Porast u Evropi pomogao je globalnim vojnim rashodima da dostignu osmi uzastopni rekord od 2,24 biliona dolara, ili 2,2% svjetskog bruto domaćeg proizvoda, prema Stokholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI).
"To je potaknuto ratom u Ukrajini, (koji) podstiče potrošnju evropskog budžeta, ali i neriješenim i pogoršavajućim tenzijama u istočnoj Aziji između SAD-a i Kine", rekao je za AFP istraživač Nan Tian, jedan od koautora studije.
Evropa je 2022. potrošila 13% više na svoje vojske nego u prethodnih 12 mjeseci, u godini koju je obilježila ruska invazija Ukrajine.
Brojka ne uzima u obzir oštre stope inflacije, što znači da je stvarna potrošnja bila još veća, rekao je think tank.
To je bio najveći porast u više od 30 godina i povratak, u konstantnim dolarima, na nivo potrošnje iz 1989. kada je pao Berlinski zid.
"U Evropi je to na najvišem nivou od kraja Hladnog rata", rekao je Tian.
Samo Ukrajina je povećala svoju potrošnju sedam puta na 44 milijarde dolara, ili trećinu svog BDP-a. Država je dodatno imala koristi od milijarde dolara donacija oružja iz inostranstva, napominje SIPRI.
Istovremeno, ruska potrošnja je prošle godine porasla za 9,2%, pokazuju procjene.
"Bez obzira na to da li uklonite dvije zaraćene nacije, evropska potrošnja je i dalje prilično porasla", rekao je Tian.
Potrošnja u Evropi, koja je 2022. iznosila 480 milijardi dolara, već je porasla za trećinu u protekloj deceniji, a očekuje se da će se trend nastaviti i ubrzati u narednoj deceniji.
Kontinent bi "potencijalno" mogao imati nivo rasta sličan onom u 2022. za nekoliko godina, rekao je Tian.
Nakon naglog pada 1990-ih, globalna vojna potrošnja je u porastu od 2000-ih.
Preokret je u početku bio rezultat velikih kineskih ulaganja u svoju vojsku, nakon čega su uslijedile nove tenzije s Rusijom nakon aneksije Krima 2014.
SAD, Kina čine polovinu
Samo na SAD otpada 39% globalne vojne potrošnje. Zajedno s Kinom, koja je na drugom mjestu sa 13%, ove dvije nacije su činile više od polovine svjetske vojne potrošnje.
Sljedeće u nizu su znatno zaostajale, sa Rusijom sa 3,9 odsto, Indijom sa 3,6 odsto i Saudijskom Arabijom sa 3,3 odsto.
"Kina sve više ulaže u svoje pomorske snage kao način da proširi svoj doseg na Tajvan, naravno, zatim dalje od Južnog kineskog mora", rekao je Tian.
Japan, kao i Indonezija, Malezija, Vijetnam i Australija prate trend.
Britanija je najveći potrošač u Evropi, zauzimajući šesto mjesto u ukupnom poretku i čini 3,1% globalnih rashoda, ispred Njemačke sa 2,5% i Francuske sa 2,4% - brojke koje uključuju donacije Ukrajini.
Britanija, drugi najveći donator u Ukrajini iza Sjedinjenih Država, "troši više od Francuske i Njemačke. Dala je i više vojne pomoći od Francuske i Njemačke", rekao je Tian.
Zemlje poput Poljske, Holandije i Švedske bile su među evropskim zemljama koje su najviše povećale svoja vojna ulaganja tokom protekle decenije.
Moderno i skupo naoružanje takođe objašnjava neka povećanja potrošnje, kao u slučaju Finske koja je prošle godine kupila 64 američka borbena aviona F-35.
