Ovaj plan sadrži niz prijedloga za integraciju zemalja regiona Zapadnog Balkana u mnoge politike i programe EU i prije nego što postanu formalne članice evropskog bloka.
Da bi se ostvarili ciljevi ovog plana rasta, Evropska komisija predlaže i veliki paket financijske pomoći od šest milijardi eura za period 2024. - 2027.
Prema planu, do dve milijarde eura od ovog iznosa bi išlo u obliku bespovratne pomoći, a preostalih četiri milijarde u vidu povoljnih kredita ili kapitalnih ulaganja.
Kako se navodi u dokumentu, dio ovih finansijskih sredstava mogao bi išao putem direktnih uplata u budžete zemalja regiona koji će se koristiti za ove namjene.
"Ekonomska konvergencija je suštinski elemenat za približavanje zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. U ovom trenutku, brzina približavanja zemalja regiona i EU, i njen nivo, nije zadovoljavajući – ni u ekonomskom ni u reformskom smislu. To ometa njihov napredak na putu ka EU", navodi se u ovom dokumentu.
Evropska komisija predlaže novi plan za rast Zapadnog Balkana zasnovan na četiri stuba:
- Prvi stub: "Jačanje ekonomske integracije na jedinstvenom tržištu EU2". To će zavisiti od prilagođavanja zemalja regiona pravilima jedinstvenog tržišta i, paralelno, otvaranja njihovog tržišta u relevantnim sektorima prema susjednim zemljama.
- Drugi stub: "Jačanje ekonomske integracije unutar Zapadnog Balkana kroz zajedničko regionalno tržište". To će, prema iskustvu EU, uticati na potencijalni privredni rast od deset odsto.
- Treći stub: "Ubrzanje temeljnih reformi". To takođe znači vladavinu prava, koja pomaže i privlačenju stranih direktnih investicija i jača regionalnu stabilnost.
- Četvrti stub: "Povećanje finansijske pomoći za podršku reformama". Među njima je i prijedlog pomoći od šest milijardi eura.
Budući da zemlje regiona u svojim trgovinskim odnosima sa Evropskom unijom takođe imaju koristi od relevantnih sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Evropska komisija predlaže da se ide još dalje - unošenjem izmjena u ove sporazume kako bi se omogućili jednaki uslovi na tržištu i između zemalja koje su u procesu proširenja sa zemljama članicama EU.
Svi ovi ciljevi su u skladu sa idejama koje se realizuju kroz Berlinski proces, kao i stvaranje "Zajedničkog regionalnog tržišta".
Primjenom ovih prijedloga povećaće se sloboda kretanja roba, radnika i usluga među zemljama regiona, uključujući I između zemljama EU.
Kao primjer navodi se i uspostavljanje takozvanih zelenih linija na graničnim prelazima gdje roba brže prolazi uz bržu carinsku proceduru.
Primjer koji Komisija navodi je ukidanje naplate roaminga za mobilne telefone i internet. To već postoji unutar EU, a napreduje u regionu, dok Komisija predlaže da se ukinu carine između zemalja Zapadnog Balkana i EU.
Biće i olakšice za mlade koji će moći lakše da studiraju u zemljama EU ako se ovaj plan sprovede.
Zemlje Zapadnog Balkana bi i prije ulaska u EU učestvovale u nekoliko radnih grupa Evropske unije.
"Najmanje bi zemlje Zapadnog Balkana trebale da u potpunosti učestvuju u relevantnim programima EU, uključujući posebno program jedinstvenog tržišta, fiskalni i carinski program, evropski digitalni program i program Horizont Evropa", navodi se u dokumentu.
Evropska komisija u ovom prijedlogu skreće pažnju da zemlje regiona, paralelno sa približavanjem EU, treba brzo da pojačaju međusobnu saradnju i ostvare ciljeve zajedničkog regionalnog tržišta.
Takođe, one bi trebale da ubrzaju proces reformi, posebno u oblasti reda i zakona.
Evropska komisija smatra da, ako region Zapadnog Balkana koristi mogućnosti ovog plana za rast, istovremeno će ubrzati put ka integraciji u EU.
