Finansijska kriza s obje strane Atlantskog okeana je vruća tema. U Grčkoj najdublja, sa najžešćim reakcijama. Moguća je i u Italiji, Španiji, Portugalu.... S ove strane Atlantika, u Sjedinjenim Američkim Državama raste bojazan da predsjednik Obama i Kongres neće postići dogovor o povećanju limita duga federalne vlade kako bi Sjedinjene Države izbjegle mogućnost neplaćanja postojećih finansijskih obaveza.
Zbog finansijske krize u Grčkoj i oštrih mjera štednje u sektoru javne potrošnje i značajnog povećanja poreza prosvjedi, a nerijetko i žestoki sukobi demonstranata i policije, trajali su sedmicama.
Sada raste bojazan da bi se finansijska kriza mogla proširiti na Italiju i Španiju.
I Sjedinjene Države se bore sa vlastitim, ogromnim, državnim dugom. Posljednji izazov je povećati granicu do koje federalna vlada može ići u nova zaduženja da bi podmirivala postojeće obaveze.
Agencije za rangiranje kreditne i dužničke pouzdanosti najavljuju da će umanjiti ocjenu te pouzdanosti Sjedinjenim Državama. Za evropske zemlje i banke kojima Amerika duguje više od 700 milijardi dolara to je loša vijest. Manja ocjena dužničke pouzdanosti mogla bi se negativno odraziti na transakcijsku vrijednost američkog duga i izazvati velike potrese na globalnom finansijskom tržištu.
Iain Begg, ekonomista i analitičar sa prestižne Londonske škole za ekonomiju, smatra da bi nerješavanje evropskih i američkih finansijskih teškoća imalo dramatičan odraz na svjetsku ekonomiju i ističe:
„Negativni efekti prvog kruga potresa ne bi bili toliko dramatični. Ali, ono što bi uslijedilo, to bi mogli nazvati cunami efektom. Nakon finansijskog zemljotresa, bilo u Evropi, bilo u Sjedinjenim Državama, bilo i tamo i ovamo istovremeno, taj cunami gurnuo bi svijet u novu recesiju.“
Kakva god da budu rješenja, finansijski oporavak ni na jednoj strani Atlantika neće biti lak, kaže gospodin Begg i dodaje:
„Na obje strane uočljiva je ista, čudna vrsta političko-ekonomskog nadmudrivanja o tome ko je odgovoran, odrediti ko bi trebalo prvi da skoči, ko bi trebalo da nosi teret rješenja, dobro znajući da ipak neko i negdje mora ponijeti taj teret.“
O opasnostima dužničke krize u evropskoj zoni ilustrativno govori činjenica da se ni ovog tjedna predstavnici vlada i komercijalnih banaka nisu mogli dogovoriti o njihovim koracima finansijskog spašavanje Grčke. Odluka o kome je ključ predupređivanja finansijske krize na druge evropske zemlje.
„Tu vrstu pošasti je vrlo, vrlo teško kontrolirati“ - kaže Stewart Fleming, ekonomista Chatham Housa. On je uvjeren da Evropska unija mora djelovati mnogo agresivnije da sačuva euro kao zajedničku valutu:
„Duboka dužnička kriza mogla bi devastirati evropsku ekonomiju i mogla bi gotovo sigurno dovesti do raspada euro-zone, zone jedne novčane jedinice. Stoga je izuzetno bitno da Evropa zauzda dužničku krizu.“
Bez obzira što se na kraju desi i u Evropi i u Sjedinjenim Državama, većina ekonomiska se slažu oko jednog - vrijeme za obuzdavanje budžetskih i fiskalnih dubioza, kuge modernog doba, brzo ističe.