Linkovi

Evropski parlament usvojio Rezoluciju o napretku BiH


Evropski parlament
Evropski parlament

Evropski parlament (EP) prihvatio je Rezoluciju o napretku reformi u Bosni i Hercegovini (BiH) i njenom putu ka Evropskoj Uniji (EU).

Dokument Rezolucije predstavio je izvjestilac EP za BiH Cristian Dan Preda, a usvojen je sa 496 zastupnička glasa. Protiv Rezolucije je glasalo njih 132, dok je 67 zastupnika bilo suzdržano.

Ovom Rezolucijom, čiji je nacrt ranije usvojio Odbor za vanjske poslove EP, BiH se poziva da prevaziđe etničke i političke podjele, ukoliko želi da njena aplikacija za članstvo u EU bude pozitivno ocijenjena.

Navedeno je kako BiH neće imati uspješnu kandidaturu za članstvo ukoliko se ne uspostave odgovarajući institucionalni uslovi, te je BH političarima iz Strasbourga poslana poruka da počnu raditi na promjenama, uključujući reformu izbornog prava.

Međutim, u Rezoluciji je iznesen i određen broj kritika na dosadašnju sprovedbu reformi.

U tekstu se izražava žaljenje što je već treće izbore građanima Mostara uskraćeno pravo da demokratski izaberu svoje predstavnike na lokalnom nivou.

Iz EP pozivaju vlasti u BiH da što prije sprovedu presudu Ustavnog suda BiH, odnosno na izmjenu izbornog zakonodavstva i Statuta grada Mostara.

U Rezoluciji se također osuđuje nasilje koje se dogodilo u Stocu tokom lokalnih izbora u oktobru prošle godine, te je upućen poziv nadležnima da riješe ovaj problem.

Evropski parlamentarci su upozorili i na sve češće napade na novinare kao i na politički pritisak na medije.

Od nadležnih se također zahtijeva da osiguraju emitovanje programa na svim službenim jezicima u BiH.

Federalizam ili treći entitet

Jučer su tokom debate o predloženom dokumentu Rezolucije, hrvatski predstavnici u EP ponovo podržali amandman po kojem svi budući razgovori o ustavnom uređenju BiH moraju biti na principima federalizma, decentralizacije te pune ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana.

“Buduća ustavna reforma treba uzeti u obzir principe federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimnog predstavljanja i preduzeti mjere da se pojednostavi kompleksna institucionalna struktura kako bi se smanjili troškovi i povećala funkcionalnost države”, navedeno je u amandmanu hrvatskih zastupnika u EP.

Njime se, kako navode hrvatski zastupnici, skreće pažnja na problem neravnopravnosti hrvata u Federaciji BiH.

Međutim, prijedlog hrvatskih zastupnika izazvao je različite reakcije BH političara i javnosti, budući da nije najjasnije šta se misli pod pojmom “federalizma”.

Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, tokom jučerašnjeg boravka u Strasbourgu, upozorio je na manipulaciju i instrumentalizaciju termina “federalizacija BiH”, ocijenivši to kao produbljivanje etničkih podjela.

“Sa predlagačima takve formulacije treba biti raščišćeno šta su imali na umu, da li se to u finalu može ponovo pretvoriti u crtanje nekih mapa, za nas neprihvatljivih u BiH”, poručio je Izetbegović u Strasbourgu, prenosi Anadolu Agency.

Iako tekst Rezolucije zagovara prevazilaženje etničkih i političkih podjela u BiH, neki zastupnici u EP smatraju da se amandmanom hrvatskih predstavnika, upravo čini suprotno.

Zbog toga je reagovala slovenska zastupnica Tanja Fajon izrazivši “duboko žaljenje što je Europski paralament, ponovno zloupotrebljen za promicanje partikularnih interesa hrvatske zajednice Bosne i Hercegovine".

Ona je pozvala hrvatske zastupnike da ne koriste parlament kao poligon za nametanje svojih strateških nacionalnih interesa.

“To nije pomoć BiH u cjelini, to je protivno cilju ove rezolucije - da se pomogne našim bošnjačkim, hrvatskim i srpskim prijateljima u BiH, da se pomogne građanima BiH", poručila je Feon.

Izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Cristian Dan Preda, u interjuu za sarajevski portal Klix, kazao je kako u tekstu Rezolucije nema riječi o trećem entitetu.

Napomenuo je da se u tekstu ne referiše na federalizaciju BiH, već na princip federalizma, što po njegovim riječima nije isto.

“Činjenica je da u našoj rezoluciji nema govora o bilo kakvom trećem entitetu, ali se spominju, u istom četvrtom paragrafu, principi koji se spominju i u prethodnim rezolucijama, a koji uključuju "federalizam, decentralizaciju i legitimnu zastupljenost". Ovi principi su već spomenuti u našem tekstu od prošle godine i do vlasti je u vašoj zemlji da vide da li da se vode njima ili ne”, poručio je Dan Preda.

  • 16x9 Image

    GLAS AMERIKE

    Glas Amerike pruža vijesti i informacije na više od 40 jezika procijenjenoj sedmičnoj publici od preko 326 miliona ljudi. Priče sa autorskim linijama GLAS AMERIKE djelo su više novinara VOA i mogu sadržati informacije iz izveštaja agencija vijesti.

XS
SM
MD
LG