ECB je snizila svoju depozitnu stopu za 25 baznih poena na 3,50% u široko objavljenom potezu, nakon sličnog smanjenja u junu, pošto je inflacija sada na granici od ciljanih 2% i domaća privreda zaobilazi recesiju.
Sa smanjenjem koje se naširoko očekuje, pažnja investitora je već preusmjerena na ono što će uslijediti, ali ECB nije bacila svjetlo jer se držala svojih smjernica da će se odluke donositi sastanak po sastanak, bez prethodnog opredjeljenja za bilo koji određeni kurs stope.
"Upravni savjet će nastaviti slijediti pristup koji ovisi o podacima i pristup od sastanka do sastanka za određivanje odgovarajućeg nivoa i trajanja ograničenja", navodi se u saopćenju ECB-a. "Upravni savjet se ne obavezuje unaprijed na određeni kurs stope."
Ekonomisti smatraju da će najviše što će se učiniti jeste da se zadrži otvorena vrata za još jedan rez u oktobru rekavši da su svi sastanci, uključujući i sljedeći, "uživo".
„Domaća inflacija je i dalje visoka jer plate i dalje rastu visokim tempom“, saopštila je ECB. „Međutim, pritisci na cijenu rada se smanjuju, a profiti djelimično ublažavaju uticaj viših plata na inflaciju.“
Kreatori politike ECB, uglavnom sa juga eurozone, tvrde da rizici od recesije rastu i da visoke stope ECB-a sada ograničavaju rast daleko više nego što je potrebno, povećavajući rizik da bi inflacija mogla podići cilj.
Ali "jastrebovi" koji su oprezni u pogledu inflacije, koji su još uvijek u većini, kažu da je tržište rada i dalje prevruće i da osnovni pritisci na cijene, kao što se vidi u tvrdoglavim troškovima usluga, povećavaju rizik da bi inflacija mogla ponovo porasti.
NOVE PROGNOZE
Nove ekonomske prognoze malo su doprinijele rješavanju debate.
Kvartalne projekcije osoblja ECB-a pokazale su da će rast ove godine biti nešto niži od prognoziranog u junu, dok se inflacija još uvijek vraća na cilj tek u drugoj polovini sljedeće godine.
To znači da će mali broj kreatora politike, ako ih uopšte i ima, imati argument protiv daljeg ublažavanja, a ključna podjela je u tome koliko brzo bi ECB trebala krenuti.
Kreatori politike Jastrebova jasno su stavili do znanja da tromjesečno smanjenje stopa smatraju primjerenim, budući da se ključni pokazatelji rasta i plata – koji daju informacije o vlastitim projekcijama ECB-a – sastavljaju svaka tri mjeseca.
Investitori su također podijeljeni, s još jednim smanjenjem do decembra, ali šansa za privremeni potez u oktobru varira između 30% i 50%.
TEHNIČKA STOPA
Sa ovim potezom od četvrtka, depozitna stopa ECB-a će pasti za 25 baznih poena na 3,5%. Stopa refinansiranja je, međutim, smanjena za mnogo većih 60 baznih poena na 3,65% u dugotrajnom tehničkom prilagođavanju.
Jaz između dvije kamatne stope postavljen je na 50 baznih poena od septembra 2019. godine, kada je ECB upumpavala stimulanse u ekonomiju kako bi spriječila prijetnju deflacije.
U martu je najavila planove za sužavanje koridora na 15 baznih poena od sastanka u četvrtak, kako bi se podstaklo eventualno ponovno pokretanje kreditiranja između banaka.
Do takvog oživljavanja su još godine, tako da je potez ECB preventivno prilagođavanje njenog operativnog okvira.
Banke za sada imaju 3 triliona eura viška likvidnosti koje deponuju kod ECB, što depozitnu stopu čini svojim glavnim instrumentom politike.
Vremenom bi ova likvidnost trebalo da se smanji, gurajući banke da se ponovo zadužuju od ECB po stopi refinansiranja, tradicionalno referentnoj kamatnoj stopi centralne banke.
Kada se to dogodi, glavna kamatna stopa će povratiti svoj glavni status, dok bi uži koridor kamatnih stopa trebao pomoći ECB-u da bolje upravlja tržišnim stopama.
Granična kamatna stopa, rijetko korišteni instrument, također je smanjena za 60 baznih poena na 3,90%.
