Izbori će oblikovati način na koji se Evropska unija, blok od 450 miliona građana, suočava s izazovima, uključujući neprijateljsku Rusiju, povećano industrijsko rivalstvo Kine i Sjedinjenih Država, klimatske promjene i imigraciju.
Izbori su počeli u četvrtak u Holandiji i u drugim zemljama u petak i subotu, ali će većina glasova u EU biti data u nedjelju, pri čemu će biračka mjesta otvoriti Francuska, Njemačka, Poljska i Španija, a drugi je dan glasanja u Italiji.
Evropski parlament je saopštio da će objaviti izlaznu anketu širom EU oko 2030 CET (18:30 GMT), a zatim prvi privremeni rezultat nakon 23:00 CET kada se daju konačni glasovi EU, u Italiji.
Istraživanja javnog mnijenja predviđaju da će proevropski liberali i Zeleni izgubiti mjesta, smanjujući većinu desnog i lijevog centra i komplikujući napore da se proguraju novi zakoni EU ili povećaju evropske integracije.
Mnogi glasači su pogođeni krizom troškova života, zabrinuti su za migracije i cijenu zelene tranzicije i uznemireni su rastućim geopolitičkim tenzijama, uključujući rat u Ukrajini.
Tvrde i krajnje desničarske stranke iskoristile su ovu nemir i ponudile biračkom tijelu alternativu.
Evropski zeleni, koji se suočavaju s odgovorom teško pritisnutih domaćinstava, farmera i industrije zbog skupih politika EU koje ograničavaju emisiju CO2, izgleda da će biti među velikim gubitnicima.
Prognoze za liberalnu grupu Renew Europe su također sumorne, s obzirom na očekivanje da će krajnje desničarski Rassemblement National Marine Le Pen slomiti centrističku Renesansu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u Francuskoj.
IZLAZNE ANKETE
U Holandiji su izlazne ankete od četvrtka već pokazale da je antiimigrantska stranka nacionalističke Geerta Wildersa spremna da osvoji sedam od 29 holandskih mjesta u skupštini EU, od nule u 2019., nakon njegove velike pobjede na prošlogodišnjim nacionalnim izborima.
Njegova Partija slobode bit će samo jedna manja od sjedinjenih mjesta u savezu Socijalističkih demokrata i Zelenih.
U Belgiji će birači također imati mogućnost da biraju savezne i regionalne komore i predviđa se da će podržati krajnje desničarsku flamansku separatističku stranku Vlaams Belang u rekordnom broju, iako bi je druge stranke i dalje mogle uskratiti.
Vlada premijera Alexandera De Crooa vjerovatno će privremeno ostati na funkciji nekoliko mjeseci dok se ne formira nova višestranačka koalicija.
Predviđa se da će Evropska narodna partija desnog centra ostati najveća grupa u Evropskom parlamentu, stavljajući svog kandidata na čelo Evropske komisije, aktuelnu Njemačku Ursulu von der Leyen, na najvišu poziciju u drugom mandatu.
Međutim, možda će joj trebati podrška nekih desničarskih nacionalista, kao što su braća Italije italijanske premijerke Giorgia Meloni, kako bi osigurala parlamentarnu većinu, dajući Meloni i saveznicima više utjecaja.
Parlament kao cjelina će također glasati i često mijenjati niz zakona koji se očekuju u narednih pet godina. Pomak udesno znači da će možda biti manje entuzijastičan u pogledu politike klimatskih promjena i reformi potrebnih za proširenje EU, a nestrpljiv za mjere za ograničavanje imigracije.
