ECB je snizila svoju rekordno visoku kamatnu stopu za 25 baznih poena na 3,75%, pridruživši se centralnim bankama Kanade, Švedske i Švicarske u započinjanju ublažavanja nekih od najvećih povećanja kamatnih stopa korištenih za ukroćivanje rasta inflacije nakon pandemije.
Potez od četvrtka smatra se početkom ciklusa popuštanja, ali dugotrajni pritisci na cijene i plate zamagljuju izglede i mogu primorati centralnu banku eurozone da čeka mjesecima prije ponovnog smanjenja.
"Upravni savjet će nastaviti slijediti pristup koji ovisi o podacima i pristup od sastanka do sastanka za određivanje odgovarajućeg nivoa i trajanja ograničenja", navodi se u saopćenju ECB-a.
Dok je ECB držala otvorene opcije za juli, niz uticajnih kreatora politike, uključujući članicu odbora Isabel Schnabel i šefa holandske centralne banke Klaasa Knota, već su iznijeli argumente za pauzu sljedećeg mjeseca, sugerišući da će sljedeća prilika za ublažavanje biti u septembru.
Ekonomisti vide još dva smanjenja kamatnih stopa od strane ECB-a ove godine, najvjerovatnije u septembru i decembru, dok tržišta procjenjuju između još jednog i dva poteza - što je velika promjena u odnosu na početak godine, kada se očekivalo više od pet smanjenja.
"Odluke o kamatnim stopama će se zasnivati na njenoj procjeni izgleda inflacije u svjetlu pristiglih ekonomskih i finansijskih podataka, dinamike noseće inflacije i snage transmisije monetarne politike", dodaje ECB. "Upravni savjet se ne obavezuje unaprijed na određeni kurs stope."
Konzervativni kreatori politike, koji i dalje imaju većinu u Upravnom vijeću za određivanje kamatnih stopa, tvrde da ECB ne žuri sa smanjenjem jer oporavak ekonomije dokazuje da visoke stope ne guše rast.
Dio njihovog opreza može biti posljedica neočekivano tvrdoglave inflacije. Zaista, ECB je u četvrtak podigla svoju projekciju inflacije za 2025. na 2,2% sa 2,0%.
"Uprkos napretku u posljednjim tromjesečjima, domaći pritisci na cijene i dalje su jaki jer je rast plata povišen, a inflacija će vjerovatno ostati iznad cilja iu narednoj godini", saopštila je ECB.
Neki ekonomisti kažu da najveći rizik za plan smanjenja kamatnih stopa zapravo predstavljaju američke Federalne rezerve, a ne plate i inflacija.
Fed je jasno signalizirao kašnjenje u ublažavanju politike, a dalje odlaganje smanjenja američkih kamatnih stopa će vjerovatno učiniti i ECB opreznijom, jer bi povećanje razlike kamatnih stopa oslabilo euro i podiglo uvezenu inflaciju.
