Sada, kada su američki predsjednički izbori završeni, predsjednik barack Obama i američki Kongres se zajdnički fokusiraju na politički zastoj oko budžetskog sporazuma, nazvan popularno fiskalna litica. To je termin koji označava cijeli niz stavki vezanih za veliki rezovi u budžetu, kao I povećanje poreza, što bio moglo predstavljati veliku kočnicu američkoj ekonomiji ukoliko demokrate I republikanci pod hitno ne postignu odgovarajući sporazum.
Sjedinjene Države se iminentno sučeljavaju sa automatkim povećanjem poreza u vrijednosti od 600 milijardi dolara , kao I budžetskim uštedama, koje stupaju na snagu 1. Januara ukoliko sporazuma ne bude. Budžetski rezovi bi pogodili Pentagon, čemu se republikanci protive, kao I brojne socijalne programe, čemu se opet protive demokrate. Trenutno Senat kontroliraju demokrati, a Zastupnički dom Kongresa republikanci.
Ikada je u pitanju porez, ključno je to da bi poreske olakšice, koje su na snazi godinama, trebale isteći krajem 2012. Godine. Te poreske olakšice se trenutno odnose na sve Amerikance, bez obzira na to koliki im je prihod. Republikanci su za produženje poreskih olakšica; medjutim, predsjednik Obama I demokratski lideri favoriziraju ukidanje tih olakšica onima koji zaradjuju 250 hiljada dolara godišnje, I vise.
Zakon kojim se utvrdjuju budžetski rezovi u 2013. godini , je za cilj imao prisiliti zakonodavce da pronadju kompromis o tome gdje da se budžet reže – dakle, u kojim dijelovima vlade, kada I koliko, kao I to kako povećati vladine prihode da bi se istodobno smanjio federalni deficit.
Niti jedna od strana, uglavnom nije promijenila dosadašnje stajalište. Stoga je do sada svaki napor da se dodje do kompromisa propao. Medjutim, I rezanje budžeta I povećanje poreza je obavezno po ranije prihvaćenoim zakonu , I kako stvari sada stoje, I dogodit će se početkom 2013. Godine.
Leon LaBrecque, glavni strategy I osnivač kompanije LJPR, koja rukovodi sa blizu 500 miliona dolara u svojini za ulagače, kaže: Teško je vjerovati , iako je naravno mogućno, da će Kongres I predsjednik uspjeti da se dogovore prije 31. Decembra ove godine
Ekonomisti kažu da rezanje budžetske potrošnje I povećanje poreza u toj mjeri smanjuje automatski potražnju za robom I uslugama, usporava ekonomski rast, I povećava nezaposlenost – što sve zajedno može Sjedinjene države gurnuti ponovno u recesiju.
Josh Gordon, director grupe The Concord Coalition, nestranačke organizacije koja se fokusira na budžetska pitanja, je ipak nešto optimističniji od gospodina LaBrecque-a. On kaže da će se kongres I Obama najvjerovatnije dogovoriti barem o okviru budućeg sporazuma.
Godišnji deficit budžeta Sjedinjnih Država je već neko vrijeme veći od hiljadu milijardi dolara, čime se granica zakonom dozvoljenog američkog duga približila svom kraju. Ta granica je nekoliko puta povećavana tijekom zadnjih desetak godina, I sada iznosi oko 16 hiljada milijardi dolara. Predsjednik I kongres moraju početkom nove godine odlučiti da li dozvole da se granica američkog duga poveća iznad 16 hiljada milijardi dolara. Predsjednik je obećao da će raditi na jednom planu kojim bi se smanjio nacionalni dug tijekom perioda godina, medjutim, do sada nije uspiio postići dogovor o tome sa svojim političkim protivnicima.
Bivši zvaničnik ministarstva financija Kent Smetters kaže da je glavni uzrok sve većem dugu obaveza vlade prema penzijama I besplatnoj zdravstvenj njezi za stare I siromašne. Smetters, koji trenutno predaje ekonomske nauke na Univerzitetu Pennsylvanije, kaže da je debata o tzv. Fiskalnoj litici prilika da se još jednom revidira sveukupna potrošnja vlade. On kažeda je stvarna litica sve veći dug, kojim se obeshrabruju ulagači. Smetters dodaje da Washington mora provesti sveobuhvatne reforme budžeta I poreza, I uvesti takve zakone koji podstiču ekonomski rast.
Pritisak na predsjednika I republikance u Kongresu da se što prije dogovore o ovim gorućim pitanjima, postao je čak I jači nakon izbora, kada je financijska kreditna agencija FITCH saopćila da može smanjiti kreditni rating Sjedinjenih Država ukoliko ne bude sporazuma o dugu. Takve akcije su neke druge kreditne agencije već poduzele, ili su zaprijetile da će poduzeti. Agencija FITCH kaže da politički lideri obje stranke moraju izraditi jedan vjerodostojan plan za smanjenje deficita, I pronaći način da se povisi leglan granica na vladino posudjivanje.
