednici, vođe i ubice ISIL-a....
O sugestijama i zahtjevima za ponovno slanje američkih vojnika na tlo na kojem se vode borbe, američki predsjednik je rekao:
"Sa zapovjednicima naših oružanih snaga intenzivno razgovaram već godinama. Razmatramo brojne opcije. Nije samo to samo moj pogled, nego i mišljenje mojih najbližih vojnih i civilnih savjetnika da bi slanje velikog broja naših vojnika bila greška."
Govoreći o sirijskoj izbjegličkoj krizi, prihvatanju i zbrinjavanju stotina hiljada izbjeglica iz Sirije, predsjednik Obama je kao sramne ocijenio sugestije nekih državnika da bi trebalo te nesretnike dijeliti po vjeri i da nisu u pravu oni koji pitanje izbjeglica izjednačavaju i dovode u vezu sa terorizmom:
"Kada čujem neke da kažu... trebalo bi da prihvatamo samo kršćane, a ne i muslimane, kada čujem neke političke lidere da govore isto o nesretnicima koji bježe od rata, političkih progona i likvidacija temeljenih na vjerskom ektremizmu... mislim da je to sramotno. Kada su u pitanju Sjedinjene Države, to je apsolutno suprotnho našim vrijednostima. To nije ono što mi jesmo. Mi nemamo vjerskih predrasuda. Nećemo religijskom pripadnošću testirati našu saosjećajnost."
Teroristički napadi u Parizu, borba protiv terorizma i militantnog pokreta za Islamsku Državu dominirali su sumitom lidera 20 ekonomski najsnažnijih zemalja svijeta, ne samo tokom zvaničnog dijela zasjedanja, nego u i pauzama koje su korištene za brojne konsultacije. Predsjednik Sjedinjenih Država te pauze iskoristio je za razgovor sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, britanskim premijerom Davidom Cameronom i, jučer, sa predsjednicima Turske Tayyipom Erdoganom i Rusije Vladimirom Putinom.
