Evropska zabrana stupila je na snagu poslije njenog embarga na ugalj i većinu nafte iz Rusije.
Ovaj potez ima za cilj da dodatno smanji oslanjanje na rusku energiju i smanji prihod Kremlja za finansiranje rata u Ukrajini kako se bliži godišnjica invazije na tu zemlju.
Najnovije energetske sankcije nose rizike: cijene dizela su već skočile od početka rata 24. februara, a postoji i neizvjesnost o tome kako će embargo EU i ograničenje cijena od strane Grupe sedam najbogatijih liberalnih demokratija (G7) uticati na tržište goriva ključnog za privredu svijeta.
Viša cijena dizela ugrađena je u cijenu gotovo svega, podstičući rast inflacije koja je otežala život ljudima širom svijeta.
Evropski uvoznici su imali nekoliko mjeseci otkako je zabrana objavljena u junu da naprave zalihe. Oni su već smanjili ruski udio u uvozu iz EU na 27 posto u decembru s više od polovine prije početka rata.
Američki dobavljači su povećali isporuke na rekordne nivoe, sa 34.000 barela dnevno na početku 2022. na 237.000 barela dnevno do sada u januaru, navodi S&P Global.
Takođe, mogu pomoći novi kapaciteti rafinerija koji će ove godine proraditi u Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji i sljedeće godine u Omanu. Indija je još jedan potencijalni izvor.
Rusija bi, s druge strane, morala da nađe nove kupce.
Ograničenje cijena igra ključnu ulogu u embargu: smišljeno je tako da spriječi nestanak ruskog dizela sa globalnog tržišta i da izazove skok cijena za sve, a da i dalje smanjuje prihode koji podržavaju rusku vojsku.
Ograničenje je provodivo jer zabranjuje zapadnim kompanijama koje u velikoj mjeri kontrolišu transport i osiguranje da posluju s dizelom po cijeni iznad granice na putu u zemlje poput Kine i Indije.
Izbjegavanje embarga je moguće, ali zahtijeva uspostavljanje alternativnog osiguranja ili organizovanje flote nezvaničnih tankera.
Granica je postavljena na 100 dolara po barelu za dizel i druge proizvode napravljene od sirove nafte, kao što je mlazno gorivo, u sporazumu zemalja G-7 - SAD, Ujedinjenog Kraljevstva, Japana, Kanade, Francuske, Njemačke i Italije, plus EU i Australije.
Plafon cijena je 45 dolara po barelu za druge proizvode koji se prave od sirove nafte, ali se prodaju ispod cijene nafte, kao što je gasno ulje koje se koristi u kotlovima u elektranama i industriji.
Ako ograničenje funkcioniše kako je najavljeno, globalni tokovi dizela bi trebalo da se izmijene, pri čemu će Evropa pronaći nove dobavljače, a ruski dizel nove kupce, bez većeg gubitka snabdijevanja.
U praksi, tržišta će morati da se prilagode i moglo bi doći do kratkog skoka cijena. Kao prvo, tankeri bi imali duži put do Evrope iz SAD, Bliskog istoka ili Indije nego iz ruskih luka na Baltičkom moru, a pitanje je i kapacitet transporta.
"Kada je ruski izvoz ograničen iz bilo kojeg razloga, to bi naravno izazvalo neke probleme u cijelom procesu reorganizacije", rekao je Hedi Grati, šef istraživanja goriva i rafiniranja za Evropu u S&P Global Commoditi Insights.
"Evropa bi se takmičila s drugim velikim uvoznicima, a to bi izazvalo pritisak na povećanje cijena", očekuje on.
Nada je da se i na derivate reprodukuje efekat zapadne granice cijene od 60 dolara po barelu na rusku sirovu naftu. Rusija je rekla da neće prodavati naftu zemljama koje poštuju ograničenje, ali ograničenje i pad potražnje zbog usporavanja globalne ekonomije znači da kupci u Kini, Indiji i drugdje mogu da kupuju rusku naftu uz velike popuste, smanjujući prihode Kremlja.
Cilj je isti i sa ograničenjem dizela. "Vjerovatno će Rusiji biti teže da nađe nove kupce svog dizela nego što je bilo za sirovu naftu i da će biti prinuđena da prihvati popuste kada to radi", kaže Simon Taljapijetra, stručnjak za energetsku politiku u "Bruegel think tanku" u Briselu.
Kada budu postavljeni limiti bi se mogle pooštriti kako bi se povećao pritisak na Rusiju.
Cijene goriva bile su glavni faktor iza bolne inflacije u Evropi koja je 2022. potrošačima oduzela kupovnu moć i usporila ekonomiju.
"Rast Reisen", kompanija za autobuski prevoz i putovanja u blizini Frajburga u jugozapadnoj Njemačkoj, zabilježila je povećanje troškova dizel goriva sa 12-15 posto ukupnih rashoda na 20-25 posto.
Pošto je 15 od 25 autobusa dio regionalne mreže javnog prevoza, kompanija ne može automatski da poveća cijene karata, iako država daje pomoć, ali ona je premala, rekao je Sedelmajer, generalni direktor tog javnog prevoznika.
Cijene dizela na pumpi su porasle sa 1,66 eura po litru na 2,14 eura po litru tokom 2022. godine.
"To je gigantski porast", rekao je Kristofer Šuldes koji vodi njemačku transportnu kompaniju Schuldes Spedition.
Ta kompanija ima 27 kamiona i 50 zaposlenih i već je smanjila troškove tako što je kamione opremila efikasnim motorima, starajući se i o tome da kamioni putuju pod punim teretom i obučavajući zaposlene za ekonomičnu vožnju.
"Sve smo to uradili davno, mnogo prije nego što je Rusija napala Ukrajinu", rekao je Šuldes i dodao da "nema više prostora za optimizaciju".