Sjedinjene Države se iminentno sučeljavaju sa automatkim povećanjem poreza u vrijednosti od 600 milijardi dolara , kao I budžetskim uštedama, koje stupaju na snagu 1. Januara ukoliko sporazuma ne bude. Budžetski rezovi bi pogodili Pentagon, čemu se republikanci protive, kao I brojne socijalne programe, čemu se opet protive demokrate. Trenutno Senat kontroliraju demokrati, a Zastupnički dom Kongresa republikanci.
Ikada je u pitanju porez, ključno je to da bi poreske olakšice, koje su na snazi godinama, trebale isteći krajem 2012. Godine. Te poreske olakšice se trenutno odnose na sve Amerikance, bez obzira na to koliki im je prihod. Republikanci su za produženje poreskih olakšica; medjutim, predsjednik Obama I demokratski lideri favoriziraju ukidanje tih olakšica onima koji zaradjuju 250 hiljada dolara godišnje, I vise.
Zakon kojim se utvrdjuju budžetski rezovi u 2013. godini , je za cilj imao prisiliti zakonodavce da pronadju kompromis o tome gdje da se budžet reže – dakle, u kojim dijelovima vlade, kada I koliko, kao I to kako povećati vladine prihode da bi se istodobno smanjio federalni deficit.
Niti jedna od strana, uglavnom nije promijenila dosadašnje stajalište. Stoga je do sada svaki napor da se dodje do kompromisa propao. Medjutim, I rezanje budžeta I povećanje poreza je obavezno po ranije prihvaćenoim zakonu , I kako stvari sada stoje, I dogodit će se početkom 2013. Godine.
Leon LaBrecque, glavni strategy I osnivač kompanije LJPR, koja rukovodi sa blizu 500 miliona dolara u svojini za ulagače, kaže: Teško je vjerovati , iako je naravno mogućno, da će Kongres I predsjednik uspjeti da se dogovore prije 31. Decembra ove godine
Ekonomisti kažu da rezanje budžetske potrošnje I povećanje poreza u toj mjeri smanjuje automatski potražnju za robom I uslugama, usporava ekonomski rast, I povećava nezaposlenost – što sve zajedno može Sjedinjene države gurnuti ponovno u recesiju.
Josh Gordon, director grupe The Concord Coalition, nestranačke organizacije koja se fokusira na budžetska pitanja, je ipak nešto optimističniji od gospodina LaBrecque-a. On kaže da će se kongres I Obama najvjerovatnije dogovoriti barem o okviru budućeg sporazuma.
Godišnji deficit budžeta Sjedinjnih Država je već neko vrijeme veći od hiljadu milijardi dolara, čime se granica zakonom dozvoljenog američkog duga približila svom kraju. Ta granica je nekoliko puta povećavana tijekom zadnjih desetak godina, I sada iznosi oko 16 hiljada milijardi dolara. Predsjednik I kongres moraju početkom nove godine odlučiti da li dozvole da se granica američkog duga poveća iznad 16 hiljada milijardi dolara. Predsjednik je obećao da će raditi na jednom planu kojim bi se smanjio nacionalni dug tijekom perioda godina, medjutim, do sada nije uspiio postići dogovor o tome sa svojim političkim protivnicima.
Bivši zvaničnik ministarstva financija Kent Smetters kaže da je glavni uzrok sve većem dugu obaveza vlade prema penzijama I besplatnoj zdravstvenj njezi za stare I siromašne. Smetters, koji trenutno predaje ekonomske nauke na Univerzitetu Pennsylvanije, kaže da je debata o tzv. Fiskalnoj litici prilika da se još jednom revidira sveukupna potrošnja vlade. On kažeda je stvarna litica sve veći dug, kojim se obeshrabruju ulagači. Smetters dodaje da Washington mora provesti sveobuhvatne reforme budžeta I poreza, I uvesti takve zakone koji podstiču ekonomski rast.
Pritisak na predsjednika I republikance u Kongresu da se što prije dogovore o ovim gorućim pitanjima, postao je čak I jači nakon izbora, kada je financijska kreditna agencija FITCH saopćila da može smanjiti kreditni rating Sjedinjenih Država ukoliko ne bude sporazuma o dugu. Takve akcije su neke druge kreditne agencije već poduzele, ili su zaprijetile da će poduzeti. Agencija FITCH kaže da politički lideri obje stranke moraju izraditi jedan vjerodostojan plan za smanjenje deficita, I pronaći način da se povisi leglan granica na vladino posudjivanje.